TEKUICE

Tekuice su rijeke, potoci i

drugi tokovi, kojima voda
otjee pod utjecajem sile tee
pri emu oblikuje - usijeca
korito (lijeb) na povrini
kopna. Za nastanak i
obnavljanje povrinskih
tekuica su potrebni slijedei
uvjeti:
-koliina oborina mora biti
vea od isparavanja i
poniranja
-nepropusna litoloka
podloga, koja pod utjecajem
gravitacije omoguava
gibanje vode pri emu ona na
Zemljinoj povrini usijeca
oblikuje svoje korito

Tekuice su znaajne zbog

toga to predstavljaju:
-jedan od temeljnih vanjskih
faktora preoblikovanja
vanjskog reljefa Zemljine
povrine
-predstavlljaju dinamian i
osjetljiv tip krajobraza
-ivotni prostor (ekosustav)
brojnih vrsta
-vaan izvor vodoopskrbe

Tekuice se dijele na tri

dijela:
-gornji
-srednji i
-donji

Tekuice dijelimo na rijeke i

potoke s obzirom na:
-koliinu vode koja njima
protjee (veliina otjecanja)
-duljini toka (rijenog korita)

a razlikuju se na osnovu
nagiba, brzine, koliini
vode, te po drugim

-veliini porijeja

znaajkama

Rijeka je vea
tekuica koja ima
oblikovano korito, a
vodom se prihranjuje
povrinskim i
podzemnim
dotjecanjem vode iz
porijeja, dok se
potokom smatra
manja tekuica

Pritoke su u pravilu
manje tekuice
koje se ulijevaju u
rijeku. Mrea koju
sastavlja rijeka s
pritokama
predstavlja
porijeje

Prema koliini protjecaja (m 3/s) tekuice dijelimo na:

-do m3/s potoci
-20 200 m3/s male rijeke (rjeice)
-200 2000 m 3/s rijeke
-vie od 2 000 m 3/s velike rijeke

Prema povrini porijeja Nussbaum (1933) ih dijeli na:

-vea od 1 mil km2 velika rijeka
-100 000 1 mil km2 rijeka
-10 000 100 000 km2 mala rijeka (rijeica)
-manje od 10 000 km2 potoci
Nussbaum polazi od pretpostavke: to je tekuica dua to joj je vee porijeje i
protoka vode. Meutim, ta injenica vrijedi za humidna podruja, dok je u
aridnim posve drugaije.
-Mississippi ima protjecaj od 18 000 m3/s na povrini porijeja od 308 000 km2
dok Bahr el Ghasal (Bijeli nil) od svega 16 m3/s.
U svjetskim razmjerima neki autori rijekama nazivaju one tekuice koje imaju
prosjean godinji protjecaj vei od 1000 m3/s, a u Hrvatskoj s prosjenim
godinjim protjecajem ve od 10 m3/s.

Prema koliini vode tijekom godine u koritu, ili na osnovu

mehanizma otjecanja tekuica razlikuju se:
Stalne ili perenirende tekuice kroz njihova korita stalno
protjee voda. U umjerenim geografskim irinama minimalno je
potrebno oko 250 mm oborina, u tropskom pojasu vie od 500
mm, a u ekvatorijalnom vie od 1000 mm odorina godinje
Sezonske ili intermitirende tekuice voda protjee koritom
tijekom humidnog razdoblja. Karakteristine su za stepska
podruja koja primaju manje od 550 mm oborina. Kod nas
karakteristine su za krka podruja, i za istonu Slavoniju. U
planinskim podrujima Slovenije su poznate kao hudoumiki.
Povremene ili epizodne tekuice predstavljaju one tekuice
kojima voda protjee izuzetno rijetko, za kraih i izdanijih
oborina. Karakteristine su za pustinjska podruja u kojima je
koliina oborina manja od 250 mm. Poznata su pod nazivom
vadi [uadi] na podruju Sahare, ili kreeks [kriks] na podruju
Australije i Sjeverne Amerike.

