Engineering Design Communication

You might also like

Download as pptx, pdf, or txt
Download as pptx, pdf, or txt
You are on page 1of 135

Engineering Design Communication

Prepara husi:
Estanislau S. Saldanha

School of Petroleum Studies

Dili Institute of Technology


Dili, 2014

Engineering Design Communication


Prepara husi:
Estanislau S. Saldanha

Deskripsaun Topiku Materia


School of Petroleum Studies

Dili Institute of Technology


Dili, 2014

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

Objetivu
Introdus etika ho meius komunikasaun ida
nebee diak, efetivu ho loziku;
Dezenvolve abilidade estudante nian atu
hanoin sistimatiku ho loziku liu husi hakerek
ho verbal;
Fo komprensaun baziku ba estudante
konaba teknika hakerek essai, proposal ho
aprezentasaun.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

Rezultadu husi Aprende Materia


(Learning Outcomes)
Hatene teknika komunikasaun nebee
diak ho efetivu;
Hatene teknika hakerek essai nebee
diak ho efetivu;
Hatene hakerek proposal baziku
nebee diak, sistimatika ho lojiku;
Hatene kulia, avalia(menilai)
organiza seminar.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

ho

Modul
No

Unit

No Enkontru

Introdusaun ba
Komunikasaun

Teknika Hakerek Essai

Teknika Hakerek Proposal

Teknika
Apresentasaun/Seminar

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

Topiku Per Enkontru


Enkontru

Topiku

Metode
Hanorin

Introdusaun Materia
(dosenti, objetivu,
rezultadu, kontiudu,
enkontru, tugas,
exame). Introdusaun
konaba
Komunikasaun

Aprezentasaun
& Diskusaun

LCD Projector/
Whiteboard/
Spidol

Etika Komunikasaun
& Komunikasaun
Efetivu.

Aprezentasaun,
Diskusaun ho
tugas.

LCD Projector/
Whiteboard/
Spidol

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

Ekipamentu/
Materials

Enkontru

Topiku

Metode
Hanorin

Equipment/
Materials

Tek & Ezemplu


Hakerek
Introdusaun Essai

Aprezentasaun,
Diskusaun,
Estudu kazu ho
Tugas

LCD Projector/
Whiteboard/
Spidol

Tek. & Ezemplu


Hakerek Kontiudu
(isi) Essai

Aprezentasaun,
Diskusaun,
Estudu kazu ho
Tugas

LCD projector/
whiteboard/
spidol

Tek & Ezemplu


Hakerek
Konkluzaun &
Rekomendasaun
essai

Aprezentasaun,
Diskusaun,
Estudu kazu ho
Tugas

LCD projector/
whiteboard/
spidol

Tek. & Ezemplu


Hakerek
Kuotasaun,
parafraze ho
Referensia/Bibliogr
afia

Aprezentasaun,
Diskusaun, Estudu
kazu ho Tugas

LCD Projector/
Whiteboard/ Spidol

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

Enkontru

Topiku

Metode
Hanorin

Prosesu & reve fali essai

Aprezentasaun,
Diskusaun, Estudu
kazu ho Tugas

LCD Projector/
Whiteboard/ Spidol

Definisaun, benefisiu,
tipu, estrutra proposal
ho hakerek sumariu
proposal

Aprezentasaun,
Diskusaun, Estudu
kazu ho Tugas

LCD projector/
whiteboard/ spidol

Tek. ho ezemplu hakarek


introdusaun proposal
(objetivu, kliente,
metodu, ho staf/admin)

Aprezentasaun,
Diskusaun, Estudu
kazu ho Tugas

LCD projector/
whiteboard/ spidol

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

Ekipamentu/
Materials

Enko
ntru

Topiku

Metode
Hanorin

10

Teknika & ezemplu hakerek


rekursu nebee iha no rekursu
nebee presiza

Aprezentasaun,
Diskusaun, Estudu
kazu ho Tugas

LCD Projector/
Whiteboard/ Spidol

11

Planu Tempu ho Orsamentu

Aprezentasaun,
Diskusaun, Estudu
kazu ho Tugas

LCD Projector/
Whiteboard/ Spidol

12

Teknika Aprezentasaun:
Introdusaun, Planu, Prepara ho
Metodu Aprezentasaun

Aprezentasaun,
Diskusaun, Estudu
kazu ho Tugas

LCD projector/
whiteboard/ spidol

13

Teknika Aprezentasaun: Tempu,


Para ho Para Provozoriu, Hatan
Pergunta & Halao Sumariu
Aprezentasaun

Aprezentasaun,
Diskusaun, Estudu
kazu ho Tugas

LCD projector/
whiteboard/ spidol

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

Ekipamentu/
Materials

Enkontru

Topiku

Metode
Hanorin

14

Diskusaun
Grupu/Aprezentasa
un/Seminar

Aprezentasaun &
Diskusaun

LCD Projector/
Whiteboard/ Spidol

15

Diskusaun
Grupu/Aprezentasa
un/Seminar

Aprezentasaun &
Diskusaun

LCD Projector/
Whiteboard/ Spidol

16

Ezami
Final/Trimestral

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

Ekipamentu/
Materials

10

Metodu Avaliasaun
No

Avaliasaun

Skor

Nota

Absen

5%

Trabailu (Tugas) I. Essay

20%

Servisu individual no halo


iha uma

Trabailu II. Hakerek Proposal


Baziku Konaba Buka Fundu

15%

Servisu individual no halo


iha uma

Trabailu III.
Seminar/Aprezentasaun
Rezultadu Estudu Kazu

15%

Servisu grupu no halo iha


uma, no aprezenta iha sala
laran

Ezame Final

45%

Individual, iha sala laran no


la loke livru/referensia

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

11

Buat Nebee Bele Halo

Kopia materia husi dosenti;


Konsulta dosenti karik la komprede
materia hanorin;
Halo grupu diskusaun hodi
komprende materia;
Buka materia relevante iha
biblioteka, instituisaun relevante ka
Internet;
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

12

BUAT NEBEE LA BELE HALO

Kopia tugas ema seluk nian;


Kabulas (Kopia ho hare tuir ema seluk nia
servisu: Tugas ho ezame)
Plagiat
Tama sala laran liu 15 minitus;
Tama sala laran la too 75%;
Tolok, insulta ho agresaun fiziku ba
dosenti ho kolega estudante sira;
La hatais farda (ba estudante turismu)
durante kulia, pratika ho ezame;
Hatama tugas liu prazu nebee fo.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

13

KOORDENADOR HO
DOSENTI MATERIA

1.

2.

Koordenador: Ir. Estanislau S. Saldanha,


M.Tech.
Staf Hanorin:
Patricia Inde Magno, B.Eng. (Hon.)
Zonia Reis Ferreira, B.Bus. (Hon)
Olinda, B. Bus. (Hon)
Bernardete S. Magalhaes, B.Eng. (Hon)

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

14

Referensia
Alreck, P. and Settle, R.B. (1995). The Survey Research Handbook. Boston: Irwin &
McGrawHill. Second Edition.
Anderson, J. and Poole, M (2001). Assignment and Thesis Writing. Queensland: John
Wiley & Sons Australia Ltd.
Emerson, L. and Hampton John (1996). Writing Guidelines for Applied Science
Students. Palmerston North, NZ: The Dunmore Press.
Holland, J. (2000). Guidelines for Thesis Writing in the Natural Resource Management
Postgraduate Program. Palmerston North, NZ: Institute of Natural Resource
Management, Massey University.
Levine, S. J. (
University

). Guide for Writing a Funding Proposal. Michigan: Michigan State

Livingston, K. ( ). Basic Guide to Essay Writing. Dalam Iklivingston@mindspring.com


.
-------Writing
a
Successful
www.mcf.org/mcf/grant/writing.htm

Grant

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

Proposal.

15

Dalam

Engineering Design Communication


Prepara husi:
Estanislau S. Saldanha

MATERIA BA ESTUDANTE
School of Petroleum Studies

Dili Institute of Technology


Dili, 2014

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

16

MODUL I. INTRODUSAUN BA KOMUNIKASAUN


1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.
8.
9.
10.

Definisaun konaba Komunikasaun


Tipu Komunikasaun
Abilidade Komunikasaun
Etika Komunikasaun
Komunikasaun Efetivu iha Konflitu
Oinsa Komunikasaun Afeta Ita Nia
Organizasaun?
Bareira Komunikasaun
Rezolve Bareira Komunikasaun
Konkluzaun
Servisu Uma
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

17

1. SA IDA MAK KOMUNIKASAUN?

Prosesu ida hodi hatoo informasaun


husi ema ida ba ema seluk uza
media hodi hatene malu.
Komunikasaun hanesan prosesu ida
hodi fahe malu informasaun, hanoin,
ho sentimentu liu husi kualia, jestu,
vizual ho hakerek.

Dili Institute of Technology. Prepara husi Estanislau S. Saldanha (2014)


18

2. TIPU KOMUNIKASAUN
Verbal
Non-verbal
Vizual
Hakerek

Dili Institute of Technology. Prepara husi Estanislau S. Saldanha (2014)

19

3. ABILIDADE KOMUNIKASAUN

Klaru
Badak maibe iha isin
Konkretu
Loos
Koherensia
Kompletu
Amigavel (bersahabat)

4. ETIKA KOMUNIKASAUN

Kaer metin ita nia lia fuan


Onestu
Klareza
Sai rona nain diak ida
Respeita ema seluk
Loos
Valoriza razaun nebee forti, laos
lian (voz) mak forti
21

Dili Institute of Technology. Prepara husi Estanislau S.

