Prof.dr.sc.

Alena Bureti-Tomljanovi

1. to je citoskelet?
2. Koja je uloga citoskeleta?

Electron Micrograph of a Macrophage

Phagocytosis of E. coli

ORGANIZACIJA CITOSKELETA
DINAMINA 3D
MREA
PROTEINSKIH
VLAKANA u citoplazmi
eukariotske stanice:

MIKROTUBULI
AKTINSKA VLAKNA
INTERMEDIJARNA
VLAKNA

ORGANIZACIJA CITOSKELETA

u perifernom dijelu
citoplazme manje je
organela - vea konc.
aktinskih vlakana uronjenih
u staninu membranu
(aktinom bogata
STANINA KORA)

u sredinjem dijelu citoplazme

obilnije su zastupljeni
mikrotubuli i intermedijarna
vlakna- tu postoji vea
koncentracija organela i odvija
se veina citoplazmatskog
transporta

ULOGA CITOSKELETA
ORGANIZIRA SADRAJ CITOPLAZME
DAJE MEHANIKU POTPORU JEZGRI I
CITOPLAZMI
ODRAVA OBLIK STANICE
OMOGUUJE POKRETLJIVOST STANICE
OMOGUUJE MORFOLOKE PROMJENE tijekom
embrionalnog razvitka, rasta, diobe, apoptoze
ORGANIZACIJA CITOSKELETA JEDINSTVENA JE
ZA ITAVO TKIVO, odreuje morfologiju tkiva i
organa

Alena Bureti-Tomljanovi, 2005/06

ORGANIZACIJA GLOBULARNIH MOLEKULA

AKTINA U VLAKNO

375 aa
(43kd)
1990. Kenneth Holmes i Wolfgang Kabsch i sur.

molekule aktina pakirane su u vrst heliks jednako orijentiranih

monomera irine 7 nm
aktinski filamenti su polarne strukture s dva strukturno razliita
kraja (plus i minus kraj)
spontana polimerizacija nastupa u prisutnosti ATP-a, iona Mg2+ i K+

PROTEINI KOJI UMREUJU AKTIN

veui se za
osnovno vlakno
aktina tvore:
GEL-MREU u
staninom
korteksu,
KONTRAKTILNE
SNOPOVE
PARALELNE
SNOPOVE

stresna vlakna
stanina kora

kontraktilni snop

gel-mrea

filopodij

paralelni snop

PROTEINI KOJI UMREUJU AKTIN

(GEL MREA)
dimer
filamina

50 nm

FILAMIN - povezuje aktinske filamente u mreu dajui

znaajke gela - zatita od pritiska
GELSOLIN - uz prisutnost iona Ca2+ mijenja elatinoznu mreu
u fluidniji oblik - citoplazmatsko strujanje

GEL-MREE aktinskih
vlakana nalaze se ispod
stanine membrane i
podupiru povrinu
stanice

umreujui protein
aktinsko vlakno

Gel-mrea aktinskih vlakana

Gel-mrea se opire pritisku

pomou umreujuih proteina

Tijekom kontinuiranog pritiska gel-mrea se deformira

SIMULACIJA AKTINSKE MREE U

STANINOM KORTEKSU

ULOGA AKTINSKIH VLAKANA

topljive
podjedinice

vlakno

Istezanje vodeeg ruba

STANINA
POKRETLJIVOST
(PSEUDOPODIJI,
MIKROILJCI)

ENDOCITOZA,
EGZOCITOZA

Privrivanje na
podlogu

Uvlaenje stranjeg
ruba

PROTEINI KOJI USNOPLJUJU AKTIN

Aktin +
alfa aktinin

Aktin + fimbrin
+ vilin

KONTRAKTILNI
I
PARALELNI
SNOP

40nm
14nm

Kontraktilni snop

Paralelni snop

MIINA VLAKNA (kontraktilni snop)

AKTINSKA VLAKNA SU OSNOVNA KOMPONENTA SKELETNIH MIIA

MIOZIN II motorni protein,

uz prisutnost iona
Ca2+ stvara
energiju za
kretanja u
citoplazmi (ATPaza),
kontrakcija,
citoplazmatsko
strujanje

TLANA (STRESNA) VLAKNA (kontraktilni

snop)
VEZA S IZVANSTANINIM MATRIKSOM
ILI PODLOGOM U KULTURI ST.