ELEMENTI TEKUICE
Izvor (h1) mjesto gdje voda temeljnica izbija na topografsku povrinu.
Izvori su stabilniji i rijetko presuuju za razliku od vrela koja su esto
sezonskog ili periodinog znaenja. Vrelima se nazivaju krki izvori.
Korito (k) je udubljenje na povrini zemljine kore kojim protjee voda
Pad (J) je nagnutost terena koji uvjetuje otjecanje vode
apsolutni pad (Ja) razlika izmeu izvora i ua
relativni pad (Jr) prosjean pad iskazan u metrima na kilometar, ili u
postocima ili promilima
pad tekuice (Jl) je pad razine vode u koritu
pad dna (Jk) tekuice je pad dna korita po talvegu liniji koja spaja
najnie toke u koritu tekuice
Uzduni presjek (profil) (Zj) je zbroj svih padova izmeu izvora i ua
Popreni presjek (BF-G) tekuice je popreni (transverzalni) profil korita
od lijeve na desnu obalu tekuice
Duljina tekuice (LF-G) je udaljenost od izvora do ua, rijeni
kilometar je udaljenost nekog mjesta na tekuici od ua

Najkraa udaljenost izvor-ue (Lmin) predstavlja zranu

udaljenost od ua do izvora
Koeficijent razvijenosti tekuice (Kl) predstavlja odnos
(stvarne) duljine i (najkrae) zrane udaljenosti
Vodostaj tekuice (W) se izrava u visini vode (u cm) iznad
0 toke u rijenom koritu. Prikazuje vremenske promjene
vodostaja
Brzina otjecanja (v) predstavlja put to ga estica vode prijee
u jedinici vremena (m/s). Pojas najbreg otjecanja vode u koritu
naziva se matica. Mjeri se plovcima ili hidrometrijskim krilom.
Mokri profil (S) predstavlja dio korita tekuice koji je ispunjen
vodom
Protoka (Q) je koliina vode koja otjee u jedinici vremena
(m3/s). Na osnovu protjecaja odreuje se reim tekuica
dobiva se umnokom srednje brzine otjecanja vode s povrinom
mokrog profila tekuice
Reim tekuice (F-r) pokazuje na koji nain se ona opskrbljuje
vodom, te kakva je raspodjela vodostaja ili protjecaja tijekom
godine
Svojstva vode mogu biti fizika i kemijska, a vana su za ivot
Ue (h2) mjesto gdje prestaje tekuica (more, jezero, druga
tekuica)

PORIJEJE
Porijeje je dio prostora to ga odvodnjava tekuica sa svojim pritocima
na povrini kopna ili u podzemlju. Svaka tekuica bez obzira na veliinu
ima porijeje
Sliv je dio prostora odakle voda pritjee prema jezeru, moru , oceanu.
Porijeja i slivovi su omeeni razvodnicama koje mogu biti povrinske
(topografske) ili podzemne (hidrogeoloke)
Protok i isparavanje predstavlja koliinu vode porijeja. Gornji izvorini
dio porijeja s obzirom da u pravilu prima najveu koliinu oborina, te
ima veliko znaenje u otjecanju vode na cijeloj duini tekuice.
S obzirom na morfoloke znaajke, transport rijenih sedimenata
porijeje dijelomo na gornji povirje, srednji i donji dio. Prema transportu
sedimenata na produkcijsko (povirje) prenosno (srednji) i akumulacijsko
(donji) podruje.
Otjecanje i isparavanje predstavljaju odnos vode iz porijeja. Vaan
regionalni regulator vode u porijeju je vlaga u tlu.

ELEMENTI PORIJEJA
Povrina porijeja (FE km2) utjee na druge elemente, prvenstveno
na koliinu vode u porijeju. Podjela Zemljine povrine na porijeja je
jedna od mogunosti fiziko geografske regionalizacije, koja ima sve
vee znaenje zbog vodnogospodarskih i vodnoekolokih razloga.
Granicu izmeu porijeja predstavlja razvodnica. Povrina porijeja
esto je vea od one koju moemo izmjeriti na kartama. Npr. Kad je
nagib porijeja 60 povrina porijeja jedvostruko vea od izmjerene na
karti. Takvo stanje prvenstveno dolazi do izraaja prilikom izrauna
bilance vode (isparavanje), te pri eroziji.
Prema otjecanju vode na Zemlji se razlikuju egzoreiki predjeli
(78%), odnosno dio kopna od kuda se voda odvodnjava prema moru i
endoreiki predjeli (22%) koji predstavlja dio kopna s unutranjim
udubljenjima gdje je isparavanje vee.

