Brodski motori

Red.prof.dr.sc. Ivica egulja

Literatura
Miroslav Mikulii : MOTORI I
Josip retner : BRODSKI MOTORI S UNUTARNJIM IZGARANJEM
Parat : BRODSKI MOTORI S UNUTARNJIM IZGARANJEM
Dragutin Krpan : KLIPNI MOTORI S PREDNABIJANJEM
LAKI MOTORI

Motori s izgaranjem
Strojevi, u kojima se kemijska energija goriva u procesu izgaranja pretvara
u toplinu a zatim, primjenom plinovitog radnog medija, u mehaniku
energiju, nazivaju se motori s izgaranjem.

Osnovne pretvorbe energije u MSUI

Kemijska energija goriva
Kemijski proces:
Izgaranje

Toplina
Termodinamiki
proces: Ekspanzija

Mehanika energija

Motori s izgaranjem
- Motori s unutarnjim izgaranjem (internal combustion engines,
Verbrennungsmotoren mit innerer Verbrennung), izgaranje se odvija unutar
motora,
- Motori s vanjskim izgaranjem (external combustion engines,
Verbrennungsmotoren mit ausserer Verbrennung), izgaranje se odvija izvan
motora, a toplina se predaje radnom mediju putem izmjenjivaa topline (npr.
parne turbine, parni strojevi).

- Klipni motori (piston engines, Kolbenmotoren), energija tlaka se odaje prije

svega u obliku potencijalne energije (djelovanjem tlaka) na pokretni klip,
- Turbine ( turbines, Turbinen), energija se predaje prije svega u obliku
kinetike energije izmjenom koliine gibanja

Motori s izgaranjem

Stupanj djelovanja, %

Dizelski motor
Kombinirani proces

2T dizelski motor

Kombinirani proces
plinske i parne
turbine

4T dizelski motor

4T Ottov motor

Plinske turbine

Snaga stroja

MSUI kao pogonski stroj broda

PREDNOSTI pred drugim brodskim pogonima :
1. visoki stupanj iskoristivosti ( 40 - 50 %)
parni strojevi ( 14-22 %)
plinske turbine (15-30 %)
2. Uvijek stand by
3. polumjer plovidbe broda je vei pri istim zalihama goriva
4. manje temperature u strojarnici
5. manje osoblja za posluivanje
NEDOSTACI :
1. relativno komplicirana konstrukcija zahtjeva kvalificirano osoblje
2. neprikladni na preoptereenja ( 10 % za 1 sat)
3. loa tegljaka svojstva tj. mali zakretni moment pri malom broju
okretaja
4. trae relativno kvalitetna goriva
5. bunost i vibracije vee nego kod parnih pogona

ZAHTJEVI PRED BRODSKIM PORIVNIM MSUI

1. mogunost rada u irokom pojasu okretaja
2. mogunost sigurnog prekretaja smjera vrtnje u kratkom
vremenu
3. sigurno upuivanje toplog i hladnog motora
4. najmanje mogue dimenzije i masa, ali ne na utrb trajnosti
i sigurnosti
5. mogunost blokiranja svih organa upravljanja u svrhu
sprijeavanja krivog manevra
6. ugraen regulator max. broj okretaja, za spreavanje
poveanja broja okretaja od 10-15 %
7. potpuno bezopasno upuivanje i siguran rad motora pri
valjanju i posrtanju broda

PODJELA MSUI
1. prema mediju koji se komprimira
- kompresija gorive smjese ( OTTO motori )
- kompresija istog zraka (DIESEL motori)
2. prema radnim stapajima
- 4 taktni - na svakih 4 stapaja jedan radni
- 2 taktni- na svakih 2 stapaja jedan radni
3. prema djelovanju na stap
- jednoradni : porast pritiska samo sa jedne strane klipa
- dvoradni : porast pritiska sa obje strane klipa

PODJELA MSUI
4. prema vrsti radnog procesa
- izgaranje pri V = konst. OTTO proces
- izgaranje pri p = konst. DIESEL proces
5. prema nainu stvaranja smjese
- s vanjskim stvaranjem smjese
- s unutarnjim stvaranjem smjese
6. prema nainu paljenja
- s prisilnim paljenjem - el. iskra ( OTTO motori)
- samozapaljenjem ( DIESEL motori)
- s pomonim paljenjem - vrue stjenke
- s kombinacijom paljenja - komprimirana smjesa plinova
se pali pomou male koliine utrcanog goriva. ( plinski
diesel motori)