5. KOMUNIKASAUN EFETIVU IHA KONFLITU

Tau ita nia an hanesan ho ema


seluk;
Rona didiak ema seluk;
Kulia kalma;
La bele buka hahotu argumentu;
Konkorda iha la konkorda laran;
Uza lia fuan Hau.
22

Dili Institute of Technology. Prepara husi

6. OINSA KOMUNIKASAUN AFETA


ITA NIA ORGANIZASAUN?

Impede atividade
Hamosu miskomunikasaun
Halo kliente la kontenti
Performansia ladun diak
Estraga relasaun ho ema seluk
Hamosu konflitu

Dili Institute of Technology. Prepara husi Estanislau S. Saldanha23(2014)

7. BAREIRA KOMUNIKASAUN

La rona ema seluk


Halo asumsi
Expresaun isin ho Jestu
Halo pergunta tendensiozu
Informasaun barak liu
Disturbu emosaun

24

Dili Institute of Technology. Prepara husi Estanislau S.

BAREIRA KOMUNIKASAUN Cont.

Mensagen konflituozu
Fiziku
Persepsaun
Kultura
Lian
Tensaun servisu fatin

25

Dili Institute of Technology. Prepara husi Estanislau S.

8. REZOLVE BAREIRA KOMUNIKASAUN

Hatene ita an rasik ho hatene ema seluk


Rona ema seluk
Rona ho konfirma informasaun (la bele rona
rumor)
Valoriza razaun, laos valoriza ita nia maluk
Kalma ho rasional
Buka negasiator netral
Buka hatene problema nia hun
Konseling ho formasaun
Hadia abilidade komunikasaun
26

Dili Institute of Technology. Prepara husi Estanislau S. Saldanha (2014)

9. KONKLUZAUN
1.

2.

Komunikasaun ida diak sei hamosu


LALEHAN Iha .
Komunikasaun ida la diak sei
hamosu INFERNU Iha.

27
Dili Institute of Technology. Prepara husi Estanislau S. Saldanha
(2014)

10. SERVISU UMA

Halo sumariu literatura (livru ho


artigu) hamutuk 20 konaba abilidade
komunikasaun, komunikasaun
efetivu ho etika komunikasaun
(Servisu Grupu);
Hakerek badak pajina haat (5
) konaba etika ho komunikasaun diak
iha sosiedade ho servisu fatin iha
Timor-Leste (Servisu Individu).
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

28

Modul II. Teknika Hakerek Essai

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

29

Topiku Materia
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.

Introdusaun
Estrutura Essai
Prosesu Hakerek Essai
Kuotasaun ho Parafraze
Metodu Hakerek Referensia

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

30

1.1. Introdusaun

Essai hanesan forma hakerek hanoin/ideia ida konaba


isu/problema ida nebee analiza sistimatiku, loziku ho fo
rekomendasaun hodi rezolve isu/problema ida nee;
Essai iha prepozisaun.

Prepozisaun hanesan fraze save ida nebee funsiona hanesan sinal ida
ba lee nain sira konaba sa ida mak sei hakerek/analiza iha essai laran.
Prepozisaun funsiona mos atu limita problema nebee analiza iha essai
laran;

Diferensa essai ho istoria badak.


Iha essai,

Lee nain sira hatene sa ida mak sei hakerek iha essai laran tanba iha
prepozisaun/objetivu;
Sistimatiku ho lojiku (ka iha data no referensia)
Solusaun ba isu/problema
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

31

Istoria badak:
La iha prepozisaun
Bele la sistimatiku ho la lojiku tanba la
presiza referensia ho data;
La iha rekomendasaun hodi rezolve
isu/problema ruma.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

32

1.2. Estrutura Essai Simples


Introdusaun
Kontiudu (Isi)
Konkluzaun

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

33

Introdusaun
total essai

5%

husi

Introdusaun
Prepozisaun

Kontiudu (isi) essaii

Paragrafu 1

Kalimat pembuka mpk kalimat luas dan umum


yang
secara
perlahan-lahan
membawa
pembaca utk masuk pada topik yang akan
dibahas dan preposisi
Preposisi: Kalimat kunci untuk mengantarkan
pembaca pada apa yang akan dibahas dalam
isi essai. Membatasi masalah
Pokok pikiran 1 (PP1)
Kalimat pendukung PP1 (definisi, penjelasan,
fakta dan ilustrasi/contoh)

Paragrafu 2

Paragrafu 3

Statemen singkat yang berhubungan dgn


kesimpulan dari paragraf terdahulu
Konkluzaun

Kesimpulan 5-10% dari


total isi essai

Meringkas kembali argumen/pp, yg kmd


menuju pd statemen ttg implikasi atau
pentingnya argumen/pp yang telah dibahas

Figure 1. Struktur dasar essai (Emerson & Hampton, 1996)

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

34

1.2.1. Introdusaun
Introdusaun hanesan parte essai ida
nebee autor sira hakerek dauluk hodi
aprezenta rasionalidade ka importansia
problema/topiku ida nebee estimula
autor hodi hakerek topiku/problema nee.
Baibain introdusaun hahu husi ideia ka
estatementu jeral depois neneik lori lee
nain sira ba topiku espesifiku nebee sei
analiza iha essai laran.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

35

Introdusaun Kont
Bele hahu ho latar belakang informasi,
pergunta, dilema ka paradox ka kuotasaun
interesante;
Iha parte ikus introdusaun essai nian sei iha
prepozisaun/objetivu essai nian;
Essai laos istoria badak nebee lee nain sira so
hatene bainhira lee hotu ona istoria nee. Maibe
iha essai lee nain sira hakarak hatene sai ida
mak sei hakerek iha essai laran.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

36

Ezemplu Introdusaun 1 (data bukan asli, hanya sebagai contoh)

ANALIZA DEZEMPRENGU IHA SIDADE DILI

Anal

Dezempregu mak ema sira nebee idade servisu, ho buka


servisu maibe la iha servisu. Jeralmente dezempregu mosu
tanba tasa servisu nebee iha la hanesan ho tasa ema sira
nebee buka servisu. Mos tanba limitasaun kuinesimentu,
abilidade no hahalok diak husi ema sira nebee buka servisu
hodi priense servisu tuir ezizensia merkadu servisu.
Dezempregu sei hamosu implikasaun sosial, politika ho
seguransa iha rai ka nasaun ida.
Hanesan nasaun ida, Timor Leste mos hasoru problema
dezempregu. Tuir relatoriu Banku Mundial (2012) katak numeru
dezempregu iha Timor Leste too 50% husi total populasaun
nebee iha idade husi 17 too 65. Nunee mos SEPFOPE (2013)
halo predisaun katak labarik sira idade servisu tinan-tinan
hamutuk 17,000. Husi numeru nee, 40% ba eskola, 5% hetan
servisu permanenti, ho 15% hetan servisu la permanenti. Husi
parte seluk 40% husi joven sira nee sai dezempregu.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

37

Iha Timor Leste, dezempregu boot liu iha sidade Dili.


Diretoria Nasional Estatistika Timor Leste (2013) hatoo
katak dezempregu iha Timor-Leste hamutuk 100,000. Husi
nee, 75% dezempregu iha Sidade Dili. Nunee Dili risku la
halimar ba problema sosial, politika ho seguransa. Data
hatudu katak dezempregu nebee makas iha Dili laran
kontribui signifikativu ba krizi politika ho seguransa iha
Timor-Leste iha tinan 2006 (Kevin, 2008). Nunee mos
aumentu makas numeru ema sira servisu sex komersial
(pekerja sex komersial) iha Sidade Dili nebee bele estraga
moral ho futuru foin sae sira. Nunee presiza aprosimasaun
multi-sektoral hodi redus numeru dezempregu iha Sidade
Dili. De Mateu (2013) hatoo katak solusaun ida ba
problema dezempregu mak desentralizasaun poder ba
governu lokal iha area oioin hodi evita urbanizasaun. Maske
nunee, hun, implikasaun ho solusaun dezempregu nian
natureza iha nasaun ida ho seluk la hanesan. Nunee presiza
estudu komprehensivu ida hodi hatene lolos hun,
implikasaun ho solusaun ba problema dezempregu iha
Sidadae Dili. Essai nee hakarak analiza hun ho
implikasaun dezempregu iha Sidade Dili.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

38

1.2.2. Kontiudu Essai


Kontiudu essai (isi essai) hanesan parte
hakerek ida husi essai hodi aprezenta
rezultadu analiza ka argumentu autor nian
hodi responde prepozisaun ka objetivu essai
nebee formula ona iha introdusaun essai;
Essai ida konzisti husi paragrafu lubuk ida, no
paragrafu ida iha idea prinsipal ida (satu
pokok pikiran). Idea prinsipal nee hanesan
argumentu sira nebee hatoo hodi responde
prepozisaun/objetivu essai nian;
Paragrafu hanesan grupu fraze ida nebee iha
idea
prinsipal
ida
(Paragraf
adalah
sekumpulan kalimat yang memiliki satu
pokok pikiran);
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

39

Kontiudu Essai Kont.


Idea prinsipal (pokok pikiran) tenki tau ka
hakerek iha fraze primeiru husi paragrafu ida;
Fraze seluk hanesan isplikasaun idea prinsipal
(pokok
pikiran),
hatoo
dadus/evidensia/referensia ho ezemplu hodi
suporta idea prinsipal/argumentu (pokok
pikiran).

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

40

1.2.3.Estrutura Paragrafu Ida


Estrutura Paragrafu

Nota

Idea prinsipal (Pokok pikiran)

Idea prinsipal (pokok pikiran)


hanesan argumentu prinsipal ida hodi
hatan prepozisaun ka objetivu essai.
Idea prinsipal nee tenki hakerek iha
fraze primeiru husi paragrafu ida.