ARINE ADHEZIJE

KONTRAKTILNI PRSTEN
kontraktilni
prsten

CITOKINEZA KONTRAKTILNI PRSTEN

(aktin + miozin II)

MIKROVILI (paralelni snop)

spektrin
aktinski filamenti

fimbrin
stanina
membrana intermedijarna
vlakna

intermedij.filamenti
FIMBRIN- sudjeluje u gradnji i stabilizaciji
paralelnog snopa u mikrovilima (dri akt.fil. na
udaljenosti od 10 nm)

Stereocilije u unutarnjem uhu

SPEKTRIN - uvruje i daje oblik membrani

eritrocita, povezuje minus krajeve akt.
vlakana u mikrovilima sa staninom
membranom

AKTIN NA RASKRU interakcije aktinskih vlakana s razliitim

proteinima u kvascu, S.cerevisiae

MIOZINI
DIOBA, POLARNOST
SEKRECIJA, ENDOCITOZA

SINTEZA LIPIDA
DINAMIKA FILAMENATA
DRUGO

TVARI KOJE STABILIZIRAJU

AKTINSKA VLAKNA
CITOHALAZINI - tvari iz plijesni, veu se za rastui (plus)
kraj aktinskih filamenata spreavajui polimerizaciju:
zaustavlja st. lokomociju, fagocitozu, citokinezu,
nastajanje lamelipodija
FALOIDIN - dobiven iz gljive Amanita phalloides,
spreava depolimerizaciju filamenata, stabilizira
filamente (zaustavlja kretanje amebe i stanica u kulturi)

STRUKTURA MIKROTUBULA

molekule alfa i
beta tubulina
(molekularna teina
50 000 D) ine
TUBULINSKI
DIMER
polimerizacijom
nastaje
PROTOFILAMENT
(0,5nm)
13 protofilamenata
ini uplji cilindar
MIKROTUBUL
unutranjeg
promjera 15nm i
vanjskog promjera
25nm

u polimerizaciji mikrotubula sudjeluju i MAPs

proteini (microtubule associated proteins)

ORGANIZACIJSKI CENTAR MIKROTUBULA

esencijalnu komponentu nukleacije mikrotubula
predstavlja OBLAK AMORFNOG
MATERIJALA koji okruuje centriole (1888.
Theodor Boveri)
Mjesta nukleacije
mikrotubula

Par centriola

u veini animalnih
organizama to je
CENTROSOM
sadri par centriola u
okomitom poloaju jedan
prema drugome (Lkonfiguracija), osim u
stanicama viih biljaka gdje
centrioli nedostaju

DINAMIKA NESTABILNOST MIKROTUBULA

(hidroliza GTP-a)
Dimeri se dodaju na oba kraja tubula, ali to se dogaa veom brzinom
na + kraju (pri polimerizaciji mikrotubula potrebni su ioni Mg 2+, GTP i
temp. 37 stupnjeva Celzija)
Polimerizacija se dogaa dodavanjem pojedinanih dimera
-tubulina vezanog na GTP

dimer tubulina

Prsten nukleacije
tubulina

-kraj

+ kraj

DINAMIKA NESTABILNOST MIKROTUBULA

minus kraj obino se
nalazi u
organizacijskom
centru mikrotubula u
blizini jezgre, dok se
plus kraj protee od
toga centra prema
periferiji;
polarizirane strukture

to su labilne strukture, mogu se brzo organizirati ili dezorganizirati (npr.

diobeno vreteno)
brzorastui kraj (plus kraj), odn. spororastui kraj (minus kraj)

ULOGA MIKROTUBULA
TIJEKOM INTERFAZE:

odreuje poloaj organela (ER,

Golgi, mitohondrij) i regulira
unutarstanini transport
TIJEKOM DIOBE:

stvara diobeno vreteno koje pokree

kromosome

U STANICAMA S TREPETLJIKAMA:

osiguravaju strukturu bieva i

treplji; omoguuju njihovo usklaeno
pokretanje

TIJEKOM
INTERFAZE

TIJEKOM
DIOBE

MAPs PROTEINI
(engl. microtubule associated proteins)
proteins
jednom domenom veu nekoliko molekula tubulina istovremeno
drugom domenom povezuju mikrotubule s drugim staninim
komponentama (vezikulama, mitohondrijima, lizosomima i dr.)

plus kraj

minus kraj

mikrotubul

mikrotubul

teki lanci
laki lanci

kinezin

dinein

KINEZINI I DINEINI POKREU VEZIKULE

U SUPROTNIM SMJEROVIMA
Kinezini pokreu vezikule u smjeru + kraja

kinezini
plus
kraj

minus
kraj
mikrotubul

Dineini pokreu vezikule u smjeru - kraja

dineini

Kinezin i
dinein
MIKROTUBULARNI
MOTORNI
proteini

(organizacija ER-a
i Golgija)

Motion at the
cellular level is
a hallmark of
being alive"
(Steven M. Block)
KINEZIN
Kinesin Moves by an
Asymmetric
Hand-Over-Hand
Mechanism

Science, 2003

Unutarstanini promet vezikula du mikrotubula

STABILIZIRANI MIKROTUBULI
funkcija

polarizirana stanina

STABILIZIRANJE
MIKROTUBULA na

mikrotubul
Intermedijarna
vlakna

specifinim mjestima

MEHANIZAM
STVARANJA
STANINOG
OBLIKA I
POLARNOSTI
MAP-1
MAP-2- dendrit
TAU - akson

dendrit

akson
Tijelo stanice

AKSON

Crveno aktin
Zeleno - tubulin
rast aksona
ovisi o funkciji
elemenata
citoskeleta
neuroni ne
mogu sintetizirati
proteine du
aksona, pa su u
potpunosti ovisni
o nesmetanom
transportu
vezikula

mrea dendrita (neurogeneza, stanina komunikacija)