Razvodnica predstavlja granicu izmeu dva porijeja a moe biti

povrinska i podzemna (dubinska geoloka)
Povrinska razvodnica je linija koja omeuje topografsko porijeje.
Tipina je za vodonepropusne stijene. Lake ju je odrediti u viim
podrujima (planine) dok ju je vrlo esto teko odrediti u nizinskim
podrujima.
Podzemna (dubinska geoloka) razvodnica karakteristina je za
podruja koja su izgraena od vodopropusnih stijena u kojima voda na
povrini ponire, te u podzemlju otjee pod jaim ili slabijim tlakom.
Odreivanje vode u podzemlju (osobito krkim podrujima) vrlo je
teko.
Bifurkacija u sluajevima kad je razvodnica neodreena u tolikoj mjeri
da voda otjee u dva porijeja. Najpoznatiji primjer rijeke Casiquiare
(Kasikijare) koja zapravo predstavlja otjecanje rijeke Orinoca u Rio
Negro. Duina ove rijeke iznosi 410 km, dok joj je ukupan pad 21 m.
Takoer, postoje i podzemne bifurkacije (Dunav i Rajna).

Duina porijeja ue glavne tekuice i najudaljenija toka na razvodnici

Oblik porijeja je znaajan s obzirom na mogunost poplava. Za
porijeja koja imaju oblik kruga mogua je vea pojava poplava zbog toga
to voda iz svih dijelova porijeja istovremeno dotjee u nie dijelove.
Asimetrija porijeja predstavlja odnos lijeve i desne strne porijeja
(Dunav desna strana 44% povrine i 66% vode)
Najvia i najnia toka slui za okvirnu oznaku reljefnih znaajki
porijeja
irina porijeja: najvea, najmanja i prosjena
Prosjeni pad porijeja utjee na brzinu i duljinu otjecanja vode
Koeficijent poumljenosti odnos umskih povrina i porijeja. Vea
poumljenost utjee na ravnomjernije otjecanje vode i spreava spiranje
tala.

Gustoa rijene mree izraava se u km/km2, a najvea je u humidnim

planinskim podrujima s nepropusnim stijenama (vie od 1km/km 2), a
najmanja na krkim i pustinjskim podrujima (0,05 km 2). Na gustou
mree tekuica utjeu meuovisno oborine, isparavanje, geoloki sastav
i graa, te reljef.
Ukupan broj pritoka i njihova duljina
Klasifikacija (grupiranje) tekuica provodi se od izvora prema uu.
Okosnicu porijeja ini glavna tekuica (prema protoku, duini, visini
izvora). Pojam glavne tekuice je relativan. Glavne metode su odredili
Horton (1945) i Strahler (1952)
Strahler:
-sve izvorine tekuice su prvog reda
-drugog reda su tekuice koje nastaju spajanjem dviju izvorinih tekuica
-raslamba porijeja provodi se do ua glavne tekuice koja se na kraju
odreuje najviim redom
Specifino otjecanje vode (q) predstavlja koliinu vode koja otjee (Q)
s povrine km2 (F) u 1 sekundi (l/s/km)
q = Q x 1000 : F

OTJECANJE VODE
Otjecanje vode je hidrodinamiki proces i znaajna (zavrna) etapa u
stalnom gibanju vode
-otjecanje u najirem smislu obuhvaa sva zbivanja od pojave
(nastanka) oborina u atmosferi do sakupljanja vode u moru ili drugim
udubljenjima na povrini Zemljine kore (jezera, movare i dr.)
-oborine iz atmosfere prema (litosferi) porijeju nailaze na:
vegetacijski pokrov i krovove kua
na podlogu (stijene i tlo)
na povrine s vodom

vegetacijski pokrov i krovovi:

zadravanje oborina to dospiju do tla znaajan hidroklimatski proces
intercepcija
dio vode upije biljka, a preostali dio vode vraa se isparavanjem u atmosferu
intercepcija se izraunava u % od ukupne koliine oborina na otvorenom
prostoru
uma bukve 92,2 % (75,6 % direktno, a 16,6 % niz deblo)
crnogorina uma 74,4 % (73,3 % direktno, a 0,7 % niz deblo)
intercepcija je vea kod crnogorice (26 %), nego bjelogorice (7,8 %)
znaenje pri eroziji tla, gospodarenju vodom

na podlogu (stijene i tlo):

voda se procjeuje u tlo kroz potpovrinski sloj postupno ili se zadrava u udubljenjima
(od kuda se isparava)
iz prozrane zone voda moe otjecati lateralno meudotok prema tekuicama
(nadomjetanje vlage i isparavanje - evapotranspiracija)
voda koja dospije u dublje dijelove sudjeluje u obnovi vode temeljnice. Voda temeljnica
tee s odreenom zakanjenjem kao posredna protoka ili moe dospjeti u strukturu
kapilarnog izdizanja prozrane zone.

