KLASA MAMMALIA SISARI

Sisari su evolutivno najrazvijenija

klasa kimenjaka.
To je grupa Amniota sa posebnim
rjeenjima koja im omoguavaju
ivot u veoma raznolikim ekolokim
niama, primarno kopna, ali i vode i
zraka.

Cladistic Classification of the Mammalia (Lecointre and Le Guyader,

2006)
Monotremata
Marsupialia

Mammalia

Xenarthra

Theria

Tubulidentata
Afrosoricida

Eutheria

Macroscelidea
Hyracoidea
Proboscidea

Afrotheria

Sirenia
Dermoptera
Scandentia
Primates
Lagomorpha
Glires

Laurasiatheria

Rodentia

Eulipotyphyles
Chiroptera

Laurasiatheria

Perissodacytla
Carnivora
Pholidota
Tylopoda
Cetartiodactyla

Suina
Ruminantia
Hippopotamidae
Cetacea

Cladistic Classification of the Mammalia (Lecointre and Le Guyader, 2006

Monotremata
Marsupialia

Mammalia

Xenarthra

Theria

Tubulidentata
Afrosoricida

Eutheria

Macroscelidea
Hyracoidea
Proboscidea

Afrotheria

Sirenia
Dermoptera
Scandentia
Primates
Lagomorpha
Glires

Laurasiatheria

Rodentia

 Postojanje parnih mlijenih lijezda i

dlake su najkarakteristinije odlike
sisara.
Sisari su aktivni tetrapodni
kimenjaci homeotermni organizmi
sa sljedeim specifinim zajednikim
karakteristikama:

 Tijelo sisara je pokriveno dlakom.

Dlake imaju vanu funkciju u
termoregulaciji, stvarajui omota na
tijelu sa osobinama toplotnog
izolatora.
Koa sisara je bogata lijezdama, a
preko njih uestvuje u termoregulaciji i
komunikaciji jedinki populacija preko
feromona.

 Sekundarni vilini zglob (veza sa os

dentale i os squamosum)
Akinetika i i izmijenjena sinapsidna
lobanja
Tri slune koice
Spiralna kohlea

 Kod veine sisara oba para udova su

noge.
Kima je od platicelnih prljenova
(prednja i zadnja strana prljena
zaravnjene).
Vratni dio kime se sastoji od sedam
kimenih prljenova.
Potiljna kost lobanje ima dva zglobna
renja (Condylus occipitalis).

 Zubi sisara su
heterodontni
imaju tri vrste
zuba: sjekutii
(glodnjaci) incisivi; onjaci
canini; i kutnjaci
molares.
Broj zuba je vaan
sistematski
karakter sisara.

 Srce je podijeljeno
na dvije
pretkomore i dvije
komore.

 Sisari imaju samo lijevi aortin luk, koji

polazi iz lijeve pretkomore.
Eritrociti sisara nemaju jedara.
Sisari imaju stalnu tjelesnu
temperaturu tijela (homeotermni
organizmi).
Plua su sa velikim brojem alveola.

 Veliki mii dijafragma dijeli

tjelesnu duplju na dvije potpuno
odvojene duplje: grudnu i trbunu.
Sisari su viviparne ivotinje, osim
kljunara, koji nose jaja.
Mladunci siu majino mlijeko,
produkt lijeenja mlijenih lijezda.

 Klasa obuhvata oko 4700 vrsta (21

red i 126 porodica)
S obzirom na brojne morfoloke
razlike dijeli se na tri potklase:
kljunari Prototheria; torbari
Metatheria i vii sisari Eutheria
(Placentalia).
Prve dvije potklase su danas
zastupljene sa malim brojem vrsta u
odnosu na treu

 Class Mammalia
Subclass Prototheria
Subclass Theria
Infraclass Metatheria
Infraclass Eutheria

Nedovoljno jasni
filogenetski
odnosi

Potklasa Prototheria
Obuhvata jedan red Monotremata
(mono jedan; trema otvor) sa
dvije familije i tri monotipska roda.
Sve recentne vrste su
rasprostranjene u ogranienim
predjelima australijske zoogeografske
oblasti i jako su ugroene.

Familija: Ornithorhynchidae
kljunari
Obuhvata vrstu Ornithorhynchus
anatinus kljunar.
To je neobina ivotinja istonog dijela
Australije i Tasmanije, specijalizira na
akvatini nain ivota.
Naraste do 60 cm.
Prednji dio glave je izvuen u neku
vrstu kljuna, koji podjsea na kljun
plovke.

 Oi su sitne, a iza njih se nalaze sluni

otvori.
Unih koljki nemaju.
Nozdrve su na prednjem dijelu kljuna.
Trup im je valjkast, a noge kratke sa po
pet prsta izmeu kojih se nalaze plovne
koice.
Rep je pljosnat i irok.
Kanal za varenje se zavrava kloakom.