Isplikasaun (penjelasan)

Iha nee ita isplika liu tan konaba


argumentu ka idea prinsipal nebee
ligadu ho prepozisaun.

Data/Referensia

Iha nee ita hatoo


evidensia/teoria/konseitu hodi tulun
justifika argumentu ka idea prinsipal
hodi hatan prepozisaun/objetivu essai

Ezemplu (contoh)

Iha nee bele aprezenta kazu riil ruma


nebee relevante hodi haforsa
argumentu nebee aprezenta.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

41

Ezemplu Kontiudu (isi) Essai-Paragrafu ida


Limitasaun investimentu hanesan fator ida nebee kontribui ba
hamosu dezempregu iha Sidade Dili. Tanba investimentu bele
tulun hamosu servisu. Maibe iha Sidade Dili investimentu kiik
tebes nebee la proporsionaliza ho tasa ema sira nebee buka
servisu. Banku Mundial (2013) hatoo katak dezde tinan 2002,
tasa invetimentu iha Sidade Dili tuun simultamente ho redusaun
numeru staf agensia internasional iha tinan 2012. Data hatudu
katak tasa investimentu iha periodu 2010-2012 mak 2% nebee
tuun 7% kompara ho investimentu iha periodu 2002-2011 (ADB,
20013). Tuir Smith (20013) redusaun tasa investimentu kontribui
hodi hasae tasa dezempregu ba 40% iha perodu 2010-2012.
Nunee Adam (2013) hatoo katak presiza kresimentu ekonomia
14% ho investiemntu foun 25% nebee orienta ba kriasaun servisu
(investasi padat karya) hodi tulun rezolve dezempregu iha Sidade
Dili. Hanesan ezemplu iha tinan 2012 redusaun investimentu
kontribui ba restorante balu taka, numeru ema sira hela iha otel
tuun ho kapasidade sosa komunidade tuun tanba redusaun staf
internasional iha Timor-Leste. Nunee halo ema barak lakon
servisu tanba emprezariu sira barak mak taka sira nian komersiu
tanba la hetan lukru (Pinto, 2013).

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

42

1.2.4. Konkluzaun
Halo sumariu ba idea prinsipal (pokok
pikiran) sira nebee hatoo ona iha kontiudu
essai;
Konkluzaun halo hodi hatan direitamente
prepozisaun ka objetivu essai nian;
Bele fo estamentu jeral ka implikasaun
konaba oinsa estudu nebee halo nee (iha
essai laran) bele afeta estudu sira seluk tuir
mai;
Iha konkluzaun la bele hatama idea foun ka
la bele halo analiza foun. Mos la bele hatama
tan referensia.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

43

Ezemplu Konkluzaun
Bazeia ba analiza iha leten bele konklui
katak kauza dezempregu iha Sidade Dili
maka
limitasaun
investimentu,
sentralizasaun/urbanizasaun,
menus
produsaun
ho
merkadu
produtu
agrikultura
nasional
ho
prezensa
trabailador sira husi rai liur (tenaga kerja
asing).
Dezempregu nee hamosu implikasaun lubuk
ida iha Sidade Dili. Implikasaun sira nee
maka instabilidade politika, seguransa ho
sosial.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

44

1.2.5. Rekomendasaun

Badak, iha isin no klaru;


Sensivel
ka
(implementa);

loos

no

bele

halao

Hatan pergunta/problema nebee formula


ona iha prepozisaun (objetivu) essai;
La bele rezolve problema maibe hamosu
problema foun;
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

45

Ezemplu Rekomendasaun
Nunee rekomenda atu:
Hadia seguransa, lei ho fo insentiva tasa ba emprezariu sira;
Desentraliza poder ba distritu sira, inklui jestaun projetu ho
finansa hodi atende lais problema sira iha baze minimiza
urbanizasaun;
Aumenta produtu agrikultura via alokasaun rai ba agrikultura,
subsidiu fini, adubu, irigasaun, mekanizasaun, ho oferese
asistensia teknika ba agrikultor sira;
Loke merkadu nasional ba produtu nasional. Hanesan governu
sosa produtu lokal no redistribui produtu agrikultura husi fatin
surplus ba fatin nebee defisitu produtu agrikultura. Mos suplai
produtu sira nee ba supermerkadu sira iha Timor laran.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

46

Ezemplu Rekomendasaun
Hadia lina distribuisaun, transportasaun, ho hadia pakote
produtu lokal;
Halo lei untuk limita ho kontrola prezensa
rai liur. Trabailador sira nebee tama iha TL
kuinesimentu ho abilidade iha area nebee
kapasidade profesional trabailador sira
sertifikadu TL nian antes servisu iha TL.

trabailador sira husi


maka sira nebee iha
TL la iha. Mos teste
husi rai liur hodi

Hadia mentalidade no profesionalismu staf SEPFOPE ho polisia


imigrasaun.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

47

Ezemplu Outline Essai

Analiza Dezempregu iha Sidade Dili


Introdusaun
Definisaun: Ema idade servisu, buka servisu, maibe
servisu la iha.
Hun: Tasa servisu nebee iha la proporsionaliza ho tasa
ema sira buka servisu.
Implikasaun: sosial, politika ho seguransa
Timor-Leste: Dezempregu hamutuk 75 mil, 7 mil tinantinan.
Implikasaun: Numeru PSK, krimi ho instabilidade sae
Sidade Dili: Numeru dezempregu boot liu hotu distritu
sira seluk. Akumula 75% dezempregu sira iha TimorLeste.
Prepozisaun/Objetivu Essai
Analiza hun ho implikasaun dezempregu iha Sidade Dili.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

48

Kontiudu:
Hun 1: Limitasaun investimentu;
Hun 2: Sentralizasaun/urbanizasaun;
Hun 3: Produsaun ho merkadu ba produtu
agrikultura nasional menus;
Hun 4: Prezensa trabailador sira husi rai liur;
Implikasaun 1 : Demoralizasaun sosial (PSK,
kriminalidade)
Implikasaun 2 : Instabilidade politika ho
seguransa (konflitu entre gang/arte marsial,
simpatizante partidu politika ho
dezenvolvimentu nasional la lao diak ka
paradu);
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

49

Konkluzaun:

Bazeia ba analiza iha leten bele konklui katak


dezempregu iha Sidade Dili kauza husi
limitasaun
investimentu,
sentralizasaun/urbanizasaun,
menus
produsaun ho merkadu produtu agrikultura
nasional ho prezensa trabailador sira husi rai
liur (tenaga kerja asing).

Dezempregu nee hamosu implikasaun


lubuk ida iha Sidade Dili. Implikasaun
sira nee maka instabilidade politika,
seguransa ho sosial.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

50

Rekomendasaun:
Hadia seguransa, lei ho fo insentiva tasa ba emprezariu
sira;
Desentraliza poder ba distritu sira, inklui jestaun projetu
ho finansa hodi atende lais problema sira iha baze
minimiza urbanizasaun;
Aumenta produtu agrikultura via alokasaun rai ba
agrikultura,
subsidiu
fini,
adubu,
irigasaun,
mekanizasaun, ho oferese asistensia teknika ba
agrikultor sira;
Loke merkadu nasional ba produtu nasional. Hanesan
governu sosa produtu lokal no redistribui produtu
agrikultura husi fatin surplus ba fatin nebee defisitu
produtu agrikultura. Mos suplai produtu sira nee ba
supermerkadu sira iha Timor laran.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

51

Hadia lina distribuisaun,


pakote produtu lokal;

transportasaun,

ho

hadia

Halo lei untuk limita ho kontrola prezensa trabailador


sira husi rai liur. Trabailador sira nebee tama iha TL
maka sira nebee iha kuinesimentu ho abilidade iha area
nebee TL la iha. Mos teste kapasidade profesional
trabailador sira husi rai liur hodi sertifikadu TL nian
antes servisu iha TL.
Hadia mentalidade no profesionalismu staf SEPFOPE ho
polisia imigrasaun.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

52

1.3. Prosesu Hakerek Essai


2.3.1. Hili topiku
2.3.2. Kestiona topiku
2.3.3. Halo planu inisial essai
2.3.4. Hili referensia
2.3.5. Analiza
2.3.6. Halo revizasaun ba estrutura essai;
2.3.7. Hakerek draft inisial;
2.3.8. Cek ho hakerek fali draft essai
2.3.9. Hakerek draft final
2.3.10. Hatama essai

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

53

1. Metodu efetivu ho efisiente

2. Metodu la diak nebee estudante sira dala barak halo

Hili topiku

Hili topiku
Kestiona topiku
Halo planu inisial
Lee

Lee

Analiza
Planu
Hakerek draft inisial

Hakerek draft inisial

Cek ho hakerek fali


Hakerek draft final
Hatama essai

Hatama essai

Reve essai pasca koresaun


Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

54

1.3.1. Hili Topiku


Sekarik imi fo topiku essai ruma hodi hili,
maka buka hili topiku nebee fasil atu imi
hahotu lais tuir tempu nebee hakotu
(determina) ona. Maka buat nebee presiza
konsidera mak hili topiku nebee:
Interesante
Fasil
Iha benefisiu

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

55

1.3.2. Kuestiona Topiku


Imi komprende topiku nebee fo ba imi?
Isu-isu importante sa ida relasiona ho
topiku nebee fo ba imi?
Parte sa ida husi topiku nee mak imi
hatene ona? Parte nebee mak imi seidauk
haten?
Sa ida mak imi presiza halo hodi hatene
liu tan konaba topiku nee?
Iha data ho referensia ka?