na povrine s vodom:
ukljuuju se izravno u otjecanje
-tek kada su sva udubljenja zasiena vodom i vlagom i kad je ispunjen gornji
potpovrinski sloj, te kad je intenzitet oborina vei od mogunosti procjeivanja
(infiltracije) tada moe zapoeti otjecanje vode usmjereno prema lijebovima potocima i
rijekama

-otjecanje vode prema mjestu pojavljivanja moe se razlikovati kao:

1. protoka na povrini kopna:
otjecanje u koritima tekuica
otjecanje izvan korita uvjetovano nagibom terena
2. protoka u podzemlju
temeljno otjecanje
meudotok

-otjecanje vode prema vremenu pojavljivanja

1. izravna protoka
nastaje za vrijeme oborina u omah se ukljuuje u otjecanje
2. posredna protoka
opskrbljujes evodom iz iz temeljnice i sa zakanjenjem otjee, te odrava protjecanje
vode u koritu kad nema oborina i tijekom sunih razdoblja
Protoka ui pojam od otjecanja jer se odnosi samo na dio oborina koji otjee koritom
tekuica

Tekuicama protjee voda s povrine kopna i iz gornjih slojeva litosfere

-otjecanje vode u koritima tekuica sjedinje povrinsku i podzemnu protoku
-na zavretku porijeja mjeri se ukupna protoka vode, to je zbroj vie
stavaka otjecanja
-pojedine stavke imaju prema vrsti i redu veliine, razliite udjele u
cjelokupnom procesu otjecanja vode
-oborine: samo 5% dospije u mora, jezera, tekuoice, odnosno odmah se
ukljuuje u otjecanje
-otjecanje povrinom kopna dogaa se kad intenzitet oborina nadmauje
mogunost procjeivanja ili poniranja vode u tlo, odnosno kad je ono
zasieno
meuotjecanje je dio oborina koji se infiltrira u tlo, ali prije kontakta s
vodom temeljnicom otjee bono prema rijenom koritu, najvei razlog
nastanka visokih voda i poplavnog vala, iznosi i do 85% od ukupnog
otjecanja vode

koliina otjecanja moe se mjeriti na vrlo malim, ali na vrlo

velikim povrinama, kao i u razliitim vremenskim razdobljima
otjecanje se izraava kao obujam u jedinici vremena (m/s)
specifino otjecanje predstavlja koliinu otjecanja na jedinicu
povrine
otjecanje se izraava i u mm prvenstveno radi usporedivosti s
koliinom oborina (koliina vode koja je isparila i koja otjee)
Koeficijent otjecanja predstavlja odnos izmeu koliine
oborina i otjecanja vode (koliki udio oborina sudjeluje u protoci)
- izraava se kao kvocijent ili kao postotak od ukupne koliine
oborina
-ovisan je o: koliini oborina, godinjoj raspodjeli oborina, veliini
evaporacije, nagnutosti terena i dr.

Uvid u otjecanje dobiva se mjerenjem vodostaja

-vodostaj je visina vode iznad nulte toke u tekuici, jezeru, moru
8mjeri se u cm)
-vodostaj pokazuje promjene vodostanja tijekom nekog vremena
-vodostaj se mjeri vodomjernim letvama i limnigrafima (nivograf)
-dnevni vodostaj mjeri se u 7 sati i 30 minuta, a predstavljaju
osnovicu za izraunavanje ostalih hidroveliina
-srednja vrijednost: dan mjesec godina
-prosjek: viegodinji niz