 Kljunari su jajorodni.
enka polae do dva krupna jajeta
koja lie na jaja gmizavaca.
enka lei na jajima (obavije ih svojim
tijelom) do njihovog izlijeganja.
Izlegli mladunci se hrane majinim
mlijekom.
Mlijene lijezde su primitivne.

Familija: Tachyglossidae
ehidne
Njihovo tijelo je pokriveno bodljama, a
ima i dlaka.
Uski kljun je u obliku cijevi.
Jezik je dug, crvolik i ljepljiv.
Za vrijeme polne zrelosti enka ima
torbu.
Izlegli mladunac ostaje u torbi i hrani se
mlijekom, a odrasle jedinke se hrane
mravima i termitima.

 Familija obuhvata
vrstu Tachyglossus
aculeatus ehidna ili
mravlji je, koja je
rasprostranjena u
Australiji i na Novoj
Gvineji.
Ehidna Zaglossus
bruijni se hrani
kinim glistama, a na
prstima ima
varijabilan broj kandi.

Zaglossus bruijni

Potklasa: Metatheria =
Marsupialia
Torbari su po broju vrsta mala grupa
viviparnih organizama.
Njihovi mladunci nisu potpuno razvijeni,
pa ih majka nosi u torbi na zadnjem
dijelu trbuha.
Nemaju kloaku.
Rasprostranjeni su u Australiji i Junoj
Americi, a ima ih i u Srednjoj i junim
dijelovima Sjeverne Amerike.

Red: Marsupialia (marsypos stomak)

Pripadnici ovog reda se znatno razlikuju po
izgledu, ali imaju i neke zajednike
karakteristike.
Njihova modana ahura je mala, a zubni
sistem je znatno razliit od zubnog sistema
euterija.
Sjekutia ima vie nego kod euterija, a takoe
ih ima vie u gornjoj nego u donjoj vilici.
Pored sjekutia imaju tri premolara i etiri
molara.

 Ovidukti su parni sa diferencijacijama koje

odgovaraju uterusima i vaginama.
Vrh penisa kod nekih vrsta je takoe
ravast.
Placenta je slabo razvijena kod gotovi svih
torbara (izuzetak su pripadnici roda
Parameles).
Prenatalni ivot je kratak pa se mladunci
raaju mali i nerazvijeni.
Zbog toga je laktacija duga.

 Red se diferencira na podredove:

- Marsupicarnivora,
- Paucituberculata
- Peramelina i
- Diprotodontia

 Podred: Marsupicarnivora obuhvata

familiju Didelphidae u koju se
svrstavaju primitivnije vrste torbara,
sa arealom rasprostranjenja od juga
Kanade do juga Argentine.
Karakterie ih dug i savitljiv rep,
pomou koga se mogu kaiti za
grane.

 Uglavnom naseljavaju tropske i

suptropske predjele, gdje veina
vrsta ima arborealni nain ivota i
omnivornu ishranu.
Ovoj familiji pripada oposum
Didelphys virginiana vrsta koja
ivi na drveu i ima dug rep kojim
obuhvata grane.

 Familija Dasiuridae obuhvata

terestrine i arborealne vrste,
veliine rovice.
To su vrste bez ili sa slabo razvijenim
marsupijumom.
Ovoj familiji pripada tasmanijski avo
Sarcophilus harrisii.

 Familija Myrmecobiidae obuhvata

samo jednu vrstu numbata ili torbarskog
mravojeda Myrmecobius fasciatus.
Karakterie ga duga njuka, mali
meusobno razdvojeni zubi i ljepljiv
jezik.
Prvobitno je imao veliki areal u umama
eukaliptusa, ali je danas njegovo
rasprostranjenje ogranieno.

 U posebnu porodicu Thylacinidae

se izdvaja i tasmanijski vuk
Thylacinus cynocephalus.
Ova vrsta izgledom podsjea na psa.
Ekstremiteti su mi dugi i sa
digitigradnim nainom gaenja.
Naseljavao je Tasmaniju, a ve dugo
se smatra da je iezao.

Thylacinus cynocephalus

 Familija Notoryctidae obuhvata

krtice roda Notoryctes.
Naseljavaju suhe predjele Australije
Redukovane oi, odsustvo unih
koljki, snani prednji ekstremiteti
Fosorijski nain ivota

Notoryctes typhlops

Familija Caenolestidae oposumi

pacovi
Mala grupa terestrinih torbara
Insektivorna ishrana
Nastanjuju peteno mezofilne
umovite dijelove Anda u sjevernom i
zapadnom dijelu June Amerike

Familija Phalangeridae
Torbari srednje
veliine
Arborealni nain
ivota
Vrste roda
Trichosurus T.
vulpecula kuzu
Vrste roda
Phalanger Ph.
maculatus - kuskus

 Koala
Phascolarctos
cinereus lii na
medvjeda;
To je jedina vrsta,
herbivor hrani se
liem eukaliptusa
ume Jugoistone
Azije

Podred: Diprotodontia
Obuhvata brojne australijske vrste,
herbivore i omnivore.
Dvonono kretanje
Familija Macropodidae obuhvata
razliite vrste kengura, kao na primjer:
dinovski sivi kengur Macropus
giganteus, koji moe narasti do dva
metra i dostii teinu od 90 kg.
Macropus rufus ruiasti kengur.

