Zlatarovo zlato, 1871.

AU
GU
ST
EN
OA

enoini povijesni romani

Zlatarovo zlato,

1871.

uvaj se senjske

ruke, 1875.

Seljaka buna,

1877.

Diogenes, 1878.
Kletva, 1880./1881.

Prvi povijesni roman novije hrvatske knjievnosti

Roman ZLATAROVO

ZLATO je prema temi

povijesni roman.
On obrauje povijesnu

temu i prikazuje
povijesne linosti.
Slui se povijesnom

graom i izvorima
(povijesnim dokumentima
zabiljeenim
iskustvima).

GRAA

rekonstrukcija

graanskog naina
ivota na osnovi
pisanih izvora,
povijesne grae
predgovor, tuma
knjizi
likovi govore, misle
i osjeaju kao ljudi
epohe u kojoj ive

IZVORI

Arhivska graa grada

Zagreba
Antun Vramec: Kronika,
1578.
A. B. Kreli: Historia
cathedralis ecclesiae
Zagrabiensis, 1770.
I. Kukuljevi: Dogaaji
Medvedgrada, 1854.

Tema romana
Tema:

sukob Zagrepana s feudalcem i podbanom

Stjepkom Gregorijancem oko vlasnitva nad
Medvedgradom te okolnim selima i posjedima
Dvije fabule:
1. povijesna sukob Gregorijanec Zagrepani

(povijesni sloj djela realizam)

2. ljubavna ljubav plemia Pavla Gregorijanca i
graanke Dore Krupieve (romantini elementi
romantizam)

Kompozicija
26 poglavlja
dvije isprepletene fabule:

1. poglavlje - opi uvod, naznake zapleta

2. poglavlje - poetak povijesne fabule
3. poglavlje - poetak ljubavne fabule i nadalje se
smjenjuju
Prema nainu na koji je uoblien (kompoziciji)

paralelni roman

Vrijeme:
1574. do
1592.
godine
Mjesto
radnje:
Zagreb
Samobor
Medvedgra
d

Likovi
1. ROMANTINI LIKOVI

2. POVIJESNI LIKOVI

Dora, Pavle - idealizirani

Grga okolin - intrigant

Klara Grubarova fatalna ena

paprenjarka Magda dobra kuma
Jerko, Milo Radak pomagai, na
strani dobra, nesebini , tragine
sudbine, zatitnici

Stjepko Gregorijanec, Maksimilijan

II., uro Drakovi, Antun Vramec,

Petar Erddy, Ambroz Gregorijanec,
Baltazar G.,Gao Alapi, Nikola
Zrinski, Barbara Celjska, Ivan
Zapolja, igmund Luksemburgovac,
Rudolf II. Habsburgovac, Franjo
Tahi, Ivo Ungnad,

ablonizirana karakterizacija
poinje statikim, narativnim opisom vanjskoga izgleda
iznosi njegove psiholoke i etike osobine, koje su stalne

kroz itav roman potvruju se, ali ne mijenjaju

saznajemo kojoj drutvenoj klasi pripada lik
postoje kolektivni likovi ( plemstvo graani Zagreba), likovi

intriganata ( Grga, Klara), nositelji pievih ideja dobri i loi

crno-bijela tehnika

Pripovjeda

sveznajui pripovjeda u 3.
licu
ima uvid u cjelokupnost zbivanja, sudbine i

osobine likova;
nastoji biti objektivan;
izjednaavanje autorskog i pripovjedakog
glasa: refleksije ljubav prema domovini;
didaktinost (narodne izreke)

Izraajni postupci / tehnike

a) naracija: vremenska
odrednica, prostorna, 3.lice,
1.lice, forma pisma
b) detaljni, opirni
/realistiki, subjektivni
opisi:
portret Grge okolina
subjektivan, izrie emocionalni
stav;
priroda savski pejza na
poetku II. poglavlja,
opis Gria u IV. poglavlju ,
graevine (Markov trg) ,
interijeri- soba u Krupievoj
kui, VII. poglavlje ; opisi
poinju pripovjedaevom
konstatacijom koju e kasnije
opisivanjem potvrditi, esto su

c) dijalozi: ljubavna fabula

patetini, sentimentalni;
posebno su uspjeni dijalozi
purgerica, klepetua
kojima je svrha oslikati
atmosferu
- esta uporaba upitnih i usklinih
reenica
- este bezglagolske reenice
- nedovrene reenice
- esti vokativi
d) pripovjedni monolog
g) retardacija:
1. Jerkova ispovijest IX. poglavlje
funkcija razotkrivanja
tajne
Radakova ispovijest - XIV.
poglavlje

Predgovor - tiocu
izravno obraanje

itatelju
razotkriva izvore i

grau za svoje djelo

eli ga uvjeriti da se
ono to pripovijeda
veim dijelom uistinu
dogodilo
eli pridobiti itatelje

za itanje hrvatskih
djela

pokazati kako u naoj

povijesti ima
zanimljivih dogaaja,
upozoriti kako iz
povijesti trebamo uiti
o sadanjosti i
budunosti:
Historia est

magistra vitae.

Jezina obiljeja
standardna tokavica enoina

vremena:
enoa njeguje standardnu tokavicu u vrijeme kada je
jo bilo neslaganja oko tog pitanja, kada nije imao od
koga 'uiti', nego je morao sam stvarati rjeenja
latinski jezik:
izraz nastojanja da se to vie priblii povijesnom sadraju
romana
jezine navike srednjovjekovnog hrvatskog drutva
uzvieno-patetian izraz: dijalozi Dore i Pavla, domoljubno
intonirani dijelovi teksta
arhaini glagolski oblici: imperfekti, aoristi da bi izbjegao
leksiku monotoniju , esto je nizao sinonimske, bliskoznane
oblike, npr.:
rekao je, ree pozdravie, zapita, odvrati, doda, rei e,
prihvati, udarie u jedan glas, zavri, progovori
arhaine rijei: zastarjeli, arhaini nastavci, npr.
na prsih, sa granah, po tih rijeih, ruicami, djevojki

Odnos prema povijesti

objektivistiki
povijesna autentinost
tono ambijentiranje
tragovi vremena koje uvaju arhivi i

knjinice
naglaavanje onih modusa koji oponaaju
slinost s povijesnom zbiljom

Izvori
K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od

poetaka do kraja 19. st.

D. Dujmovi-Markusi, S. Rosetti Bazdan:
Knjievni vremeplov 3