Karakteristini vodostaji:
NNV najnii zbiljeeni vodostaj (od poetka mjerenja)
NV najnii vodostaj (promatrano razdoblje)
SNV srednji najnii vodostaj (promatrano razdoblje)
SV srednja vrijednost vodostaja (promatrano razdoblje)
SVV srednji najvii vodostaj (promatrano razdoblje)
VV najvii vodostaj (promatrano razdoblje)
VVV najvii zabiljeeni vodstaj (od poetka mjerenja)
Amplitude (aplituda vodostaja, amplituda prosjenog vodostaja i
amplituda ekstremnih vodostaja)
Nivogram - predstavlja dijagram koji daje prikaz vodostaja
Tijekom godine razlikuju se:
-tromjeseni vodostaj ili prva kvartana
-polugodinji vodostaj ili medijana
-druga kvartana ili devetomjesena voda
-modus (najuestaliji vodostaj)

Vodostaj i protoka su u uzajamnoj vezi, te se njihovi meusibni

odnosi prikazuju na krivulji protoka

Hidrogram grafiki prikaz protoka, a mjeri se u razdoblju do 10

godina
Karakteristine protoke (u promatranom razdoblju):
NQ najniia (minimalna) protoka
SNQ srednja najnia
SQ srednja vrijednost protoka
SVQ srednja najvia protoka
VQ najvia protoka
Karakteristine vrijednosti specifinog otjecanja
Specifino otjecanje rauna se iziz protoke i povrine porijeja
Nq najnie specifino otjecanje
SNq srednje specifino otjecanje
Sq srednja vrijednost specifinog otjecanja
SVq srednje najvie specifino otjecanje
Vq najvie specifino otjecanje
Glavne hidroloke vrijednosti su:
Vodostaj (cm), protoka (m3/sec i specifino otjecanje (l/sec/km2)
Hidroloka godina
-odnos izmeu oborina i otjecanja, zapoinje kad su vodostaji
najnii
poetak 1.10. kad je najmanji protok

podjela tekuica prema:

1. topografsko-reljefnim znaajkama
dijele se na planinski, nizinski tip prijelazni tip
2. geografsko klimatska klasifikacija
dijele se na tekuice u aridnim i humidnim podrujima
-humidna podruja kad je koliina oborina vea od koliine
isparavanja i infiltracije, dok se s poveanjem porijeja smanjuje
fluktuacija otjecanja vode
-aridna podruja kad je koliina oborina manja od isparavanja i
infiltracije, s poveanjem duine tekuice poveava se
isparavanje i smanjuje koliina otjecanja vode
-dijareike tekuice izvor i ue u humidnom, a ostali dio
toka u aridnom podruju
-endoreike tekuice izvor u humidnom, a ue u aridnom
podruju
-areike tekuice u aridnim podrujima, prvenstveno su to
epizodne tekuice

3. hidroloka obiljeja
glavno obiljeje je veliina sredneg otjecanja vode
protoke su posljedica itavog niza utjecaja meu kojima se
klimatske znaajke istiu kao glavne
-tropi mala razlika izmeu najmanje i najvee protoke, vee
razlike tijekom dana (dan no) nego godine
-monsunska podruja poveava se razlika izmeu
ekstremnih protoka kao posljedica sezonske raspodjele oborina
-suptropska podruja karakteristina su po brojnim
periodikim tekuicama
planinska podruja utjecaj snijega i leda
-maritimnost ravnomjernije otjecanje vode
-kontinentalnost naglaeniji maksimumi i minimumi protoka

hidrogeoloke znaajke
Vodopropusnost stijena
-tektonski i strukturni odnosi
-utjeu na nain otjecanja povrinski ili e ponirati
-ovisi gustoa rijene mree
vegetacija
ume, krenje ubrzava otjecanje vode i pospjeuje eroziju tla
Elementi vodnebilance: odnos isparavanje - oborine
Poloaj i oblik porijeja posebno utjeu na visinu i raspodjelu
otjecanja
antropogeni utjecaji
pozitivni i negativni

REIMI TEKUICA
Osnova za tipologiju tekuica
Vie definicija reima tekuica, no najee je u upotrebi
Pardova kompleks pojava koje utjeu na opskrbu
tekuica i promjenu njihovog stanja
Reim tekuice obuhvaa:
-nain opskrbe vodom
-raspodjelu karakteristinih protoka (vodostaja) u koritu
rijeke tijekom hidroloke ili kalendarske godine

prema nainu opskrbe razlikuju se tekuice koje

dobivaju vodu:
-od leda sonica
-od snijega-snijenica
-od oborina kinica
Raspodjela karakteristinih protoka oituje se u
broju, pojavi i poloaju maksimalnih i minimalnih
vrijednosti tijekom hidroloke ili kalendarske godine