Familija Vombatidae
Herbivori slini
glodarima
Rasprostranjeni u
istonim i junim
dijelovima
Australije i
Tasmanije

Macropus giganteus
Macropus rufus

Podred: Peramelina
Familija: Peramelidae torbarski
jazavci bandikuti
Neseljavaju Australiju, Tasmaniju i
Novu Gvineju
Preteno insektivorne vrste
Kod njih postoji tendencija ka
specijalizaciji zadnijh ekstremiteta,
koja omoguava tranje i skakanje
Perameles nasuta

Perameles nasuta

Potklasa Eutheria
Placentalia
Obuhvata najvei broj recentnih vrsta sisara.
Embrionalno razvie se odvija u maternici, a
disanje preko placente
Za sve Eutheria je karakteristino da je
urogenitalni otvor sasvim odvojen od
analnog.
Mlijene lijezde su dobro razvijene i sa
mlijenim bradavicama.
Kod veine odraslih ivotinja sjemenici se
sputaju u monicu.

 Ovo je najvea potklasa sa najveim

brojem vrsta.
Razliite vrste su osvojile razliite
ivotne prostore i adaptirale se na
razliite uslove ivota.
Razliite su i po veliini i ima onih koje
su velike svega nekoliko centimetara
pa do preko 33 metra (plavi kit).

 Neke vrste su kopnene, neke ive u

vodi, neke pod vodom, neke na
zemlji, neke u zraku, na drveu itd.
Obuhvata 17 redova

Red Edentata (krezubice)

Sisari vrlo primitivne tjelesne organizacije, to
se naroito ogleda u grai mozga i polnih
organa.
Zubi su im redukovani, a neki od njih su
sasvim bez zuba - otuda naziv Edentata (lat.
dens, dentis - zub).
Prsti su snabdjeveni snanim srpolikim
kandama, koje nekima slue za kaenje na
granama, a drugima za kopanje zemlje ili
raskopavanje mravinjaka i termitskih gnijezda.

 Poto ive iskljuivo u Junoj Americi,

krezubice predstavljaju endeminu i
autohtonu grupu ivotinja June
Amerike.
Ovaj red obuhvata tri familije:

Familia Dasypodidae oklopnici

Nazvani su tako zbog snano
razvijenog konog skeleta u obliku
kotanih ploa u krznu meusobno
spojenih u vrst oklop.
Na spoljanjoj strani kotanih ploa
nalaze se rone ploe epidermalnog
porijekla.

 Imaju veliki broj zuba (ak do sto).

Prsti su snabdjeveni kandama tako
da mogu izuzetno brzo i vjeto da se
zakopaju u zemlju.
Najpoznatija vrsta je Dasypus
novemcinctus koji naseljava
predele od Paragvaja do Teksasa.

Familia Myrmecophagidae mravojedi

(gr. myrmex, myrmekos - mrav,
phagein - jesti), ivotinje ije je tijelo
obraslo gustom dlakom, a glava je jako
izvuena naprijed i sadri uzak usni
otvor, kroz koji se izvlai dugaak
ljepljiv jezik zmijolikog izgleda.
Zubi ne postoje.
Najvei mravojed je Myrmecophaga
tridactyla.

Familia Bradypodidae ljenjivci

(gr. bradys - spor, pos, podos
noga)
Bradypus tridactylus - troprsti
ljenjivac, ima tri prsta sa snanim
kandama kojima je okaen za granu
tako da visi leima je okrenut dole.
Kree se vrlo sporo, a na zemlji je
sasvim bespomoan.

Familija Megalonychidae
Obuhvata dvije vrste iz roda
Choloepus

Choloepus didactylus

Choloepus hoffmanni

Red: Pholidota - pangolini

Obuhvata samo jednu familiju:
Manidae ljuskavi mravojedi, sa
jednim rodom Manis sa sedam vrsta
Tropski i suptropski predjeli june i
jugoistone Afrike
Dorzalna strana tijela i rep su
pokriveni krljutima, izmeu kojih se
provlae rijetke dlake

 Srednje veliine do 35 kg
Nemaju zuba, jezik, dug, crvolik polazi sa
izmijenjenih elemenata grudnog koa
Ekstremiteti imaju duge iskrivljene kande
aka sa pet prstiju, a stopalo je u
funkcionalnom pogledu tridaktilno
Oi male,
Hrana, termiti i mravi; aktivni uglavnom
nou
U opasnosti se savijaju, lue smrdljivu
tenost i nakostrijee krljuti

 Rod Manis:
Manis javanica;

Manis
pentadactyla

Red Insectivora (bubojedi)

ivotinje primitivnih karakteristika najprimitivniji placentalni sisari
Oko 430 vrsta
Plantigradno gaenje, pentadaktilni
ekstremiteti
Izduena njuka, na vrhu lee mali
nosni otvori, mozak primitivan.
Zubi otri, konini.