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

56

1.3.3. Halo Planu Inisial Hakerek Essai

Halo planu konaba sa ida mak sei hakerek


iha essai laran (introdusaun, prepozisaun,
kontiudu ho konkluzaun);
Halo estrutura essai;
Halo titulu ka sub-titulu essai ho hanoin
oinsa liga titulu ho sub-titulu sira nee;

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

57

1.3.4. Hili Referensia


Lee referensia nebee relevante ho topiku nebee sei
hakerek. Ida sei tulun hodi hetan informasaun nebee
relevante atu hatan pergunta/titutlu/subtitulu iha
essai laran;
Hadia estrutura essai depois lee referensia;
Halo nota seletiva konaba referensia sira nebee lee.
Esforsa atu la bele hakerek hotu kontiudu livru ho
nian lia fuan sira. Buka uza lia fuan mesak sein
halakon ema nian hanoin/teoria original;
Kuotasaun hotu tenki hakerek diak ho klaru;
Hakerek hotu referensia ho bibliografia nebee lee
ona;
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

58

1.3.5. Analiza
Buka analiza konaba informasaun sira nebee
halibur ona. Hare tok informasaun sira nee
relevante ho bele uza hodi hatan pergunta
sira nebee iha essai laran.
Konsulta ho diskuti ho ema seluk konaba idea,
konseitu essai, no materia nebee halibur ona
atu hetan idea komprehensivu konaba topiku
essai nebee sei hakerek.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

59

1.3.6. Halo Planu Essai


Halo planu detail ho komprehensivu
konaba hakerek essai.
Iha planu nee, tenki hakerek ona
paragrafu ho pragrafu nebee iha ona
idea
prinsipal
(pokok
pikiran),
data/fakta,
isplikasaun
ho
ka
argumentu;
Planu essai nee tenki hatan ona
pergunta essai.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

60

Planu Essai

FAKTA
DATA
OPINI & INFORMASAUN SELUK
nebee hetan ona

PARTE PRINSIPAL A _________


B _________
ka PONTU
C _________
D _________
etc.

Integrate

RESPOSTA KOMPREHENSIVU ba
pergunta essai

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

61

1.3.7. Hakerek Draft Essai Dauluk


Uza planu hakerek essai nebee iha ona hodi
analiza ho evalua idea relevante ho topiku nebee
determina ona;
Hakerek idea prinsipal iha fraze primeiru husi
paragrafu essai nian. Fraze sira tuir mai hanesan
isplikasaun
hodi
liga
idea
prinsipal
ho
prepozisaun/objetivu
essai.
Mos
aprezenta
data/referensia ho ezemplu sira nebee relevante
hodi haforsa no justifika ita nian argumentu;
Tau idea prinsipal (pokok pikiran) iha paragrafu
ida. Ka paragrafu ida so bele iha idea prinsipal
ida;
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

62

1.3.8. Cek ho Halo Fali Draft Foun


Cek imi nian essai tuir limitu kuantidade lia fuan iha
essai laran nebee determina ona;
Imi responde pergunta sira essai nian diak ona?
Konsistente hakerek ho analiza konaba topiku nebee
fo ona. Imi halakon ona informasaun nebee la
relevante ho topiku essai?
Imi separa ona idea prinsipal (pokok pikiran) iha
paragrafu ida-idak ka lae?

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

63

Estratifikasaun paragrafu sira diak ona no


konherensivu ona ka lae?
Fraze ida tenki estrutura lian ida diak no fasil
atu hatene ka lae?
Imi isplika diak ona termu-termu importante,
defisil no komplikadu ka lae?
Iha ona evidensia ho data sufisienti hodi
suporta imi nian argumentu?
Imi nian essai hakerek diak, interesante ho
evita uza lia fuan ida barak (repetetivu) ka
lae?

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

64

1.3.9. Hakerek Draft Final


Essai presiza hakerek ho spasi rua;
Karik hakerek liman (laos komputador), asegura
katak essai nee tenki hakerek diak (moos), klaru
ho bele lee;
Essai presiza font ho margin nebee adekuadu.
Diak liu margin husi leten (4 cm), kraik (3 cm),
karuk (4 cm), loos (3 cm), font (minimu 12), no
espasu 2;
Imi nian essai tenki ajusta tuir formatu ho
dokumentasaun nebee diak (label ho caption
figura, grafiku ho tabela);
La bele haluha hakerek referensia ho bibliografia
tuir padraun nebee sei aprende.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

65

1.3.10. Hatama Essai


Hatama (submeti) essai tuir tempu,
maske imi nian essai seidauk diak loos
(kekurangan). Karik la hatma essai,
maka imi sei la hetan valor (nilai);
Asegura katak imi nian essai tenki iha
cover nebee hakerek Titulu Essai, naran,
NIM, Departamentu ho School ho Titulu
Essai.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

66

1.4. Hakerek Referensia


Referensia hanesan parte importante ida iha hakerek akademiku.
Tanba referensia bele uza hodi haforsa argumentu ka teze autor
sira nian hodi konvense lee nain sira. Maibe fonte referensia
nebee hola tenki hatoo ka hakerek hodi:
Distingi (membedakan) idea autor ho idea ema seluk nian;
Hatudu ba lee nain sira konaba kuantidade ho kualidade
referensia nebee autor lee ona;
Hatudu ba lee nain sira konaba fonte referensia sira nebee autor
uza, nunee lee nain sira bele buka lee liu tan referensia sira
nebee autor hakerek ka uza nee.

Sekarik
autor
ida
hola
ema
seluk
nian
hanoin/idea/konseitu/teoria, maibe la hatama ka hatoo
fonte
orijin
husi
autor
nebee
nian
idea/hanoin/konseitu/teoria nian hola, nee katak autor
nee klaim ema nian hanoin sira nee hanesan ninian
hanoin. Ida nee mak ema bolu Plagiat. Plagiat hanesan
hahalok ida kontra etika akademiku no la hetan toleransia
iha hakerek akademiku.
67
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

Iha metodu rua hakerek referensia:


Dauluk, kuotasaun (quotation) hanesan metodu
hola ema nian hanoin/teoria/konseitu ho nian
lian fuan hotu hodi hakerek iha ita nian
hakerek/essai ka forma hakerek seluk;
Daruak, Parafraze (citation) metodu hakarek
nebee hola ema nian hanoin/teoria/konseitu no
hatama iha ita nian hakerek laran, maibe teoria
sira nee reformula fali iha ita nian lia fuan rasik
sein muda hanoin/teoria/konseitu orijin autor
sira nee nian. Ka ita troka ema nian lia fuan ka
fraze, maibe la muda idea prinsipal husi autor
sira nebee nian hanoin ita hola.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

68

1.4.1. Hatama Referensia Iha Hakarek Laran


Parafraze (Citation)
Hola ema nian hanoin/konseitu/teoria, maibe reformula fali
iha ita nian lia fuan rasik;
Rekuinese autor seluk nian obra/matenek via hakerek sira
nian naran iha kurung laran ho hakerek tinan nebee autor
sira nee publika sira nian livru/paper/seluk.
Ezemplu:
(1). Asesor Agrikultura sira konkorda katak naliza nesesidade (need
assesssment) hanesan etapa daulukl hodi formula planu jestaun
(McIvor, 1989);
(2). Kualidade universidade ida diak determina husi kualidade kurikulu,
mestri, fasilidade, peskiza, rekuinesimentu husi universidade seluk ho
graduadu sira hetan servisu (Saldanha, 2014);

Sekarik autor ruma maka ita kuota, maka naran autor sira
nebee ita hakerek bazeia ba tinan nebee publika, laos
naran.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

69

Kuotasaun (Quotation)
Kuotasaun dala ruma deit mak ema uza iha hakerek
sientifika.Maibe sekarik hakarak uza kuotasaun, maka
metodu hakarek tenki hatama naran autor (apelidu)
nebee hakerek iha kurung laran, tinan ho pajina livru
nebee ita kuota.
Ezemplu:
(1). Aloka orsamentu boot hodi dezenvolve seitor agrikultura iha Timor-Leste
sei tulun kombate kiak no hasae rendimentu komunidade iha area rural, tanba
80% husi povu Timor-Leste moris iha seitor agrikultura (Gomes, 2002:17).
(2). Harii fabrika LNG iha Timor-Leste sei tulun kresimentu ekonomia TimorLeste, estimula seitor seluk moris no aumenta rendimentu estadu no povu nian
(Saldanha, 2004: 12).

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

70

Refere ba Autor Ida


Publikasaun Autor iha Tinan Hanesan
Sekarik ita refere ba autor nebee hakerek publikasaun rua iha
tinan hanesan, maka publikasaun dauluk hakerek ho notasaun
a no publikasaun daruak fo notasaun b depois hakerek tinan
publikasaun.
Ezemplu:
(1). Smith (2000a dan 2000b) argumenta katak Cloning susar atu
aplika ba ema umana, maske teknolojia nee susesu ona aplika ba animal.
Tanba kromosom ema umana la hanesan ho kromosom animal nian.
(2). Guterres (2004a dan 2004b) hatoo katak susar tebes atu kontrola
tasa labarik moris iha Timor-Leste tanba iha rezistensia kultura makas.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

71

Publikasaun Autor iha Tinan La Hanesan

Ezemplu:
(1). Tuir Silva (2002 dan 2003) korupsaun iha Timor-Leste susar tebes
atu kontrola tanba menus auditor diak iha instituisaun estadu sira nebee
iha knaar hodi kombate korupsaun.
(2). Menezes (1998 dan 1999) prova katak uza lian materna hodi sei
tulun tebes labarik sira foin tama eskola hodi aprende lian seluk ho
kontiudu siensia.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

72

Autor nebee Apelidu Hanesan

Sekarik autor rua ka liu nebee halo publikasaun iha


tinan hanesan, maibe autor rua nee nian apelidu
hanesan, no bainhira ita refere ba autor rua nee, maka
apelidu ho inisial autor rua nee tenki hakerek hotu iha
ita nian publikasaun.
Ezemplu:
(1). Hemu jus gueva dala tolu loron ida sei tulun kura moras dengue (Smith,
C.D., 1995 dan Smith, E.F., 1995).
(2). Relatoriu rua husi Alves, D.W. (2004) ho Alves, W.L. (2004) hatoo katak
prosesu fura bee rai okos iha Dili laran kontinua makas no sein kontrola sei halo
intrusaun (intrusi) tasi been, destrusaun konstrusaun fiziku hanesan estrada
no uma, no bele hamosu inundasaun (banjir).