PODJELA MSUI

7. prema nainu punjenja cilindra

- bez nabijanja (atmosferski motori)
- s (pred)nabijanjem
8. prema vrsti goriva
- benzinske motore
- plinske
- diesel
9. prema upotrebi na brodu
- porivni ili glavni motor
- pomoni motori

PODJELA MSUI
10. prema konstrukcionoj izvedbi
- motori bez krine glave
- mot. s krinom glavom
- jednoredni, vieredni
- V, H,X, zvjezda
- prekretni, neprekretni
11. prema broju okretaja
- sporookretni
- 250 okr./min
- srednjeokretni
- 250 - 750 okr./min
- brzookretni
- 750 okr./min
12. prema prosjenoj brzini stapa ( c = 2sn/60)
- sporohodni
- 4-6 m/s
- srednjehodni
- 6-9 m/s
- brzohodni
- 9 m/s

PODJELA MOTORA PREMA BROJU CILINDARA

Motor s jednim cilindrom

Motor s vie cilindara

Motor s vie cilindara omoguuje mirniji rad motora i bolje uravnoteenje sila i
momenata motora. Proizvoai motora mogu promjenom broja cilindara, uz
zadravanje jednakih pokretnih dijelova motora, zadovoljiti potrebe trita za
razliitom snagom motora.

PODJELA MOTORA PREMA POLOAJU OSI CILINDARA

Stojei motor

Visei motor

Leei motor

Nagnuti motor

Danas najea
izvedba motora

Danas rijetka izvedba

motora. Koristila se u
2. svjetskom ratu kod
motora za
zrakoplove, kako bi
se pilotu omoguio
pregled iz kabine

Danas se esto koristi

kod motornih vlakova i
gradskih autobusa, gdje
se ugrauje u noseu
konstrukciju ispod poda
vozila

Danas se esto koristi

kod osobnih vozila,
kako bi se smanjila
visina prednjeg dijela
vozila i omoguio
vozau bolji pregled
ceste neposredno
ispred vozila

PODJELA MOTORA PREMA RASPOREDU CILINDARA

Linijska izvedba

V izvedba

Bokser izvedba

Najea izvedba motora.

Osi svih cilindara poloene
su paralelno u jednoj
ravnini.

Vrlo esta izvedba motora. V

izvedbom se skrauje duina motora

Sve osi cilindara su u horizontalnoj

ravnini.

PODJELA MOTORA PREMA RASPOREDU CILINDARA

STAPNI STROJ

Stapni strojevi su strojevi koji pretvaraju potencijalnu energiju

tlaka radnog medija u mehaniki rad. Tlak medija koji se
iskoritava u stapnom stroju moe se postii izvan ili unutar
samoga stroja.
Kada se tlak postie izvan stroja, a medij je voda-vodena para
tada kaemo da se radi o stapnom parnom stroju. Ako radni medij,
sposoban za izgaranje izgara unutar stroja , takav stroj zovemo
motor sa unutarnjim izgaranjem.
Osnovu stapnog stroja ini STAPNI MEHANIZAM.

STAPNI MEHANIZAM
Stapni stroj se sastoji od prostora u koji se uvodi ili u kojem se
stvara poveani pritisak zbog izgaranja gorive smjese, koji se
naziva CILINDROM. Jedna stijena cilindra se izvodi pokretna tj.
omoguava cilindru mijenjanje volumena koji on zauzima. Ta
pokretna stijena cilindra se naziva STAP. Cilindar se najee
izvodi krunog presjeka,pa isto tako i stap, no mogue su i izvedbe
sa drugaijim presijecima.
Poveanjem pritiska u cilindru iznad pritiska okolne atmosfere, na
elu stapa e se stvorit sila F, koja e uzrokovati pomicanja
pomine stjenke cilindra tj. stapa. Plinovi djeluju na stap silom F.
pc

pa

F ( pc pa ) A

 Pomicanjem stapa za put s pri konstantnoj razlici pritisaka (pc - pa)

biti e izvren rad

L Fs ( pc pa ) As
Snaga koju e dati ovo kretanje stapa ovisi o brzini kretanja stapa
tj. o vremenu koje je potrebno za prevaljivanje puta s .