Familija Erinaceidae jeevi

Najprimitivniji pripadnici reda
Oko 20 vrsta
Prisustvo bodlji izmijenjene dlake
pokree ih poseban sloj miia u koi
(panniculus carnosus)
Omnivorni sisari
Naseljavaju umska i livadska
stanita tropskih i umjerenih regiona

 Erinaceus
concolor
istonoevropski je,
ima kratak rep,
grudi i vrat
svjetliji
Razlikuje se od
Erinaceus
europaeus evroazijski je,
ali mogu
hibridizirati

Familija Soricidae - rovice

Pripadnici ove
porodice su najmanji
sisari Microsorex
oko 2g
Imaju dugu njuku i
sitne oi
Oko 300 vrsta
Naseljavaju terestrina
ili semiakvatina
stanita
Crocidura
suaveolens vrtna
rovica

Familija Talpidae krtice

Obuhvata oko 40 vrsta, fosorijalnih
ivotinja
Prednji ekstremiteti transformirani u
strukture za kopanje imaju lopatast
izgled
Oi manje-vie reducirane, imaju onu
jabuicu
Naseljavaju Evropu, Aziju, Afriku i
Sjevrnu Ameriku

 Talpa europaea evroazijska krtica

kratak rep
Naraste do 15 cm
Kopa duge hodnike,
iroko
rasprostranjena
Naseljava razliita
stanita

Familija Tenrecidae tenreci i

srodnici

Raznovrsna grupa
Dio zapadne Afrike,
ostrva Komoro i
Madagaskar
Njuka izraena, oi
obino male
Rodovi: Tenrec, T.
ecaudatus,
Potamogale i
Micropotamogale

Familija Chrysochloridae
zlatne krtice
Krzno preliva
zlatnim sjajem
Oko 20 vrsta
Sline krticama
iroko
rasprostranjene u
junoj Africi, gdje
nastanjuju ume,
savane i pustinje

Familija Solenodontidae Naseljavaju Haiti

Tri vrste roda
Solenodon
Nestaju usljed
introdukcije pacova
Slini rovicama
Omnivorne vrste

Ordo Chiroptera (ljiljci, slijepi

mievi) Ljiljci su jedini sisari koji mogu da lete.
Za letenje im slui tanka kona duplikatura
(patagium) razapeta izmeu tijela,
prednjih i zadnjih udova i repa.
I prednje i zadnje noge imaju po pet prstiju.
Izuzev prvog prsta na prednjim udovima
ostala etiri su jako izduena i do vrhova
spojena koicom za letenje, koja dalje
zahvata zadnje udove do korijena stopala i
rep skoro do vrha.

 Naziv Chiroptera u prevodu znai rukokrilci

(gr. cheir - ruka, aka, pteron - krilo), jer su
prednji udovi glavni pokretai organa za
letenje.
Patagium sadri jako razgranatu mreu ivaca
i vrlo je osetljiv prema dodiru i vazdunom
pritisku.
U vezi sa letenjem kod ovih sisara su snano
razvijeni grudni miii, grudna kost je vrlo jaka
i sadri uzduni kotani greben (crista cterni).

 Kljunjae su takoe vrlo dobro

razvijene, a skelet uopte vrlo lak,
slino kao kod ptica.
Kod ovih nonih ivotinja ulo vida je
zakrljalo, ali zato imaju neobino
razvijeno ulo sluha i ulo dodira.
Za vrijeme letenja stalno isputaju
ultrazvune glasove, koje ovjek ne
uje.

 Ovi zvuci se odbijaju od vrstih tijela i

dopiru do radarskih organa na uima ovih
ivotinja, koje se na taj nain orijentiu i u
potpunom mraku.
U naoj zemlji ive Plecotus auritus dugouhi ljiljak, Vespertilio murinus obian slijepi mi i drugi dok u Srednjoj i
Junoj Americi ive vampiri (npr.
Desmodus rotundus) koji ive parazitski
i siu krv ovjeka i ivotinja klase sisara.

Red: Lagomorpha
Nedavno je izdvojen u red, a ranije je bio
podred Duplicidentata unutar reda
Rodentia.
Ovo je mala skupina glodarskih sisara
oko 80 vrsta, ije je bitno obiljeje graa
zubnog aparata sa 28 zuba, koji je slian
onom kod Rodentia.
Meutim, za razliku od Rodentia, koji imaju
jedan par inciziva u gornjoj vilici, kod
Lagomorpha postoje dva para ovih zuba.