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

73

Refere ba Autor Rua


Sekarik ita hakerek hodi refere ba autor
rua, maka apelidu autor rua nee tenki
hakerek hotu.
Ezemplu:
(1). Silva ho Costa (1997) hatoo katak edukasaun mak sai save hodi
kombate kiak, hametin demokrasia ho kombate korupsaun iha nasaun ida.
(2). Kualidade universidade ida diak sei sukat husi kualidade kurikulu,
dosenti, fasilidade, peskiza, rekuinesimentu internasional no numeru
graduadu nebee abzorve iha merkadu servisu (Saldanha ho Ribeiro, 2005).

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

74

Refere ba Autor liu Rua


Sekarik ita hakerek hodi refere ba autor liu rua,
maka apelidu autor ida primeiru nee maka ita
hakerek no tuir mai hakerek et al.
nebee
signifika ho belun sira ( dan kawan-kawan).
Ezemplu:
(1). Magno et al. (2005) prova katak hemu jus aiata sei tulun hatun nivel
kolestorol iha ema nian isin.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

75

1.4.2. Hakerek Bibliografia


(1). Autor Livru
a.

Autor Uniku (Ida deit)


Ezemplu:
Menezes, A. (1999: 34). Kiik nee furak. New York: McGraw Hill.

b.

Autor Rua
Ezemplu:
Hunter, R.W. ho Belo, F.D. (2000). Introduction to Communication. Dili:
Matebean Press

(2). Editor Livru


Ezemplu:
Basra, A.S. ed. (1995: 389). Seed Quality; Basic Mechanisms and Agricultural
Implications. New York: Food Products Press.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

76

(3). Autor iha Livru Laran


Ezemplu:
Hamton, J.G. (1995: 18-20). Methods of viability and Vigour Testing: A Critical
Appraisal. Iha Seed Quality; Basic Mechanisms and Agricultural Implications, Basra,
A.S. ed. New Work: Food Products Press.

(4). Jurnal Periodiku


a. Autor Uniku iha Jurnal Sientifiku
Ezemplu:
Laske, A.N. (1980). Aspect of Canopy Photosynthesis and Productivity in the Apple
Tree. Acta Horticulturae 114:100-109.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

77

b. Autor Rua ka liu iha Jurnal Sientifiku


Ezemplu:
McPerson, H.G., Hall, A.J. dan Stanley, C.J. (1992). The Influence of Current
Temperature on the Time from Bud Break to Flowering in Kiwifruit (Actinidia
Deliciosa). Journal of Horticultural Science 67:509-519.

c. Artigu husi Revista Populer ka Jornal (Diariu)


Ezemplu:
Freitas, J.C. (2014). Desentralizasaun ho Poder Lokal iha Timor Leste. Suara Timor
Lorosae, 8 Janeiru 2014.
Vong, M.F., Freitas, J.C. Ho Sarmento, V. A. (2014). Prospek ho Dezafiu
Implementasaun Konseitu Desentralizasaun iha Timor-Leste. Tempo Semanal.
Edisaun Abril 2014:20-23.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

78

(5). Seluk
a. Teze/Disertasaun Nebee La Publika
Ezemplu:
Saldanha, E.S. (2001). Studi Kelayakan Teknis dan Ekonomis Combined Power and Cooling
Generation di Timor Leste. Tesis Master yang tidak dipublikasikan. Massey University, New
Zealand.
Freitas, J.C. (2000). Model Pemerintahan Lokal di Timor Leste. Tesis Doktor yang tidak
Dipublikasikan. Victoria University, Australia.

b. Aprezentasaun Konferensia dan Abstratu


Ezemplu:
Van Englen, F., Molthoff, J. dan Shonten, R. (1994). Plantibodies: New Way to Obtain
Disease Reasistant Plants. 4th International Congress of Plan Moleculer Biology.
Amsterdam, Abstrak 1994.

c. Relatoriu (Proceedings)
Ezemplu:
Brooking, I.R.: McPherson, H.G. (1986). Sweetcorn as a Processing Crop in the Manawatu.
Proceedings of the Agronomy Society of New Zealand 16:1-5.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

79

d. Publikasaun iha Internet


d1. Autor ho tinan hatene.
Ezemplu:
Smith, J. (2014). Studu Implikasaun Folin Minarai ba Rendimentu Taxi: Studi
Kazu iha Kompanya Taxi BlueBird, Jakarta. Iha WWW.ui.co.id. Dili, 24 Janeiru
2014; 09 AM (Oras Timor-Leste).

d2. Autor la hatene


Ezemplu:
_______.(2012). Analisa viabilidade tekniku ho ekonomiku Projetu Harii
Fabrika LNG iha Bontan, Kalimantan. Iha www.ugm.co.id.Dili, 20 Setembru 2012;
11 AM (Oras Timor-Leste).

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

80

Lista Cek ba Hakerek Essai


Pergunta Save: Hau responde hotu no diak pergunta sira
tuir mai nee?
Introdusaun:
Introdusaun essai hau nian diak no interesante ona?
Introdusaun essai hau nian la tau informasaun detailu barak liu?
Prepozisaun essai hau nian formula diak no klaru ona?
Kontiudu essai
:
Paragrafu ida iha ona fraze ida nebee konzisti ho topiku ida (topic sentence)?
Paragrafu ida iha ona idea prinsipal ida?
Paragrafu sira dezenvolve diak ona tuir estrutura paragrafu nebee aprende ona?
Hau nian essai nee uza ona fraze tranzisaun hodi liga idea ida ho idea seluk?
Konkluzaun
Hau
Hau
Hau

:
halo ona estatementu konaba hau nian prepozisaun?
halo sumariu diak ba argumentu nebee aprezenta iha essai laran?
halo ona fraze taka nian diak no kompletu?

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

81

Tipe:

Hau halo ona variasaun ba estrutura ho naruk fraze essai nian?


Hau elimina ona fraze sira nebee la presiza (la importante)?
Iha ka lae meius seluk hodi hakarek hau nian essai simples ho klaru lian
tan?

Referensia:
Kuotasaun sira lista hotu ona no hakerek diak?
Kuotasaun sira relevan ho loos?
Iha komentariu ba kada kuotasaun?
Fonte kuotasaun hakerek hotu ona tuir padraun nebee iha?
Gramatika
Hau cek ona sala ruma nebee halo iha hakerek laran?
Kuotasaun, ejaa, pontu ho virgula sira hakerek loos ona?
Aprezentasaun
Hau nia aprezentasaun diak no profesional ona?

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

82

MODUL 3.
TEKNIKA HAKEREK PROPOSAL

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

83

TOPIKU APREZENTASAUN
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.

Introdusaun
Funsaun Proposal
Tipu Proposal
Estrutura Proposal Buka Fundu
Konkluzaun

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

84

3.1. Introdusaun
Importante tebes ba estudante sira hodi hatene teknika
hakerek proposal (basic proposal).
Komunidade ho organizasaun lokal iha limitasaun rekursu
oion hodi halao atividade ruma. Nunee presiza tulun husi
individu, governu ho agensia sira seluk.
Estudante sira hatene hakerek proposal sei halo sira tulun
sira nian an, sira nian organizasaun ho komunidade hodi
halo atividade ruma hamutuk via tulun husi donor sira.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

85

Topiku proposal iha nee sei hare liu ba proposal


buka
fundu(funding
proposal).
Proposal
investigasaun sientifiku (research proposal) sei
aprende iha materia (mata kuliah) Metodolojia
Investigasaun Sientifika (Metodologi Penelitian);
Teknika hakerek proposal nee hatoo hodi tulun
estudante dezenvolve nian abilidade hakerek.
Maske nunee, bele tulun mos estudante hodi
hatene hakerek proposal hodi buka fundu ka
tulun seluk ba donor hodi halao atividade ruma.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

86

Proposal hanesan forma hakerek ida


nebee
sistimatika
ho
lojiku
nebee
deskreve naran, objetivu, metodu, tempu
ho fundu nebee presiza hodi halao
atividade ruma;
Objetivu hakarek proposal mak hodi buka
tulun iha forma osan, rekursu umanu ho
ekipamentu hodi halao atividade ruma.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

87

3.2. Proposal Buka Fundu

Iha parte nee sei aprende konaba proposal buka fundu;


Proposal buka fundu hanesan proposal nebee halo hodi
husu asistensia ba ema ida ka governu ka agensia ruma iha
forma osan, ema ho ekipamentu hodi halao atividade
ruma;
Formatu proposal buka fundu iha oioin, depende ba tipu
atividade no hakarak donor sira nian;
Maske formatu proposal buka fundu barak, maibe donor
sira normalmente hakarak hare proposal buka fundu ida
tenki iha sumariu atividade, introdusaun ho rasionalidade
(justifikasaun), objetivu ho metodu, fatin, tempu ho
orsamentu nebee presiza hodi halao atividade ida.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

