REENICA

Ivona Proloi, 8. c
Dalia Kopi, 8. d

k. god. 2009./2010.

 Reenica je skup rijei (ili samo jedna rije) kojim

prenosimo potpunu obavijest.

Glavni dijelovi reenice su predikat i subjekt, a dopune

su: objekt i prilona oznaka (dopune glagolu) te atribut i
apozicija (dopune imenici).

 Predikat = jezgra reenice, govori radnju u reenici.

Moe biti glagolski (izreen glagolom) i imenski (izreen
pomonim glagolom i imenskom rijeju).
Ana vozi bicikl.
Marko je prvi.
Reenica moe biti i neoglagoljena. Dobar dan! Tiina.
Subjekt = govori nam tko ini radnju.
Najee je imenica ili zamjenica u nominativu.
Reenica moe biti sa skrivenim subjektom i besubjektna.
(on) etao je ulicom.
Pria se po gradu.

Reenice prema broju predikata dijelimo na jednostavne i

sloene.
jednostavne reenice: imaju jedan predikat dijelimo ih na
neproirene i proirene.
neproirene se sastoje samo od subjekta i predikata.
Maja ita.
proirene uz subjekt i predikat sadre i njihove dopune.
Marljiva uenica Maja veselo ita knjige u svojoj sobi.

Sloene reenice: imaju vie predikata

dijelimo ih na

1. nezavisno i zavisno
sloene reenice
2. jednostruko i viestruko
sloene reenice

naini sklapanja:

1. nizanje
2. povezivanje
3. uvrtavanje

 Nezavisno sloene: svaka reenica moe biti

samostalna.

1. Reenini niz: reenice se odvajaju zarezom, nema

veznika.
Pripremila se za put, odjenula jaknu, stavila ruksak na
lea.
2. Sastavna: ne odjeljuje se zarezom, veznici: i, pa, te, ni,
niti.
Skuhala je ruak i pristavila stol

3. Rastavna: ne odjeljuju se zarezom, veznici: ili, ili-ili.

Ili si napisao zadau ili ne e dobiti okoladu.

4. Suprotna: odjeljuju se zarezom, veznici: a, ali, nego

no, ve.
Bolje sprijeiti, nego lijeiti.

5. Iskljuna:odjeljuju se zarezom, veznici: samo,

samo to, tek, tek to, jedino, jedino to.
Svi su sjeli, samo je Iva ostala stajati.

6. Zakljuna: odjeljuju se zarezom, veznici: zato,

stoga, dakle.
Trudili smo se, stoga smo pobijedili.

Zavisno sloene: jedna reenica zavisi o drugoj,

zavisna reenica ima slubu dijela glavne reenice,
odvajaju se zarezom samo ako su u inverziji ili
umetnute.

1.
2.
3.
4.

Predikatna: Ljepota je to u dui nosi.

Subjektna: Tko ne osjea ljepotu glazbe, mnogo gubi.
Objektna: Svirala je to bismo mi zaeljeli.
Atributna: Sputala se no iji je barun brisao granice.

5.Mjesna: Gdje je teta bila, osjeao se spokoj.

6.Vremenska: Najvie uim kada nastavnica najavi test.

7.Nainska: Ponaao sam se kako sam najbolje znao.

8.Uzrona: Budui da me voljela, sve mi je opratala.

9.Namjerna: Skrivao bih bol kako je ne bih alostio.

10.Pogodbena: Sve e biti dobro bude li ona uz mene.

Jednostruko sloene: sadre dvije sureenice.

Volim ii u kolu, ali ne volim pisati ispite.

im sam doao, odjurio sam u park.

Viestruko sloene: sadre tri ili vie sureenica.

Volim ii u kolu jer sam tamo upoznao prijatelje, ali ne

volim kada piemo ispit ili me nastavnica prozove pred plou.

Sklapanje:
1.Nizanjem: Udobno se naslonila u naslonja, sluala njih
dvojicu za glasovirom, smijeila se.
2.Povezivanjem: Sluam glazbu i piem lektiru.

3.Uvrtavanjem: Djevojica je, iako se bunila, ipak

otila u kolu.

Reenice mogu biti stilski obiljeene i neobiljeene.

a) Stilski neobiljeene: objektivan stav
-osnovna pravila o neutralnom redu rijei:
1. Subjekt ispred, objekt iza predikata.
2. PO ispred predikata ako je izreena prilogom, iza
ako je skupom rijei.
3. Apozicija i pridjevni atribut ispred,a imeniki iza
imenice o kojoj govori.
Lijepa djevojica Marta veselo je brala
voe u vrtu.

b) Stilski obiljeene: promjena reda reeninih

dijelova, koristi se kao stilsko sredstvo.
Daleko nekud plove oblaci bijeli.

PITANJA:
1.to je to reenica?
Skup rijei (ili samo jedna rije) kojim prenosimo
potpunu obavijest

2.Koji su glavni dijelovi reenice, a koji su dopune?

Glavni dijelovi: predikat i subjekt, dopune:objekt,
prilona oznaka, atribut i apozicija.

3.Kako dijelimo reenice prema broju predikata?

Na jednostavne i sloene.

4. Nabroji nezavisno sloene reenice!

Reenini niz, sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i
zakljuna.

5.Nabroji nekoliko zavisnih reenica!

Predikatna, subjektna, objektna, atributna, mjesna,
vremenska, nainska, uzrona, namjerna i pogodbena.

6.Kakve su to viestruko sloene reenice?

One koje sadre tri ili vie sureenica.

7.Nabroji naine sklapanja!

Nizanje, uvrtavanje i povezivanje

8.Meu reenicama nai stilski obiljeenu:

a) Radila je cijeli dan.
b) Plove lijepi bijeli oblaci.
c) Mia se igra lutkama.
9.Razvrstaj na nezavisno i zavisno sloene reenice:
Najvie se veseli kada otac i ja sviramo.

Sve se smirilo, jedino su se uli arobni zvuci.

Voljela ih je, zato i nije ula njihove pogreke.
Ako sve zaboravim, nju u uvijek nositi u srcu.
Stalno je smiljala neto novo da mi ugodi.

10.Reci sve to zna o ovoj reenici:

Sa sjetom je pratila kako se gube posljednji zvuci.