 Drugi incisiv se nalazi odmah iza prvog

snanije razvijenog prednjeg zuba.
Kao i kod Rodentia, incisivi su kod
Lagomorpha zubi koji stalno rastu.
Iza incisiva postoji velika dijastema
kanini su odsutni.
Kutnjaci su bez korijena.
Herbivori su.
iroko su rasprostranjeni tj. imaju
kosmopolitsko rasprostranjenje (izuzev
Australije - introdukcija).

Familija Ochotonidae zvici

Obuhvata dva roda sa 26 vrsta

Mali organizmi, teine do 150g
Ui kratke i zaobljene
Noge kratke, rep spolja nevidljiv
Analni i polni otvor imaju zajedniki
sfinkter
Naseljavaju planinske oblasti zapadnog
dijela SAD i Aljaske, u istonoj Evropi,
veem dijelu Azije

 Mujaci nemaju scrotume

Rodovi Ochotona i Prolagus

Familija Leporidae
Obuhvata 11 rodova sa 54 vrste.
Izdueni ekstremiteti kursorijski nain
ivota
Zubi sa visokom krunicom
Testisi migriraju u scrotume u vrijeme
parenja
Rep kratak
Naseljavaju razliita stanita
Iskljuivi herbivori

 Ovoj porodici pripadaju vrste roda

Lepus, meu kojima su najpoznatije
Lepus europaeus evropski zec,
Lepus timidus, alpski zec, koji
mijenja dlaku tokom sezone.

 Tokom zime ima bijelu boju, a vrhovi

uiju su crni.
Ljeti ima crvenkastomrka lea, a trbuh je
plaviastobijel.
Lepus arcticus planinski zec.
Oryctolagus cuniculus divlji kuni, od
koga su dobijene brojne rase pitomih
kunia.
Kod zeca su ui due od glave, a kod
kunia su manje.

Oryctolagus cuniculus

 Sylvilagus palustris naseljava

jugozapadni dio SAD
Dobar pliva i ima semiakvatini
nain ivota

Red: Rodentia glodari.

Ovo je najbrojnija i najraznovrsnija
skupina sisara 29 porodica
Ima ih oko 2020 vrsta to je vie od
polovine ukupnog broja sisara.
Glavno njihovo obiljeje je njihovo
zubalo.
Zubalo je diferencirano u zavisnosti
od naina ihsrane.

Klasifikacija murida,
murinae***
U gornjoj vilici imaju par sjekutia koji
stalno rastu; nemaju onjaka, a imaju po
nekoliko kutnjaka.
Njihov broj je razliiti kod razliitih vrsta.
Vrlo su plodne i kote nekoliko puta
godnje po vie potomaka.
Neke se kote do osam puta godinje.
Prednji ekstremiteti su obino krai od
zadnjih

Familija: Muridae mievi

Najbrojnija familija recentnih glodara,
koja obuhvata preko 1300 vrsta.
Imaju dug rep pokriven sitnim
krljutima i gole une koljke.
Mus musculus kuni mi;
Mus musculus hanumae
sarajevski mi.

 Iz roda Apodemus - Apodemus

silvaticus umski mi; Apodemus
agrarius poljski mi.
Rod Rattus - takori sa vrstama:
Rattus rattus obini crni takor;
Rattus norvegicus sivi (putniki)
takor.

 Rattus rattus

Familija: Microtidae
voluharice
Sline su mievima, ali se od njih
razlikuju po zatupastoj njuci i kraim
uima.
Kod veine vrsta rep je kratak.
Microtus arvalis poljska voluharica.
Ovoj familiji pripada i bizamski pacov
Ondatra zibeticus vrsta koja je
unesena iz Amerike.

Ondatra zibeticus

 Lemmus lemmus leming, glodar

koji ivi u tundri.
Ponekad se jako namnoe, zbog ega
im ponestane hrane, pa migriraju u
potrazi za novim izvorima hrane.
Cricetus cricetus poljski hrak na
obrazima ima kese.
Spalax leucodon

 Familija: Gliridae - Myoxidae

puhovi imaju veliki dlakavi rep, zbog
ega lie na vjeverice.
Glis glis obini puh ivi na drveu
u hrastovim i grabovim umama.
Nekada se mnogo namnoe.
Imaju ukusno meso pa se mogu jesti.
Spavaju zimski san.

 Familija: Sciuridae
vjeverice umske
ivotinje, ije tijelo je
pokriveno gustom
dlakom.
Na unim koljkama
imaju kianke.
Rep je dug i pokriven
gustim i dugakim
dlakama.
Gornja usna je
rascijepljena, a noge
prilagoene za
pentranje.
Obina vjeverica
Sciurus vulgaris.

