Professional Documents
Culture Documents
SKELETG7
SKELETG7
visokogradnja
definicija
Skele su pomone konstrukcije koje slue
pri izradi ili odravanju graditeljskih
objekata ili graevina.
podjela
skele mogu se podijeliti prema vie kriterija
-materijalima
-namjeni skele
-vrsti i funkciji graevine
- statikom sustavu konstrukcije koju nosi skela
- primjenjenoj tehnologiji
- prema sustavu skele i nainu njenog rada i sl.
Drvene skele se
koriste pri izgradnji inenjerskih
konstrukcija od najranijih vremena , a i danas drvo je
osnovni materijal za izradu skela. Za drvene skele se
obino rabi termin klasina ili tradicijska skela.
Za skelu od drvete kada je to mogue koristi se obla ili
poluobla graa i to uglavnom etinari ( jela, smreka,
bor ). Obzirom da su skele privremene konstrukcije
koristi se drvena graa II klase , a graa I klase se koristi
na mjestima gdje se trae posebni uvjeti, minimalne
deformacije ili preuzimanje velikih optereenja, a pri
tome su i glavni dijelovi skele.
Rezana graa se koristi samo kada je to nuno, kod
specijalnih izvedbi i kad se trai jednostavnije
povezivanje elemenata skele.
- skele u visokogradnji
- skele u niskogradnji, uglavnom za
konstrukcije mostova
SKELE ZA STALNE
GRADITELJSKE RADOVE
OPTEREENJE SKELA
Za
konstrukcije
veine
skela
karakteristino je da se skela kao
privremena konstrukcija optereuje samo
jednom sa punim optereenjem za koje se
rauna i izrauje.
Vlastitu
teinu
,
odnosno
stalno
optereenje elemenata skele koji su
izraeni od elika treba raunati s
zapreminskom masom od 7850 kg/ m3.
Pokretno opterenje
od radnika, alata i transportnih sredstava treba uzimati:
a- Skele za odravanje graevina, odnosno za radove
pri kojima se koristi malo alata, materijala i radne snage (
skele za popravak krovova, za obnavljanje fasadnih
povrina, popravke, bojenje ) korisno opterenje treba
uzimati s minimalno 0,6 kN/ m2 tlocrta skele ili s dvije
koncentine sile veliine od po 0,75 kN na razmaku od
50 cm. ( sile se postavljaju u najnepovoljniji poloaj). Ako
skela ima veu visinu, ima vie etaa, tada po visini
treba opteretiti istovremeno najmanje tri poda.
Skele za bukanje
treba raunati sa 2,0 kN/ m2 tlocrta skele
ili koncetrinom silom od veliine 1,5 kN
na najnepovoljnijem poloaju, ako se po
skeli obavlja i transport materijala. Ovakve
skele se raunaju s jednim optereenim
podom, osim ako tehnologija graenja ne
omoguava istovremeno vie optereenih
podova. U tom sluaju uzima se stvarni
broj optereenih podova
Skele za zidanje
treba raunati sa 3,0 kN/ m2 tlocrta skele
ili sa jednom koncentrinom silom veliine
1,5 kN u najnepovoljnijem poloaju i to
samo na jednom podu skele.
CIJEVNE SKELE
U naem graditeljstvu rabe se cijevne
skele koje se razlikuju jedino u nainu
izvoenja i nosivosti spojnih sredstava.
Najrasprostranjeniji je sustav obinih
cijevnih skela sa spojnicama na trenje
Osnovne karakteristike
a) sve cijevi imaju jednaki vanjski promjer
b) duina cijevi je ograniena na nekoliko
duina. Na taj nain otpada rezanje cijevi
te se montaa svodi na slaganje
odreenih figura
c) Na svakom mjestu na cijevi moe se
privrstiti spojnica bez prethodne obrade ili
pripreme
Teka skela
Teke skele pripadaju podruju nosivih skela.
Karakteriziraju ih elini stupovi sainjeni od
cijevi veih presjeka. Tako n.pr. Teka skela
nosivosti 250 kN po jednom stupu izraena je od
cijevi 114,3 mm x 4,5 mm, a nosivosti 500kN
od cijevi 177,8 m x 5 mm. Koriste se za
gradnju mostova i tekih stropnih konstrukcija jer
se time omoguava uporaba manjeg broja
vertikalnih stupova za preuzimanje optereenja.
Time se ostvaruje uteda u vremenu montae i
demontae skele, a time ujedno i vrijeme
izgradnje graevine.
Satavni dijelovi
Kao svaka skela i teka skela se satoji od
donjeg
oslonca,
elemenata
za
savladavanje visine, gornjeg oslonca te
veznih sredstava za povezivanje dijelova i
ukruivanje skele u prostoru radi
stabilnosti konstrukcije.
Donji leaj
Donji leaj je izveden kao vijak koji se oslanja na
kuglasti
oslonac
koji
omoguava
centrino
prenoenje sile na stup. Pomou vijka omogueno je
podeavanje od 10 cm. po visini.
stupovi
Gornji leaj
Gornjim leajem se moe
podeavati visina od 25
cm. Okretanjem vijka moe
se podizati ili otputati
oplata do teine od 30 kN.
Spojna sredstva
Vezni lim se stavlja izmeu svaka
dva
nastavna
elementa.
Meusobno se spajaju vijcima. Na
vezni lim su navarena dva dijela
klasine cijevne skele pomou kojih
se skela meusobno povezuje u
horizontalnom
smjeru
i
u
dijagonalama.
Horizontalna reetka