Podjela kulturne batine:

Materijalna kulturna batina

(pokretna i nepokretna)
Nematerijalna kulturna batina
Prirodna batina

Sinjska alka
nematerijalna
kulturna batina

Plitvika jezera na UNESCO-vom popisu

Svjetske kulturne i prirodne batine

Vrste graditeljskog nasljea:

Vojne graevine
Kultne graevine
Civilne, javne zgrade
Dvorci
Privatne stambene graevine
Privredno-gospodarske graevine
Infrastrukture

(Uz jo i: arheoloka nalazita, povijesne i

memorijalne parkove, vrtnu arhitekturu, prirodnograditeljske cjeline)

Dioklecijanov akvedukt,
primjer infrastrukture kao
kulturnog dobra

Shema naginjanja
tornja u Pisi

Posljednja veera Leonarda da Vincija

u refektoriju crkve S. Marija delle
Grazie, oteena kondezacijom zbog

Potres u Dubrovniku 1667. g.

Crkva presvetog srca Isusova u

Bosanskom amcu, 28. 5. 2014.

Pad Bastille 14.

srpnja, 1789. g.,
Pariz, Francuska
(Francuska
revolucija)

Prikaz pokuaja
spaavanja
skulptura u Clunyu
tokom Francuske
revolucije

Bombardiranje
Zadra (gore) i
Varave
(desno) u II.
svj. ratu

Unitenje katedrale u Coventryu

u II. svj. ratu

Dvorac Eltz u
Vukovaru (gore), i
dubrovake zidine
(desno), u
Domovinskom
ratu

Teroristiki
napad na
dvojne
nebodere
Svjetskog
trgovakog
sredita, 11.
rujna 2001.,
Manhattan,

 Djelatnost posveena ouvanju

kulturne batine je konzervacija
restauracija.
Konzervacija isti, stabilizira,
konzervira spomenik kako bi ga
sprijeila od daljeg propadanja,
minimalizira taj proces, a restauracija
ga obnavlja npr nadoknauje
nedostajue djelove, istovremeno
maksimalno potujui njegov estetski,
povijesni i fiziki integritet.

Restauracija
slike i kamena

STARI VIJEK

Djoserova piramida u nekropoli

Sakari, Egipat

Memnonovi kolosi, Medinet Habu, iz 1380.

g. pr. Kr.

 Edikt rimskog cara Majorijana (457.461.), kojim jer zatitio starine i

odredio sankcije za one koji budu
ruili i raznosili grau, poput
novanih kazni i sjeenja ruku.

 SREDNJI VIJEK
Istono-gotski kralj Teodorik u
Ravenni (493.-526.) osnovao odbor
za brigu o starinama, imenovao
osobnog arhitekta za ouvanje
spomenika, naredio proizvodnju
opeke za obnovu starih zidina i
zabranio koristiti stare hramove kao
izvor kamene grae.

Mapa s prikazom Koloseuma u Srednjem

vijeku

Mirabilia Urbis
Romae

 Mirabilia Urbis Romae popis

povijesnih spomenika izraen u 12.
st koji je sluio hodoasnicima i
turistima kao vodi po Rimu, kasnije
prenoen u rukopisima

RENESANSA
Papa Nikola V. i crkva
koju je dao obnoviti:
San Stefano Rotondo u
Rimu

Papa julije II. I crte

stare Petrove bazilike
koju je dao sruiti

Leone Battista Alberti Tempio

Malatestiano (S. Francesco u
Riminiju)

BAROK

Barokizacija
izgled
unutranjosti
crkve Sv. Klare u
Napulju prije i
poslije poara
1943. g.

Berninijevi tornjevi sa zvonima na

Pantheonu, Rim

KLASICIZAM

Hadrijanova
vila kod
Tivolija
(gore), i
Palatin u
Rimu (desno)

Iskapanja u Pompejima, 1880. g.

Titov slavoluk
prije i poslije
obnove

Anastiloza rimskog teatra u

Cartageni, panjolska

 ROMANTIZAM
Restauratorski romantizam Viollet
le Duc
Rijenik francuske arhitekture od
11. do 19. st. (1854.-1869)
Potreba za ostvarenjem stilskog
jedinstva

Carcassonne

Katedrala u Amalfiju
prije i poslije
restauracije (1880.1894.)

Santa Maria in Cosmedin, Rim, prije i

poslije restauracije (1892.-1898.)

Konzervators
ki
romantizam

John Ruskin - The Seven Lamps of

Architecture (London 1849.)
Restauratorsku obnovu smatra
lanom.

 RAZDOBLJE BIOLOKE ZATITE(kraj

19. sred. 20. st):
Talijanska kola- Camilo Boito i
Gustavo Giovannoni
Boitova naela:
Trebaju se razgraniiti autentini i
obnovljeni materijali
Izbjegavati obnovu ukrasnih djelova
Restaurirane zone trebaju se obiljeiti
Mora se izloiti dokumentacija
Rad mora biti potpuno javan

Marcelov teatar u Rimu prije i

poslije restauracije

Marcelov teatar
u Rimu, prije i
poslije
restauracije

 Godine 1931. formulira se 1.

meunarodni konzervacijski
dokument Atenska povelja o
konsolidaciji i odravanju
spomenika koja je do 1964. g.
bila teorijska osnova ouvanja
nepokretne kulturne batine u
svim zemljama

 Austrijska kola Alois Riegl - Der

Moderne Dermalkultus (1903.)
Max Dvorak Konzervirati, ne
restaurirati!

 AKTIVNA INTEGRALNA ZATITA

Predmet zatite sad su i graevine,
sklopovi, naselja skromnijeg estetskog i
povijesnog znaenja

Kue
etvrti Tor
di Nona,
Rim

 irenje interesa s pojedinanog spomenika na

sloeniju povijesnu okolinu ukljuenje prostornog
i urbanistikog planiranja u proces zatite

Na primjer:
revitalizacija
zone Marais
u Parizu

 Istaknute organizacije:

UNESCO
ICCROM
ICONOS
ICON

ibenska vijenica
faksimilska
rekonstrukcija

Poslovna zgrada na
Peristilu u Splitu interpolacija
usklaivanjem

Kurfuerstendamm Boulevard, Berlin

interpolacija putem kontrasta

Primjer
dislokacije
Abu Simbel