 Sciurus carolinensis karolinska, siva

vjeverica.
Marmota marmota alpski mrmot,
svizac naraste do 51 cm, a rep do 11 cm.
ivi visoko na Alpima, Pirinejima,
Karpatima tj. u podrujima gdje su zime
duge.
Spava zimski san koji traje
6 8 mjeseci.

 Familija: Castoridae dabrovi su

najkrupniji glodari.
Vezani su za vodu.
Izmeu prstiju zadnjih nogu su
razvijene plovne koice.
Rep je snaan i dorziventralno
spljoten.

 Castor fiber evropski dabar je

nekada bio iroko rasprostranjen u
Evropi pa i kod nas.
Nedavno je reintroduciran.
Castor canadensis kanadski
dabar.

 Familija: Hystricidae bodljivci su

nezgrapne ivotinje sa dugakim
bodljama na tijelu.
Njuka im je zatupasta, gornja usna
rasjeena, a noge kratke.
Hystrix cristata bodljikavo prase ivi
na sjeveru Afrike i jugu Evrope (Grka,
jug panije i Italije i na Siciliji).

 Familija: Jaculidae skoimii imaju

okruglu glavu sa velikim uima i
oima.
Prednje noge su kratke, a zadnje
dugake i slue za skakanje.
Rep je dug i premauje duinu tijela.
ivi u stepama i pustinjama.

 Pustinjski skoimi Jaculus jaculus

ima kao pijesak utu boju.
Une koljke su mu male.
Rep je vrlo dugaak i zavrava se
crnom kiankom.
Naseljava pustinjske krajeve sjeverne
Afrike i Arabije.

 Familija: Myocastoridae dabrii

imaju kvalitetno krzno.
Myocastor coypus nutrija.

Familija: Chinchillidae
Chinchilla sp.

 Familija: Caviidae zamorci (morski

prasci) razlikuju se od svih glodara
po tome to su im kande kratke i
iroke lie na papke.
Rep im je zakrljao.
Cavia porcellus obino morsko
prase.

 Familija: Hydrochoeridae Hydrochoeris hydrochaeris kapibara najvei glodar cijeloga

svijeta.
Naraste do jedan metar duine i 50
kg teine.
iroko rasprostranjen pored rijeka i
jezera u Junoj Americi.

Red: Carnivora mesoderi

zvjerovi
Karnivora su skupina grabljivih sisara,
koji se hrane mesom drugih
toplokrvnih ivotinja.
To je posebni adaptivni tip ije su bitne
odlike zubi, koji su diferencirani na
sjekutie, velike i otre onjake i
kutnjake.
Ekstremiteti sisara su veinom sa po
pet prstiju na svim nogama.

 Kod mnogih je peti prst zakrljao, pa

je ostalo samo po etiri prsta.
Meu njima ima prstaa, poluprstaa,
polutabanaa i tabanaa.
Kande su veinom otre, ali ima i
onih sa tupim kandama.

 Otre kande mogu biti uvlaljive i

neuvlaljive.
Osnovna zubna formula ima 42 zuba.
Karnivora su heterogena skupina koja
obuhvata preko 100 rodova i preko
200 vrsta i diferencira se u vie
familija.

 Familija: Viverridae vivere, cibetke su

najprimitiviniji mesoderi malog rasta.
Njuka im je zailjena, trup protegnut,
kratke noge i dugaak rep.
Na svim nogama imaju po pet prstiju
(rjee 4).
Veinom su poluprstai i polutabanai.
Viverra zibetha azijska cibetka.
Mungos mungos mungos.

Familija: Hyaenidae hijene.

To su afrike ivotinje.
Imaju zadnje noge krae od prednjih.
To su prstai sa po etiri prsta na
svim nogama i sa neuvlaljivim
kandama.
Hyaena hyaena prugasta hijena.
Hyaena crocuta pjegava hijena.

 Familija: Felidae make su tipian

adaptivni tip mesojeda.
Prstai su sa uvlaljivim kandama.
Imaju zaokrugljenu glavu, kratke
vilice i samo 30 (neke 28) zuba.
Onjaci su dugaki i otri.
Felis sivestris divlja maka.
Felis leo lav. Felis tigris tigar.

Felis pardus leopard.

Felis onca jaguar.
Felis concolor puma kuguar.
Felis ocreata nubijska maka.
Od nje vodi porijeklo domaa maka.
Linx linx ris ima 28 zuba.
Acinonyx jubatus indijski gepard.

 Familija: Canidae psi.

Imaju duge, dobro razvijene noge,
prilagoene za tranje.
Prstai su sa neuvlaljivim
kandama.
Na prednjim nogama imju po pet, a
na zadnjim po etiri prsta.
Mogu da dostignu velike brzine.

 ulo mirisa je jako dobro razvijeno.

