Cilj i sadržaj kolegija

Literatura
Nastava i ispiti
 Nastava i seminari
Nastava se sastoji od 15 predavanja po dva školska
sata, na kojima se obrađuju navedene glavne teme.
Na prvom predavanju studenti se upoznaju s
predmetom, predstavlja se kolegij i literatura.
Izabiru se teme za seminare.
Nakon polovine predavanja, polaže se kolokvij
(pismeno).
U seminarskoj nastavi studenti pripremaju izlaganja
iz teme koju sami izaberu.
Izlaganja se vrše u sklopu seminarske nastave, te
studenti izlažu svoje izlaganje pred kolegama.
 Seminari
Sva literatura za seminarska izlaganja
studentima će biti dostupna za kopiranje.
Ako je opseg izvora veći od 20 stranica teksta,
dvoje studenata može obraditi jednu temu.
Studente se želi potaknuti da iz tekstova budu
sposobni izvući osnovne zamisli, najbitnije
značajke i zaključke, te ih prezentirati
kolegama kroz izlaganja.
 Ispiti
Ispiti se polažu pismeno, u dva dijela.
20 posto ocjene čine dolasci na predavanja, a
80 posto ocjene čine uspjeh na kolokviju i
završnom kolokviju.
Kolokviji čine ispit, koji se polaže u dva
dijela.
Usmeni ispit može polagati student koji nije
zadovoljan ocjenom na ispitu ili nije dobio
prolaznu ocjenu na oba kolokvija.
Konačna ocjena prosjek je ocjena iz svih
parametara.
 Cilj kolegija
Cilj kolegija je proučavanje političke geografije,
kao znanstvene discipline, koja se bavi
istraživanjem odnosa prostora i politike, te
manifestacijama političkog u prostoru.
Nakon uvodnih razmatranja o definicijama i
razvoju geografije i političke geografije, kao
discipline geografske znanosti, proučava se razvoj
političke geografije.
 Cilj kolegija
Suvremene definicije i objekti istraživanja
političke geografije čine drugu osnovnu
tematsku jedinicu predmeta.
Suvremena politička geografija i njeni
objekti istraživanja proučavaju se na dvije
osnovne razine:
1. razini međunarodnog sustava;
2.razini države.
 Cilj kolegija
Kroz političku geografiju na razini međunarodnog
sustava, polaznici će se upoznati s definicijama
teritorija, definicijama država, kao osnovnih jedinica
u međunarodnom sustavu, razvojem političke karte
svijeta, te različitim oblicima teritorijalnog
organiziranja prostora u međunarodnom sustavu.
Politička geografija na razini države upoznat će
polaznike s teritorijalno-političkom organizacijom
država, regijama, glavnim gradovima, te ostalim
pojavnim oblicima političkog u prostoru.
 Sadržaj kolegija
I – Uvodno predavanje: upoznavanje predavača i
studenata. Upoznavanje s literaturom.
Upoznavanje s načinom rada i polaganja ispita.
Glavne teme i ciljevi predmeta. Odabir tema
za seminarske radove.
II – Pregled povijesnog razvoja geografije od antike
do velikih geografskih otkrića. Pregled razvoja
geografije od velikih geografskih otkrića do
suvremenog doba. Suvremena geografija kao
znanost.
 Sadržaj kolegija
III – Politička geografija. Nastanak, povijesne
definicije i postulati političke geografije.
Najznačajniji politički geografi. Razvoj političke
geografije u tri temeljne faze.
IV – Suvremene definicije i objekti istraživanja
političke geografije, suvremeni politički
geografi.
V – Teritorijalnost i teritorij. Oblici teritorijalnog
organiziranja prostora. Deteritorijalizacija.
Važnost razlikovanja prostora i lokacije.
 Sadržaj kolegija
VI – Država kao osnovni oblik teritorijalno-
političke organizacije. Definicije i elementi
država.Nastanak modernih država i oblici
vladavine. Nacije i nacionalne države.
VII – Teorije o nastanku država. Širenje države kao
temeljnog načina organizacije prostora
iz Europe u svijet. Nastanak sustava
teritorijalnih država (post-Westphalski sustav).
VIII – Vrste država prema veličini, obliku državnog
teritorija, kompaktnosti, složenosti.
Kontinentske ili zatvorene države. Maritimne,
otočne i arhipelaške države.
 Sadržaj kolegija
IX – Političko-teritorijalne jedinice različite od
država (nepravilne). Enklave i eksklave.
X – Politička karta svijeta nakon dekolonizacije.
Promjene svjetske političke karte nakon kraja
hladnog rata i raspada višenacionalnih federacija.
Globalizacija i politička karta svijeta.
XI – Granice – vrste, povijesni razvoj i suvremena
uloga granica.
XII – Postupak određivanja granica. Primjeri granica
i postupaka razgraničenja na kopnu i na moru.
 Sadržaj kolegija
XIII – Teritorijalno-politička organizacija država.
Vrste i primjeri iz Europe i svijeta.
XIV – Regionalizam, regionalne organizacije i
transnacionalne zajednice. Glavni gradovi i
njihovo značenje za države.
XV – Politička geografija religijske, jezične i etničke
raznovrsnosti. Politička geografija prometa i
komunikacija. Politička geografija stanovništva i
migracija.
 Obvezna literatura
Glassner, M. I., 1996.: Political Geography. New York:
Wiley & Sons: 1-141;
Pavić, R., 1973.: Osnove opće i regionalne političke
geografije, geopolitike i geostrategije, 1. dio, Sveučilište
u Zagrebu: 2-32, 285-303;
Pavić, R., 1987.: Politička geografija – prilog definiciji i
prijedlog nastavnog programa, Geografski glasnik, vol.
49, str. 45-52;
Vresk, M., 1997.: Uvod u geografiju - razvoj, struktura,
metodologija, Zagreb, Školska knjiga, str. 11-33, 74-82,
103-135, 155-184, 260-288;
Predavanja.
 Preporučena literatura i web stranice
Klemenčić, M. (ur.), 1997.: Atlas Europe. Zagreb:
Leksikografski zavod M. Krleža: 196-282;
Taylor, P. J., Flint, C., 2007.: Political Geography:
World-economy, Nation-state and Locality. Harlow,
Essex: Longman Scientific & Technical.
http://geography.about.com/
http://www.geografija.hr/
http://www.ilike2learn.com/ilike2learn/
http://www.nato.int/multi/mapgame/