Klasifikacija reima tekuica Pard

-uveo modulni koeficijent za pronalaenje srednjeg
godinjeg otjecanja vode.
-modulni koeficijent je odnos izmeu dviju veliina (x i y)
odreenog razdoblja i odgovarajueg prosjeka
-upotrebljava se pri usporedbi hidro pojava i veliina razliitog
reda veliine
temeljne znaajke najbolje se mogu upoznati iz raspodjele
mjesenih protoka u modulnim koeficijentima srednje godinje
protoke:
MQ-svakog mjeseca
Mk= ----------------------------------MQ-godine
-koeficijente je potrebno izraunati pojedinano kao srednju
mjesenu vrijednost otjecanja vode da bi se mogle
usporeivati fluktuacije protoka izmeu veih i manjih tekuica

Pard je na osnovu modulnih koeficijenata

prosjenih mjesenih protoka i s obzirom na
raspodjelu oborina tijekom godine razvrastao
tekuice na:
I. jednostavne
II. Sloene
Najvanije podgrupe su:
-kini
-snijeni
-ledenjaki reim

I. Jednostavni reimi obuhvaaju tekuice koje se

opskrbljuju vodom snijenicom, sonicam ili kinicom, a
tijekom (hidroloke) godine obiljeava ih postojanje
jedne velike i jedne male vode
-oituju se kod tekuica:
1. u dva hidroloka razdoblja godine, s jednim
maksimumom i jednim minimumomom otjecanja vode
2. razmjerno velikim fluktuacijama izmeu visokih i
niskih protoka s iznimkom tekuica kod oceansko
kinog reima

3. Porijeja su u klimatski i reljefno homogenom podruju:

a) ledenjaki reim tipian je za podruja koja su 15-20%
prekrivena ledenjacima
najvei protok tijekom ljeta, njamanje tijekom zime (veljaa i
oujak)
b) oceanski kini reim
- krivulja otjecanja uvjetovana najee odnosom raspodjele
oborina i isparavanja
-najvea protoka zimi, najmanja u kasno ljeto
c) tropski kini reim
-najvei maksimum protoka za ljeta pa se prema obratnicama
javljaju dva maksimuma, odnosno dva minimuma
d) snijeni reim planinskih krajeva
-pojava visokih voda ovisi o topljenju snijega, maksimum
obino u lipnjuminimum tijekom veljae i oujka
e) snijeni reim nizinskih predjela
-najvei protok tijekom proljea, karakteristian je za unutranje
kontinentske predjel

II. Sloeni reimi

Opskrba vodom takoer od leda, snijega i kie, ali se
javlja vie maksimuma i minimuma protoka
Razlikuju se:
1. izvorni sloeni reimi
2. promjenljivi sloeni reimi

1. izvorni sloeni reimi

-karakteristini su za krae tekuice koje imaju po dva
(iznimno i tri) maksimuma i minimuma protoka
-ravnomjernije otjecanje vode tijekom godine
-s obzirom na udio kinice i snijenice reim se
obiljeava kao kino-snijeni ili snijeno-kini
dijele se na:
a) snijeni prijelazni tip
dva maksimuma: glavni u lipnju, sporedni u studenom ili
prosincu, a tijekom ljeta bogate vodom
b) snijeno-kini tip
-prvi maksimum u travnju, drugi u studenom ili prosincu
-tijekom ljeta mali protok

c) kino-snijeni tip
-prvi maksimum tijekom veljae-svibnja, drugi listopadprosinac,
dijeli se na: sredozemni, jura, pirinejski, kontinentski
srednje Europe i Apalai gorja,
uzvodni dio Mississippija
d) kini reim s dvije velike vode
Uvjetovan intenzivnim kiama poslije svakog ekvinocija
e) kini reimi s vie od dva maksimuma
-SZ Japan i Z Alpe

2. Promjenljivi sloeni reimi

-pojavljuju se na veim porijejima i duljim tekuicama
-pojavljuju se u uvjetima kad je vie izvora prihrane vodom
tekuica i u uvjetima teenja kroz razliita klimatska podruja
a) snijeni ili prijelazno ledenjaki tip
-karakteristian za gornja porijeja u Alpama
b) snijeno-kini tip
c) snijeni s dva kina varijeteta ili vie
d) rijeke s dvostrukim ili trostrukim kinim varijetetima
-godinja raspodjela oborina i trajanje vegetacijskog
razdoblja najznaajniji su initelji reima jer uvjetuju
nastanak visokih i niskih voda