Rasprostranjeni su na svim
kontinentima.
Imaju malo znojnih lijezda, a
termoregulacija se vri jaim
disanjem, a ne znojenjem.

 Canis lupus vuk ima vie podvrsta, a jedna

od njih je Canis lupus kurjak bosanski vuk.
Canis aureus agalj, je manji od vuka.
Rasprostranjen je u Africi i jugozapadnoj Aziji.
Ima ga i Evropi du Jadranske obale i na
ostrvima.
Canis familiaris pas, Canis coypus kojot.
Canis dingo pas dingo ivi u Australiji.
Vulpes vulpes evropska crvena lisica.
Alopex vulpes polarna lisica.

 Familija: Mustelidae kune.

To je velika porodica carnivornih sisara.
Porodica obuhvata oko 25 rodova sa oko 65
vrsta.
Rasprostranjene su u skoro svim tipovima
stanita, od arktikih tundri do tropskih
kinih uma, a ima ih vodenim stanitima
(rijeke, jezera i mora).
To su zvijeri male do srednje veliine sa
izduenim tijelom i kratkim ekstremitetima.

 Na nogama se nalazi po pet prsta sa

otrim neuvlaljivim kandama.
Neke vrste su tabanai, a neke
polutabanai.
Nemaju slijepo crijevo.
Njihova dentacija je varijabilna i
kree se od 28 do 38, a
generalizovani broj zuba je 34.
Sve kune imaju razvijene analne
(smradne) lijezde.

 Veliina im varira od lasice najmanjeg pripadnika reda

Carnivora koja je teka 35 50
grama, pa do morske vidre koja moe
biti teka i do 35 kilograma.
U fauni Evrope zastupljeno je est
rodova sa 14 vrsta.

 Iz roda Martes su poznate vrste: Martes

martes kuna zlatica; Martes foina kuna
bjelica (samsar); Martes bosniaca
bosanski samsar; Martes zibelina samur.
Iz roda Mustela treba pomanuti vrste:
Mustela putorius tovr. Mustela erminea
hermelin, velika lasica; Mustela nivalis
lasica.
Rod Lutra vidre vrste: Lutra lutra vidra.
Rod Meles Meles meles jazavac. Gulo
gulo deronja.

 Familija: Ursidae medvjedi obuhvata

najkrupnije mesojede dananjice.
Noge su im snane, debele, sa po pet
prstiju na plantigradnim stopalima.
Na nogama se nalaze dugake, tupe
neuvlaive kande.
Nemaju slijepo crijevo.
U vilicama imaju 42 (neke vrste 36) jaka
zuba.
Zubi medvjeda se znatno razlikuju od
zuba ostalih karniovora.

 Onjaci su veoma jaki, raskidai srazmjerno

mali, kao i pretkutnjaci.
Kutnjaci su snani sa tupim grbicama.
To pokazuje da mdevjedi, s obzirom na
grau zuba, nisu pravi mesojedi, ve
svatojedi.
Ursus arctos mrki medvjed; Ursus
arctos bosniensis bosanski mrki
medvjed.
Ursus arctos horribilis grizli; Ursus
americanus baribal crni medvjed.
Ursus maritimus bijeli medvjed.

 Familija: Procionidae rakuni, mali

medvjedi imaju neke osobine
medvjeda, a po nekim osobinama su
slini kunama.
Izuzev jednog roda svi ive u Sjvernoj
Americi. Procion lotor rakun.

Red: Pinnipedia - perajari

To su sisari prilagoeni na ivot u vodi.
Tijelo im je izdueno i valjkasto.
Parni ekstremiteti su im promijenjeni u
peraja koja lie na peraja riba.
Imaju po pet prstiju izmeu kojih se
nalaze plovne koice.
Nisu se potpuno odvojile od kopna ve
esto izlaze da bi se razmnoavale.
Kad plivaju slue se zadnjim nogama
koje okreu unazad.

 Rep im je kratak i ne slui za plivanje.

Uni i nosni otvori se mogu zatvrati
naroitim konim naborima.
Nemaju une koljke, osim pripadnika
jedne familije.
Oko usta imaju naroite ekinje
vibrise, odlian organ pipanja, koji
slui pri nonom lovu.

 Ispod koe imaju debeli sloj masnog

tkiva koji ih titi os hladnoe i
smanjuje teinu u vodi.
Ona jabuica je na spoljanjoj stani
spljotena.
Zjenice mogu da se ire, to je
naroito vano kada love na velikim
dubinama.

 Grbljivice su.
Zubi su in slini zubima zvijeri.
Sjekutii su im mali, a onjaci su vei
od ostalih zuba.
Red obuhvata tri porodice, sa oko 35
vrsta

Familija: Otariidae uani

Morski lavovi i tuljani sa unim
koljkama.
Mogu podviti zadnje noge i kretati se po
suhom.
Morski medvjed Calliorhinus ursinus
ivi u najsjevernijem dijelu Tihog okeana
i Beringovom moru.
Prorijeen zbog finog krzna.
Morski lav Eumetopias californianus
na obalama Kalifornije.