88

3.3. Estrutura Proposal Buka Fundu


Titulu ho Kover Proposal
Overview Atividade
I. Introdusaun
1.1. Background (Latar Belakang)
1.2. Objetivu
1.3. Kliente
1.4. Metodu
II. Rekursu Nebee Presiza
2.1. Personel
2.2. Fasilidade
2.3. Ekipamentu/Statsionariu/Komunikasaun
III. Tempu
IV. Orsamentu
V. Planu Avaliasaun
VI. Maktaka
Referensia
Apendix

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

89

Titulu Proposal/Pajina Oin


Titulu proprosal/naran atividade tenki badak, iha isin
ho klaru (singkat, padat dan jelas). Nunee titulu
proposal hanesan mos mini sumariu ida konaba
atividade nebee halao;
Titulu proposal/naran atividade diak liu uza fraze ida
deit (kalimat tunggal).
Dala barak titulu proposal/pajina oin asina husi
organizasaun;
Sekarik proposal hatoo husi organizasaun rua ka liu sei
diak liu naran organizasaun sira nee tama hotu pajina
oin;
Cek sekarik agensia balu husu pajina oin espesial tuir
sira nian padraun;

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

90

OVERVIEW/SUMARIU ATIVIDADE
Overview projetu/atividade hanesan sumariu
projetu ida. Nunee tenki hakerek naran,
rasionalidade,
objetivu,
metodu,
tempu,
orsamentu, planu evaluasaun iha versaun
badak.
Overview tenki hakerek diak no interesante
hodi estimula lee nain ka donor sira nian
atensaun ba proposal nee;

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

91

Iha overview nian laran tenki hatudu ita nian


kapasidade hodi halao atividade, no hatudu mos
katak ita hatene donor sira. Nunee donor fiar
katak ita iha kapasidade, no sekarik sira fo
asistensia, sira nian osan sei la lakon tanba
atividade/projetu sei susesu;
Sekarik proposal konjunta, buka asegura katak
interese organizasaun sira akomoda hotu ona iha
overview nee;
Overview projetu diak liu hakerek depois hakerek
hotu proposal kompletu;
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

92

I. INTRODUSAUN
1.1. Rasionalidade (Latar Belakang Masalah)
Reve literatura ka atividade nebee relevante (kuota
atividade/projetu ka estudu nebee iha ona area nee).
Hatudu katak ita hatene sa ida mak ita hakarak atu
halo;
Kuidadu uza lia fuan. La bele uza jargon, akronimu, ka
lia fuan sira nebee halo ema la hatene;
Relevansia ho projetu sira uluk (karik iha):
Aumenta ho haforsa servisu nebee iha ona;
Evita duplika eru nebee iha ona;
Haforsa servisu parseria entre instituisaun;
Unik tanba la duplika metodu husi projetu seluk.

Hatudu problema klaru ho razaun forti. Nunee donor


sira bele konvensidu hodi finansia atividade nee;
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

93

Hatudu problema ida nian hun, implikasaun ho


opsaun sira hodi rezolve problema nee;
Opsaun ida nebee mak ita hili hodi rezolve
problema nee? Tanba sa?
Hatudu klaru
organizasaun
problema nee
esperiensia ho

razaun sa ida mak ita nian


buka partisipa hodi rezolve
(importansia solusaun problema,
kapabilidade);

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

94

Donor sei hakarak finansia atividade


nebee
hanesan
ho
sira
nian
objetivu/programa. Hatudu ita hatene sira
inklui sira nian misaun, objetivu, programa
no interese.
Donor sira hakarak finansia atividade
nebee hahu tiha ona. Tanba nee, presiza
deskreve klaru konaba atividade nebee
halao ona ho nebee mak seidauk halao, no
presiza donor sira nian tulun.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

95

1.2. Objetivu
Objetivu projetu/atividade tenki hakerek badak, isin
ho klaru;
Objetivu tenki formula didiak hodi bele sukat bainhira
projetu nee hotu;
Objetivu sei sai fundamentu hodi halao atividade no
sai sasukat hodi avalia susesu ka la susesu
projetu/atividade ida;
Objetivu projetu/atividade tenki formula didiak hodi
koresponde ho objetivu ho programa donor sira nian.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

96

1.3. Kliente
Kliente hanesan ema sira nebee sai targetu ka
hetan benefisiu husi projetu/atividade ida.
Hanesan kliente Timor Telecom mak ita sira
nebee uza telefone, pulsa ho internet husi
kompanya nee. Ka ospital sira nian kliente mak
ema sira nebee moras no ba halo tratamentu iha
ospital nee.
Hatoo informasaun konaba ema hira mak sai
targetu atividade/projetu;
Se mak kliente? Ema nain hira?
Kontakta ona kliente? Oinsa kontakta kliente?
Kliente suporta atividade/projetu nebee atu halo?
Oinsa partisipasaun kliente iha prosesu hakerek
proposal?
Benefisiu sa mak kleinte sira sei hetan?
Agensia sa ida deit mak partisipa ona atividade
nebee ba kliente sira nee?
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

97

Donor sei interese tebes hare kliente sira partisipa iha


prosesu hakerek proposal, halao atividade no hatene
benefisiu nebee kliente sira sei hetan;
Isplika oinsa projetu/atividade sei fo benefisiu ba
kliente sira?
Bainhira
kliente
sira
partisipa
iha
inisiu
projetu/atividade no too hotu, donor sira fiar tebes
katak atividade/projetu nee sei iha folin, la hetan
impedimentu no sei sustentavel.
Tanba donor sira lakohi hare atividade/projetu la atinzi
nian objetivu, no sira lakon sira nian osan.
Tau iha neon katak bainhira ita hatoo proposal ba
donor, sira dalam ruma cek iha tereinu hodi konfirma
ho kliente. Tanba nee, ita presiza onestu, se lae donor
sira la aprova
ita nian proposal, no ba98oin sira sei la
Dili Institute of Technology. Prepara husi
S. Saldanha (2014)
fiar ita ka ita Estanislau
nian organizasaun.

1.4. Metodu
Meius
nebee
sei
uza
hodi
halao
projetu/atividade. Nunee bele atinzi objetivu
atividade/projetu.
Ka metodu nee hanesan meius nebee ita uza
hodi rezolve problema;
Metodu tenki diak, klaru, foun, uniku ho
inovativa;
Metodu tenki pas ho kliente projetu/atividade
nian. La bele uza metodu ida nebee kliente sira
la gosta tanba la tuir sira nian hakarak, ofende
sira ka la tuir sira nian kultura, ka la benefisia
sira;
Metodu oinsa involve instituisaun sira seluk hodi
servisu hamutuk.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

99

II. REKURSU NEBEE UZA HODI HALAO


ATIVIDADE
2.1. Rekursu nebee Presiza
2.1.1. Personel
Identifika ho deskreve staf hira mak sei finansia
husi projetu/atividade nebee propoin. Deskreve
sira nian kursu, kapasidade ho esperiensia.
Iha staf permanenti ho staf non-permanenti. Diak
liu staf non permanenti mai husi instituisaun sira
seluk, nunee instituisaun servisu hamutuk hodi
haforsa malu;
Ema sira nebee involve iha projetu/atividade
hatene ona nian pozisaun ho nia knaar antes
hatama sira nian naran iha projetu/atividade nebee
propoin iha proposal laran.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

100

2.1.2. Fasilidade
Deskreve fasilidade nebee sei uza (sala konferensia, sala,
office, etc.);
Fasilidade doasaun husi instituisaun seluk (in-kind
donation) atu fasilidade atividade projetu lao diak;
Maske fasilidade mesak, diak liu identifika hotu no
kuantifika iha dolar. Nunee bele husu tulun ba doador ka
hanesan parte kontribuisaun husi ita nian organizasaun.
Identifika fasilidade sira nebee presiza nee, no nebee mak
sosa, nebee mak aluga no nebee mak hanesan
kontribuisaun ita nian;
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

101

2.1.3. Ekipamentu/Material/Komunikasaun
Halo lista material ho
halao projetu;

ekipamentu sira nebee presiza hodi

Halo survei hodi hatene kustu loloos material ho ekipamentu


sira nebee presiza, antes hatama iha proposal;
Sekarik sosa ekipamentu, buka hatene mos kustu operasional
ba ekipamentu sira nee. Nunee bele hatene oinsa kustu nee
nian impaktu ba orsamentu organizasaun nian.
Halo estimasaun oinsa halo divulgasaun informasaun. Hanesan
liu husi surat, telefone, internet, ho seluk. Kuantifika hotu
kustu nebee relasiona ho fasilidade sira nee.
Organiza workshop no konvida instituisaun seluk ho donor hodi
fo feedback ba atividade/projetu nebee sei halao.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

102

2.2. Rekursu Nebee Iha Ona

Husi rekursu sira nebee presiza nee importante tebes hodi


indetifika rekursu nebee iha ona, no nebee mak sosa, no
nebee mak husu kontribuisaun ba donor;
Rekursu sira nee inklui personel, fasilidade, material,
ekipamentu ho sasan administrasaun;
Rekursu sira nebee iha ona nee, presiza identifika rekursu
nebee husi ita rasik, no nebee mak hanesan kontribuisaun
instituisaun sira seluk.
Kuantifika hotu rekursu sira nebee iha ona nee iha dolar.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

103

III.TEMPU

Presiza sukat tempu didiak hodi hakompleta


projetu/atividade didiak.
Sura tempu didiak, la bele barak liu, no la bele mos
naruk liu. Tanba tempu oituan liu bele halo projetu la
hotu, no tempu naruk liu bele iha konsekuensia osan
nebee boot;
Normalmente Donor sira hakarak hare tempu total
hira mak presiza. No bainhira mak inisia no bainhira
mak hotu projetu ida;