REIMI TEKUICA I NJIHOV KARTOGRAFSKI PRIKAZ

1964. god. na geografskom kongresu u Londonu donesena
odluka o izradi hidrolokih karata
izvritelj: Geografski institut Sveuilita u Freiburgu
-hidroobrazac
sadri est karakteristinih veliina za prikaz tipova reima
tekuica:
1. srednja godinja protoka
2. srednje godinje fluktuacije protoka predoene u
mjesenim koeficijentima protoke (razlika izmeu najvee i
najmanje srednje mjesene protoke)
obuhvaa osam grupa koeficijenata, malim slovima oznaeni su
koeficijenti otjecanja vode s najmanjom protokom, a velikim s
najveom

3. mjesec pojave ekstremnih koeficijenata

oznaava se brojano npr. Dc 3,9,
4. broj mjeseci bez mjerljivog povrinskog otjecanja vode
tijekom sunog razdoblja godine mogue je da protoka bude
toliko niska da nije mjerljiva (0,00 ...m3 ili l u sekundi)
5. broj mjeseci uope bez povrinskog otjecanja vode
S semiaridni mjeseci, W pustinja za razdoblja dua od 6
mjeseci
6. broj maksimuma i minimuma otjecanja vode u godinjoj
raspodjeli mjesenih srednjaka
ako postoji vie od dva maksimuma i minimuma pojava se
obiljeava s x Ax u reimu otjecanja vode nema izrazitog
godinjeg hoda, fluktuacije su vrlo malene
-granice meu pojedinim tipovima reima tekuica najee su
postupne
-prilikom obrade reima tekuica potrebno je uzeti to dulji niz
godina (vie od 30 god)

ZNAENJE TEKUICA
geografske znaajke tekuica ovise o:
-rijenim reimima
-stupnju dosegnutog socio-ekonomskog stupnja
razvoja
prve jezgre zajednikog i organiziranog ivota
karakteristine su za naplavne ravni

Navodnjavanje
2700 km3 vode godinje potrebno za navodnjavanje (2/3 sve
upotrebljene vode)
-najvea koliina vode potjee iz rijeka 58%
akumulacije vode zapremaju oko 4500 5000 km3
15% svih povrina pod itaricama
Kina 45 mil ha, 15%
Indija 40 mil ha, 27%
SAD 20 mil ha, 20 25%
-sve vei trokovi za potrebe navodnjavanja
-godinje se poveaju navodnjavane povrine za oko 2 mil ha
-zaslanjivanje tala prisutno na 25 mil ha (10% navodnjavanih
povrina)
-smanjena koliina vode koja dotjee do ua, odnosno sve jai
upliv morske vode u njihovim koritima

Tennessee
105 000 km2 porijeja s 5 mil st.
-4,5 mil ha obradive povrine, a 3,5 mil ugroeno
poplavama i erozijom
projekt od 750 mil dolara gradnja 16 umjetnih jezera
na povrini od 700 000 ha

Energetsko znaenje rijeka

-prvi nain koritenja snage voda tekuica bio je za pokretanje
mlinova i pilana
-90-tih godina HE su davale (24 %) ukupne elektrine
energije na Zemlji, odnosno 7% ukupne energije
-koristi se izmeu 15 25% hidroenergetskog potencijala
tekuica
-1950 1995 poveanje sa 44 500 MW na 650 000 MW
-gradnja HE utjee negativno zbog hidrolokih, ekolokih prilika

Volga
Lenjinova hidroelektrana izdignuta razina tekuice za 26
m, umjetno jezero 6 500 km2 (10,5 mlrd kWh struje
godinje)
Parana
HE Itaip brana visoka 196 m duga 8 km umjetno
jezero 1720 km2 825 mld el struje god)

Prometno znaenje
-prijevoz robe za koji nije potreban brz prijevoz
-pogodne rijeke s manjim godinjim fluktuacijama
-regulacijom rijeka i gradnjom kanala poveala se
plovnost rijeka (Dunav Main 171 km), Volga
spojena s Azovskim i Baltikim morem
-Rajna najvei rijeni promet u Europi (200 mil t
godinje)