STRUKTURA BIEVA I TREPLJI SLOENIJA JE OD

CITOPLAZMATSKIH MIKROTUBULA
9+2 RASPORED:
Centralni par mikrotubula

Centralni samostalan
mikrotubul

9 dvostrukih mikrotubula
na periferiji
Periferni dvostruki
mikrotubul
Stanina membrana

Dineinske ruice

obavijeni membranom

STRUKTURA CENTRIOLA (centrosom, baza

bieva i trepetljika)
9 GRUPA PO TRI
MIKROTUBULA

CILINDRINI
ORGANELI
iroki 200 nm,
dugi 400 nm

TVARI KOJE STABILIZIRAJU CITOPLAZMATSKE

MIKROTUBULE
antimitotici - destabiliziraju mikrotubule i
uzrokuju raspad diobenog vretena:
KOLHICIN - ekstrakt biljke Colchicum
autumnale
KOLCEMID - rabi se u terapiji raka
VINKRISTIN
VINBLASTIN
vrsto se vee i stabilizira mikrotubule
(zaustavlja mitozu) TAXOL - ekstrakt tise

STRUKTURA INTERMEDIJARNIH VLAKANA

amino kraj

podruje alfa heliksa

karboksilni kraj

keratini
vimentin
proteini neurovlakana
jezgrine lamine

proteinska vlakna u citoplazmi veine viih eukariota

promjera 8-10 nm, to je izmeu debljine aktinskih niti i
mikrotubula
fibrozni proteini ije se molekule preklapaju na svojim krajevima
stabilni, zaostaju nakon ekstrakcije u otopinama soli ili putem
neionskih detergenata
karakteristike im odreuje varijabilni dio molekule (vezanje s
drugim elementima citoskeleta ili staninom membranom)

MONOMER

DIMER

TETRAMER
MONOMER

DVA TETRAMERA pakirana zajedno

INTERMEDIJARNO VLAKNO

VRSTE INTERMEDIJARNIH VLAKANA

Tip
intermedijarnog
filamenta
Tip I

Ime polipeptida

Masa u daltonima

Stanina lokacija

Kiseli keratin
Neutralni keratin

40 000 - 70 000
40 000 - 70 000

Tip II

Vimentin

53 000

Dezmin

52 000

Glijalni fibrilarni

45 000

kiseli protein
Proteini
neurofilamenata
Jezgrina lamina

130 000, 100 000,

60 000
65 000 - 75 000

epitelne stanice
derivati epitela:
kosa i nokti
st. mezenhimskog
porijekla: fibroblasti,
bijelekrvne stanice
st. poprenoprugastih
i glatkih miia
glija stanice:
astrociti,
Schwannove st.
neuroni
(aksoni i dendriti)
svi stanini tipovi

Tip III
Tip IV

JEZGRINA LAMINA
citosol

lamina

kromatin

jezgrina lamina
(zeleno)

jezgra

nalazi se s unutarnje strane jezgrine ovojnice

tvori uzorak reetke
graena od proteina lamina
raspada se tijekom stanine diobe
Proteini LAMINI tipa B kljuni za ponovno formiranje
jezgrine ovojnice pri kraju mitoze
sudjeluje u regulaciji organizacije i aktivnosti
kromatina

FUNKCIJA INTERMEDIJARNIH VLAKANA (IV)

MEHANIKA POTPORA STANICI I JEZGRI

neurovlakna tite ivana vlakna od loma,
dezminska vlakna daju potporu miinim stanicama,
vimentinska kapljicama masti u masnim stanicama)
neke animalne st. uope ne sadre ciplazmatske IV
(glija st. koje stvaraju mijelin)
nain kojim se IV odupiru mehanikim silama koje
djeluju na tkiva jako varira izmeu razliitih vrsta
stanica (neurofilamenti, primjerice, mogu stvarati
kontinuirane konopce vie od metra duljine to
ostali IV ne mogu)

FUNKCIJA INTERMEDIJARNIH VLAKANA (IV)

POZICIONIRANJE I SIDRENJE JEZGRE

keratinska i vimentinska vlakna se privruju za jezgrinu
ovojnicu

INTEGRACIJA RAZLIITIH DIJELOVA CITOSKELETA

IV se povezuju, osim sa staninom membranom i sa s
aktinskim vlaknima i mikrotubulima, pridonosei tako
unutranjoj strukturi stanice
(mostovi izmeu razliitih elemenata citoskeleta poveavaju
mehaniku stabilnost)

ULOGA CITOSKELETA U NIZU BOLESTI

NEURODEGENERATIVNE BOLESTI

tijekom
neurodegeneracije
dogaa se kolaps
citoskeleta u
neuronima

- u uvjetima oksidacijskog stresa mrea

mikrotubula je kolabirala u deformirani oblik
perlica (Paul S. Weiss)

http://micro.magnet.fsu.edu/movi
egallery/pondscum/protozoa/amo
eba/index.html
http://www.youtube.com/watch?v=jayDc9YayI&feature=related

Hvala na panji!