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

104

Diak liu halo timeline projetu


iha tabela hodi fasil vizualiza,
hare no kontrola;
Tempu nee bele loron, semana,
fulan ka tinan depende ba tipu
atividade/projetu.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

105

Ezemplu Halo Timeline ba Atividade Formasaun


No

Atividade

1
2
3

Konsulta kliente sira


Formula objetivu ho metodu halao projetu
Hakerek Modul
Sosializa formasaun ba publiku via media,
enkontru ho workshop, etc.
Rekrutamentu partisipante formasaun
Rekrutamentu formador
Halao formasaun
Partisipante formasaun tuir estajiu iha industria
Halo evaluasaun ba partisipante sira
Halo evaluasaun ba formasaun (industria,
partisipante ho formador sira)
Graduasaun ho entrega sertifikadu ba
partisipante sira
Hakerek relatoriu
Organiza workshop hodi hetan feedback ba
relatoriu
Hakerek relatoriu final
Submisaun relatoriu ba donor ho agensia
relevante

4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15

Tempu (Fulan)
Fe Ma Ab Ma
Ou No De
Jan v r
ri i
Jun Jul Ag Set t
v z

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

106

IV. PLANU ORSAMENTU


Buka halo planu orsamentu nebee realistiku. Nee katak
tenki cek kustu sira didiak no asegura katak osan nebee
husu too atu halao atividade, karik donor sira aprova. En
kontrariu se osan boot liu, donor sira bele hamenus ka
bele mos la aprova;
Husu ema seluk nebee hatene orsamentu hodi reve
antes hatama ba donor;
Projetu presiza orsamentu ida boot iha inisiu ka projetu
nee bele halao gradual (etapa per etapa)?
Estratejia nebee diak mak bainhira foin hahu husu osan
ba donor sira, hahu uluk husu osan ida kuantidade kiik.
Bainhira orsamentu nee uza diak, susesu no rezultadu
diak, mak foin husu osan boot liu tan;
Cek ho donor sira karik sira iha kategoria ho limitasaun
orsamentu.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

107

Kategoria Orsamentu (Depende mos


ba tipu atividade)
Personel (Salariu/Professional fees);
Fasilidade
Material ho Ekipamentu;
Komunikasaun (telefone, pos, internet, etc);
Viajen (Travel);
Akomodasaun
Transporte
Han
Evaluasaun;
Kustu seluk;
Kustu kontigensia
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

108

No

Item

Personel

Deskripsaun
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.

Kustu
Unidad Kustu/Unid Kuantidade/
Total
e
ade ($)
Frekuensia
($)

Koordenador Formasaun
Formador
Staf Admin
Staf Finansa

1
5
1
1

500
400
200
250

1
1
1
1
2
2
10
10

10000
500
700
250
30
50
20
5

1
12
1

100
25
100

5
3
1

40
40
50

35

200

Subtotal

2.1. Rehabilita sala konferensia


2.2. Soundsystem
2.3. Powerpoint projector
Fasilidade,
2.4. Whiate board
Ekipamentu
2.5. surat tahan
ho Material
2.6. Fotocopy
2.7. fleechart
2.8. White board spidol
Subtotal
3.1. sosa mobilephone
Komunikasa
3.2. Sosa pulsa
un
3.3. Internet
Subtotal
4.1. Konsulta ho kliente iha distritu
Viajen
4.2. Rekrutamentu partisipante
4.3. Fuel
Subtotal
Akomodasau 5.1. Hela fatin ba partisipante &
n
formador
Subtotal

12
6000
6 12000
12
2400
12
3000
23400
1 10000
1
500
1
700
1
250
12
720
12
1200
6
1200
6
300
14870
1
100
12
3600
12
1200
4900
5
1000
5
600
5
250
1850
6 42000
42000

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

109

V. PLANU AVALIASAUN

Deskreve metodu hodi determina projetu/atividade


ida atinzi ona nian objetivu ka lae;
Sekarik hakarak halo survei ka kuestionariu hodi
avalia projetu/atividade, maka presiza hatama iha
apendix draft kuestionariu sira nee;
Planu avaliasaun la absolutu hatama, maibe sei
diak liu ita hatudu ba donor sira katak ita sei la
haluha halo avaliasaun;
Buka hatama avaliasaun bazeia ba prosesu
(formative evaluation/process evaluation), metodu
ida nebee avalia projetu bainhira projetu ida sei lao
dadaun. Husi nee bele hetan feedback ho
antisipa atu halo ajustamentu ba projetu hodi
atinzi nian objetivu.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

110

Formative evaluation relasiona ho atividade no


objetivu projetu.
Summative evaluation sei lao diak bainhira
objetivu projetu ho rezultadu nebee espera atu
hetan husi projetu nee bele formula diak ho
klaru;
Avaliasaun nebee diak presiza analiza konaba sa
ida mak sei akuntese bainhira projetu nee hotu?
Oinsa sustentabilidade projetu? Iha ka lae buat
foun nebee bele kontinua iha tempu mai? Oinsa
donor sira bele tulun post-projetu nee hotu?

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

111

APENDIX
Planu desiminasaun;
Tempu;
Detail Planu orsamentu
Surat suporta husi komunidade lokal,
ministeriu relevante;
Deskripsaun konaba instituisaun sira nebee
servisu hamutuk;
Instrumentu avaliasaun

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

112

Servisu Uma (Assignment)-Proposal

Servisu uma hanesan servisu individual estudante nian.


Halo mesak no la bele kopia malu;
Respeita propriedade intelektual ema seluk nian. Karik
kuota ema seluk nian hanoin/data/relatoriu tenki tau fonte
nebee ita refere ba nee nian naran (la bele plagiat). Lista
fonte sira nee hotu iha referensia/bibliografia (iha pajina
kotuk);
Halo proposal buka halibur data no iha referensia hodi
justifika ita nian proposta nebee aprezenta;
Halo proposal tuir estrutura nebee for ona;
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

113

Topiku Servisu Uma-Proposal iha


Trimester I Tinan 2014

Enjineria Sivil: Proposta Halo Uma 5 ba Ema Kiak


Iha Aldeia A, Suku B ho Distritu C.
Enjineria Mekaniku: Proposta Halo Sentru
Formasaun Automekaniku iha Distritu Baucau;
Siensia Komputador: Proposta Halo Sentru IT iha
Suku A, Sub-Distritu, Distritu C.
Enjineria Petroliferu: Proposta Harii Lab Simulasi
Produsaun Minarai iha DIT.
Jestaun Petroliferu: Proposta Harii POM Bensin
(SPBU) iha Hera, Distritu Dili.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

114

Jestaun Finansa: Proposta Hari Cabang


Bank Mandiri iha Knua DIT Dili.
Jestaun Rekursu Umanu/Komersiu:
Proposta Harii Merkadu iha Hera, Distirtu
Dili.
Jestaun Hotelaria: Proposta Harii Sentru
Formasaun Hotelaria iha Knua DIT, Dili;
Jestaun Tour ho Travel: Proposta Harii
Agensia Travel iha Knua DIT, Dili.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

115

MODUL 4.
TEKNIKA APREZENTASAUN/SEMINAR

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

116

Topiku Aprezentasaun
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5.
4.6.
4.7.
4.8.

Introdusaun
Planeia aprezentasaun
Preparasaun
Metodu Aprezentasaun
Tempu
Para ho Para Provizoriu
Hatan Pergunta
Halo sumariu

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

117

4.1. Introdusaun

Estudante ho profesional sira nesesita tebes


kulia ba publiku. Nee bele halao liu husi
aprezentasaun paper, relatoriu, ka hato
rekomendasaun ba kliente sira.
Ema balu fasil la halimar kualia ba publiku ho
seluk susar tebes. Nee hanesan reasaun
normal hanesan ema umana. Tanba ema
hotu nervozu bainhira kualia ba publiku.
Inklui mos aprezentador profesional sira.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

118

Atu evita nervozu, aprezentador sira nebee esperiensiadu


baibain halo buat sira hanesan tuir mai nee:
Halo preparasaun;
Hanoin pozitivu;
Hatene ita nian audiensia sira (audniesia sira nee se? Sa
ida mak sira hakarak rona husi ita?);
Kulia energetik, antusias ho fiar an;
Kulia neineik (Berbicara perlahan-lahan);
Uza kontaktu matan;
Uza pauze (para provizoriu)
Halo konkluzaun nebee forti no ema bele fiar;
Ezersisiu

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

119

4.2. Planu Aprezentasaun

Ema balu kulia sisteimatiku no efisien durante minitu 30-40. Maibe


ema barak susar tebes hatoo nian hanoin no hakarak ba publiku.
Tanba kulia la sistimatiku ho efisien. Nee efeitu husi aprezentador
la la halo planu didiak ba nian aprezentasaun.
Iha aprezentasaun seminar, iha introdusaun, kontiudu (isi) ho taka
(penutup). Iha seminar barak mak aprezentador sira tama
direitamente ba kontiudu aprezentasaun sein fo sinal ka para
derepenti. Nunee sira la hatoo rezultadu analiza ho konkluzaun.
Importante tebes, aprezentasaun semimnar, aprezentador sira
tenki hahu husi introdusaun, hatoo kontiudu ho konkluzaun hodi
lori audiensia akompaina diak ita nian aprezentasaun.
Aprezentador mos tenki kulia sistimatiku, lojiku ho efisienti. Nunee
bele konvensa audiensia konaba problema nebee ita hatoo iha ita
nian aprezentasaun.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

120

4.2.1. Introdusaun
Iha introdusaun, aprezentador tenki hatoo skope ho
importansia topiku nebee sei aprezenta. Iha nee
aprezentador tenki esplika:

Tanba sa topiku nee importante no sai isu ida ka


problema ida?
Kontekstu (latar belakang) informasaun, istoria
detailu, termu sira espesifiku, ho seluk.
Objetivu ka aspeitu estudi nebee sei aprezenta ba
rona nain (audiensia) sira.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

121

4.2.2. Kontiudu APrezentasaun


Iha parte nee, sei aprezenta konaba informasaun
ka rezultadu nebee hetan. Nunee mos aprezenta
argumentu ho justifikasaun ba rezultadu nebee
aprezenta. Esforsa atu rezultadu ka argumentu
analiza:
Foka klaru ba topiku nebee sei aprezenta;
La bele aprezenta informasaun nebee ita rasik lakohi
analiza;
Dezenvolve idea neineik ho lojiku;
Habadak aprezentasaun sekarik informasaun naruk,
ka komplexu;
Buka atu audiensia rona ita;

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

122

4.2.3. Konkluzaun
Sumariza fali pontu importante sira
nebee aprezenta ona iha kontiudu
aprezentasaun;
Diskuti implikasaun informasaun
nebee hatoo ona;
Hatoo
konaba
signifikadu
ho
importansia ita nia hanoin ho
argumentu.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

123

4.3. Preparasaun
Planeia didiak aprezentasaun. Buka aloka tempu nebee
adekuadu hodi hanoin konaba metodu oinsa hatoo
aprezentasaun;
Prepara instrumentu vizual nebee
instrumentu sira nee funsiona diak;

sei

uza.