Rekreacija
-turistika putovanja
-atraktivnost zbog slapova, vodopada, rafting, kajak, sportski
ribolov i dr.
-utjecaj na rijene ekosisteme

Ribolov
-duga tradicija, ali koliine izlova nisu poznate (vode kopna 1/10
ukupnog ribolova)
-ulov vei u toplim (bri rast riba) nego hladnim tekuicama
-poplavne ravnice tropskih rijeka 40 60 kg/ha
-Europske rijeke karakterizira smanjenje ribljih vrsta zbog
antropogrnih utjecaja (npr. gradnja kanala)

Erozija
-erodiraju povrinu Zemlje
-prenose erodirani materijal
-odlaganje erodiranog materijala u nie dijelove porijeja
-prosjean stupanj erozije na podrujima s prirodnom
vegetacijom je priblian koliini novonastalog tla
-erozija odnese priblino godinje oko 1 t tla sa 1 ha povrine
-krenjem ume u panjake, odnosno obradive povrine se
erozija povea 10 100 puta!
-les podloan eroziji na podruju Kine erozija dostie vrijednosti
vee od 1 mm (1,2 mm = 3000 t) godinje
-mijeane ume oko 0,04 0,06 mm godinje

-erozija utjee na smanjenje plodnosti tla, povrinu akumulacija

vode, navodnjavanje, vooopskrbu, i proizvodnju
hidroenergije
Kina: godinje se smanji akumulacije vode za 390 mil m3
uta rijeka 1,87 mlrd sedimenta godinje
Ganges (s Brahmaputrom) 1, 7 mlrd m3
Amazonas 0,9 mld m3
Erozija je vea na podrujima s poljoprivrednom proizvodnjom

Poplave
-najee vodene prirodne nesree katastrofe
-od 1963 1992 bile su najei uzrok katastrofa ( s vie od
100 poginulih)
-nastaju u uvjetima ekstremno visokih voda
-u umjerenim geografskim irinama manje poplave se u
pravilu javljaju svake godine, dok iznimno visoke vode se
javljaju jednom u 30 50 godina, te plave povrine izvan
poplavnih ravnica
-poplave mogu biti prouzroene prirodno:
-klimatske (kia, snijeg, lid)
-dijelom klimatske (visoke plime, protoka)
-druge (potresi, uruavanje ustava klizita, lavine)

takoer mogu se dijeliti na:

-prirodne i one koje su posljedica antropogenih utjecaja
-glavni uzrok poplava su itenzivne oborine (redovne su u
monsunskim dijelovima svijeta):
15 min = 40,6 mm (Ibadan, Nigerija)
90 min = 254,0 mm (Kolombo, Sri Lanka)
24 sata = 1671,0 mm (Baguio, Filipini)
90 sati 2586,8 mm (Cherrapunji, Indija)
-na snagu poplava utjeu izgled porijeja, koliina povrinskog
i podzemnog otjecanja, geoloki sastav porijeja,
geomorfoloke znaajke
-krenje uma i ureenje movarnih podruja (sezonsko
poplavno podruje) utjeu na bre otjecanje vode to moe
dovesti do poplava u nizvodnim podrujima
koeficijent otjecanja s asfalta 0,80 0,95, parka 0,10 0,25

Banglade
Brahmaputra poplavni dio irok oko 50 km, naseljen s
2000st/km2
Mississippi
Srpanj 1993. koliina oborina bila je oko 300 mm na veem
podruju porijeja, umjetne akumulacije nisu mogle primiti
svu vodu, teta 12 mlrd dolara, 3,24 mil ha poplavljeno
Europa
Srpanj 1997. posljedica iznimno visokih oborina, ali i
antropogenih utjecaja (sjea vegetacije, hidromelioracijski
zahvati osobito na porijeju Odre)
Zagreb
Sava 25-26. 10. 1964. 4 440 m3/sec, 183 000 st. 17 rtava,
oko 10 000 stanova potpuno uniteno

Sue
-klimatoloke: odsutnost oborina
-poljoprivredne: odnos (potrebe za vodom) izmeu potreba
poljoprivrednih kultura i isparavanja
-hidroloke: protoka tekuica
Tekuice: 0,002 % ukupnih zaliha vode, odnosno 0,006%
slatke vode na Zemlji
Samoobnova oko 23 puta godinje
Danas se koristi oko 15% zaliha vode iz tekuica