s
PF
t

STAPNI MEHANIZAM
Da bi ovako dobiveni rad mogli iskoristiti izvan stroja , stap emo
spojiti s motkom koja izlazi van cilindra i naziva se STAPAJICA.
Da bi linearno gibanje stapa pretvorili u kruno kretanje i da bi ga
mogli trajno izvravati stapajicu emo spojiti na motku koja moe
rotirati oko jedne toke. Ta motka se naziva KOLJENO ,a osovina
oko koje se ona vrti se naziva KOLJENASTO VRATILO , pa se ta
motka onda naziva MOTKA KOLJENASTOG VRATILA. Jo je
potrebno spojiti kraj stapajice i slobodni kraj koljena koljenastog
vratila, i ta motka se naziva OJNICA. Ona spaja toku koja vri
pravocrtno gibanje ( toka stapajice ) i toku koja vri kruno
gibanje ( slobodna toka koljena koljenastog vratila), pa se esto
kae da ona pretvara pravocrtno gibanje u kruno !!! Ovako
dobiveni stroj se naziva stapni mehanizam.

STAPNI MEHANIZAM -POJMOVI

Stap

Stapajica

Krina glava

Put stapa je ogranien dvijema krajnjim

poloajima, koji se nazivaju GORNJA MRTVA
TOKA (GMT) i DONJA MRTVA TOKA(DMT).
Ovi termini su proizali iz injenice da su cilindri
motora najee uspravno poloeni, pa se najvia
toka koju dosie klip naziva GMT,a najnia DMT.

Ojnica
Koljenasto
vratilo

Stap
Ojnica
Koljenasto
vratilo

STAPNI MEHANIZAM - POJMOVI

Put koji stap prijede od GMT do DMT , tj izmedu dviju krajnjih toaka
naziva se STAPAJ. On se nalazi u odnosu prema duini koljena
koljenastog vratila (r)

s 2r
Volumen koji istisne stap kretanjem od DMT prema GMT se naziva
stapajnim volumenom

Vs As

STAPNI MEHANIZAM -STAPAJ=TAKT

GMT
GMT

DMT

DMT

4 takta

1 takt predstavlja
hod klipa od jedne
do druge mrtve
toke, tj. polovicu
okretaja koljena

STAPNI MEHANIZAM

Kada stap pod djelovanjem sile plinova F doe u DMT , potrebno

je da isti promijeni smjer kretanja. To je mogue izvesti samo ako
se stvori sila koja e vratiti klip u GMT. Ta sila moe nastati tako
da djelujemo silom na slobodni kraj koljena koljenastog vratila
stvarajui moment ili da i prostor "ispod stapa" zatvorimo pa u
njemu vrimo isto djelovanje kao i u prostoru "iznad stapa". Ako se
poveanje pritiska vri samo na jednoj strani stapa, onda se takav
stroj naziva jednoradni ,a ako se poveanje pritiska vri na obje

STAPNI MEHANIZAM
Periodikom izmjenom gore navedenih operacija postie se
kontinuirano okretanje koljenastog vratila, no pri tom okretanju
jasno je da brzina okretanja koljenastog vratila, a ni stapa nije
konstantna, pa govorimo o prosijenoj brzini vrtnje n [okr./min] i
prosijenoj stapnoj brzini cs. [m/s].
cs

2sn m
60 s

Iz prosijene brzine vrtnje se izvodi i prosijena kutna brzina w.

rad
s

2n

STAPNI MEHANIZAM
Prilikom kretanja stapa prostor koji zauzima cilindar se mijenja.
Kada se stap nalazi u GMT tada je taj prostor najmanji i naziva se
kompresioni prostor. Ukupni volumen cilindra je jednak sumi
stapajnog volumena i volumena kompresionog prostora

Vc Vs Vk
Omjer ukupnog volumena cilindra i kompresionog volumena se
naziva KOMPRESIONI OMJER ili STUPANJ KOMPRESIJE.

Vc

Vk
Kod MSUI se izgaranje radnog medija vri unutar cilindra pa se
unutarnji dio cilindra zatvoren izmedu ela stapa i poklopca
cilindra naziva prostor za izgaranje.
Najvii pritisak koji se ostvaruje u motoru se naziva pritisak
izgaranja, a pritisak na kraju kompresije, kompresioni pritisak.

STAPNI MEHANIZAM

D
Vc

GMT (gornja mrtva toka)

Stap
Vmax
s=2r

VS

Stapajica

Krina glava
DMT (donja mrtva toka)
l
Ojnica
Koljenasto
vratilo

2r

kraj -> termod.kruzni procesi