Sekarik uza audio vizual:

Asegura

Asegura aundiensia sira bele rona no hare hotu letra ho figura


sira nebee aprezenta.
Esplika klaru konaba grafiku, figura ho tabela sira nebee
aprezenta;
Foo tempu adekuadu ba audiensia sira hodi akompaina materia
nebee aprezenta iha forma audio vizual;
La bele helik audio vizual;
La bele tau informasaun barak tebes iha overhead projector
(OHP) ka LCD Projector (LCDP).

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

124

4.4. Metodu Aprezentasaun


Iha metodu haat hodi halo aprezentasaun.
Metodu Manuskrip (Manuscript method): Aprezentador lee paper
direitamente. Metodu nee la redoemnda hodi uza aprezenta iha seminar
tanba sai monoton ho la iha kontak matan ho audiensia sira; Nunee susar
dada audiensia sira nian atensaun ba ita nian aprezentasaun.
Metodu hanoin ka memoriza deit (Memory method): Aprezentador sira
memoriza ka hanoin hotu materia sira nebee sei aprezenta. Metodu nee la
rekomenda atu uza tanba perigozu sekarik haluha;
Metodu aprezentasaun direitu (Impromptu method): Aprezentador mai
aprezenta deit sein halo preparasaun. Metodu nee la rekomenda hodi uza
tanba ita bele soe ema nian tempu;
Metode Extemporaneous: Aprezentador sira deit prepara pontu-pontu
importante (outline), ka fraze save ka nota badak. Depois iha tempu
aprezentasaun mak foin dezenvolve detailu liu tan. Metodu nee mak
rekomenda tanba bele sistimatiku, no iha kontaktu matan. Nunee lmos ian
ho ritme kualia sai natural.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

125

4.5. Tempu
Plannu materia seminar didiak atu la bele
naruk liu.
Buka hatene loloos tempu hira mak aloka
ba ita hodi halo aprezentasaun. Nunee ita
prepara materia tuir tempu nebee fo;
La bele aprezenta materia lalais liu tanba deit duni tuir
tempu;
La bele duni tuir tempu, nunee halo ita haluha halo
konkluzaun aprezentasaun;

Buka prepara materia aprezentasaun


alternativa, sekarik aundiensia sira susar
komprende sa ida mak ita aprezenta.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

126

4.6. Pauze ho Interese Audiensia


Uza pauze (stop sementara) hodi fo oportunidade ba
aundiensia sira akompaina ho internaliza materia
nebee ita aprezenta. Nunee mos fo oportunidade ba
audiensia hodi akompaina materia vizual sira nebee ita
aprezenta;
Buka hare no cek audiensia sira, nunee ita bele hatene
sira akompana materia ita nian ka lae.
Fo atensaun ba audiensia sira nebee antusias ho
interese tebes materia nebee ita aprezenta dezde hahu
aprezenta. Sekarik sira auntusias nafatin, nee sei
aumenta ita nian konfiansa (fiar an) atu aprezenta
materia.
Fiar an diak liu tan tanba ita prepara an diak no
domina materia nebee ita aprezenta.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

127

4.7. Hatan Pergunta


Sekarik iha pergunta, rona diak no komprende
uluk. La bele advina (menerka). Husu audiensia
atu repete fali nian pergunta hodi ita komprende,
antes hatan.
Sekarik aundiensia repete ona, maibe ita la
komprende nafatin, husu tulun ba moderador
hodi esplika pergunta nebee audiensia husu;
Bainhira ita la iha resposta, onestu ba audiensia.
La bele fo resposta espekulativu nebee sala no la
bele naruk liu (bertele-tele);
La iha buat ida nebee bele troka ita nian
preparasaun ho kompresaun konaba materia
nebee aprezenta. Tanba nee buka prepara didiak
antes aprezenta.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

128

4.8. Sumariu
4.8.1. Antes Aprezentasaun
Halo preparasaun no ezersisiu (latihan);
Asegura kata ita bele prununsia diak no los lia fuan sira
nebee iha materia aprezentasaun;
Buka halo preparasaun didiak. Iha nee koko atu cek
OHP ka LCDP hodi posibiliza audiensia sira bele lee
hetan. Nunee ita bele uza efisienti.
Cek ita nian performansia. Karik ita nian perfomansia
diak, se tulun ita sinti diak no fiar an;
La bele uza statementu bombastes ((jargon-jargon) ho
istila tekniku ho aas barak liu;
Antisipa pergunta no hanoin nian resposta.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

129

4.8.2. Durante Aprezentasaun

Komunika uluk-konsentra ba mensazen nebee


hakarak hatoo;
Hatoo badak no ba loos nian pontu (to the
point);
Kualia klaru, maibe la bele neineik liu;
Kualia ba adiensia hotu (La bele hare rai,
plafon/leten, ka targetu balu) via kontaktu
matan;
Uza jestu, maibe rilex (santai);
Karik hakarak pauze, nonok lai oituan (para lai
oituan), du ke ita halo um ho aah;
Disiplina ba tempu nebee mak fo mai ita hodi
aprezenta
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

130

4.8.3. Depois Aprezentasaun

Hatoo agredesimentu ba audiensia no mos


organizador sira;
Buka hetan feedback husi audiensia konaba
materia nebee ita aprezenta;
Buka halo audiensia sira kontenti ho ita nian
materia aprezentasaun ho hahalok durante ni
depois aprezentasaun.
Nunee halo organizador ho audiensia sira laran
monu no bele konvida ita hodi aprezenta iha
loron no fatin seluk.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

131

Servisu Uma no Topiku Aprezentasaun

Atu halo aprezentasaun kada Departamentu fahe ba grupu


lima (5);
Aprezentasaun tenki halao iha power point presentation,
grupu ida-idak tenki lori laptop, no power point projector husi
DIT;
Grupu ida-idak tenki hatama mos hard-copy ida-idak ba mestri
nebee hanorin materia nee;
Bainhira grupu sira aprezenta, tenki uza kazaku, gravata ho
sapatu kulit. La halo tuir, estudante nee sei la bele tuir
aprezentasaun, no la hetan valor;
La bele kopia ema seluk nian materia;
Membru grupu hotu tenki hetan oportunidade aprezenta no
hatan;
Estudante nebee la tuir aprezentasaun sei la hetan valor (ka
0).
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

132

Topiku aprezentasaun iha Trimester I Tinan 2014 ba:


Enjineria Sivil: Analiza Sistema Tata Kota ho Impaktu ba
Inundasaun (banjir) iha Sidade Dili.
Siensia Komputador: Impaktu IT ba Kualidade Edukasaun
iha Ensinu Superior sira iha Timor-Leste;
Enjineria Mekaniku: Analiza Problema Inestabilidade suplai
Eletrisidade iha Dili: Hun ho Impaktu.
Petroleum Management: Analiza Prospek ho Dezafiu TimorLeste harii Kompanya Minarai Timor-Gap iha Timor-Leste;
Petroleum Engineering: Analiza Viabilidade Dada Gas
Natural husi Tasi Timor mai Timor-Leste.
Dili Institute of Technology. Prepara husi
Estanislau S. Saldanha (2014)

133

Jestaun Finansa: Analiza Impaktu Presu Minarai ba


Rendimentu Taxi iha Sidade Dili.
Jestaun Rekursu Umanu/Jestaun Komersiu: Analiza
Impaktu Politika Importa Foos ba Produtu Foos
Domestika Timor-Leste.
Jestaun Hotelaria: Analiza Impaktu Harii Hotel AGP
Square ba Edukasaun ho Formasaun Jestaun Hotelaria
iha Timor-Leste;
Jestaun Tour ho Travel: Analiza Impaktu Diskontinu
Operasaun Aviaun Merpati ba Viajen no Presu Aviaun iha
Timor-Leste.

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

134

Estrutura Aprezentasaun

Cover/Pajina Oin (Slide 1)


Topiku Aprezentasaun (Slide 2)
Introdusaun (Slide 3 & 4)
Objetivu Aprezentasaun (Slide 5)
Kontiudu Aprezentasaun (Slide 6-11)
Konkluzaun (Slide 12)
Rekomendasaun (Slide 13)
Referensia (Slide 14)
Obrigadu (Slide 15)

Dili Institute of Technology. Prepara husi


Estanislau S. Saldanha (2014)

135

You might also like