 Familija: Odobenidae morski konji,

morevi su velike ivotinje bez unih
koljki i sa velikim onjacima u
gornjoj vilici.
Oko usta imaju gust snop vibrisa.
Zadnje noge mogu podviti pod trup
kada se kreu po kopnu.

 Obini morski konj, mor

Odobenus rosmarus je krupna
ivotinja sa kljovama.
Moe biti dug do pet metara i teiti
dvije tone.
Hrane se morskim ivotinjama,
preteno koljkama.

 Familija: Phocidae foke, tuljani

nemaju unih koljki.
Zadnje noge su uvijek okrenute unazad
i ne mogu se podvijati pod trup.
Kreu se pomou prednjih ekstremiteta
i savijanjem trupa.
Phoca vitulina obina foka je
najee u morima sjeverne Evrope uz
obale Atlantskog okeana.

 Tijelo je ukasto sa brojnim pjegama.

Phoca groenlandica grenlandska
foka ivi sjevernije od obine foke.
Tijelo joj je bijelo sa crnim pjegama.
Sredozemna medvjedica - Monachus
albiventer ivi uz obale Atlantika,
Sredozemnom i Jadranskom moru.

 Odozgo je crnosiva, a odozdo bijela bez

pjega.
Danas je vrlo rijetka.
Macrorhinus leoninus morski slon
je najvea vrsta reda.
Mujak moe biti dug do est metara.
Na gornjoj usni ima izrataj kao surlu.
enke su manje i bez izrataja.
ive na junoj hemisferi.

Red: Cetacea kitovi.

Razlikuju se od perajara po tome to
su prave morske ivotinje i potpuno
su vezani za vodu koju nikada ne
naputaju.
Tijelo ima ribolik izgled, a na njemu
nema podjele na regione.
Red obuhvata oko 80 vrsta svrstanih
u 10 porodica

 Ne vidi se vrat.
Prednji ekstremiteti su promijenjeni u
peraja, a zadnji su atrofirali.
Rep je kao repno peraje riba, ali je
postavljen horizontalno.
esto se podiu na povrinu mora
kako bi udahnuli zrak

 Kitovi mogu dugo da izdre pod vodom,

ak i do 20 minuta, aizuzetno i due od
jednog sata.
Kod veine postoji i leno peraje.
Nemaju dlaka na tijelu, a samo neke
imaju na vilicama posebne dlaice.
Ispod koe imaju debeli sloj masti ija je
uloga ista kao kod perajara.
Krstani region kime nije izraen, nemaju
karlini pojas i zadnje ekstremitete.

 U repnom i lenom peraju nema

skeletnih elemenata.
Duplja mirisnog mjehura slui za prolaz
zraka u plua, a ne za primanje
hemijskih drai jer ulo mirisa ne postoji.
Nemaju une koljke, a oi su im
prilagoene za gledanje u vodi.
Nemaju pljuvanih lijezda.
Dananji kitovi se dijele u dva podreda:
Odontoceti i Mysticeti.

Podred: Odontoceti zubati

kitovi.

Oko 67 vrsta svrstanih u est porodica

Imaju samo jedan nosni otvor.
Kosti glave su asimetrine.
Familija: Physeteridae potvali.
Physeter macrocephalus uljeura je
krupan kit.
Mujak naraste do 23 metra.
Glava je duga sa zubima samo na donjoj vilici.
ivi u toplom i umjerenom pojasu okeana.

 Familija: Monodontidae bijeli

kitovi i narvali imaju kratku glavu.
Nemaju lenog peraja.
Delphinapterus leucas - bijeli kit,
beluga naraste 4 6 metara.
ivi u sjevernim i polarnim morima.
Narval Monodon monoceros.

 Mujaci imaju veliki lijevi onjak koji

stri ispred glave, dok je desni
zakrljao.
Kod enki su zakrljala oba onjaka.
Narval naraste do pet metara, a
onjak do dva metra.
ive u sjevernim morima.

 Familija: Delphinidae delfini, pliskavice

je po broju vrsta najvea familija.
Manji su od ostalih i imaju zube u obje
vilice.
Oblik glave varira kod razliitih vrsta.
Obini delfn Delphinus delphis je
iroko rasprostrajena vrsta.
Naraste do dva metra.
Vrlo je grabljiv i hrani se ribama,
ljuskarima i mekucima.

 Dobri delfin Tursiops tursio naraste do etiri

metra.
Donja vilica mu je dua od gornje.
Orka Orcinus orca je najvea vrsta ove
familije.
Naraste i do devet metara.
Tijelo je odozgo crno sa prelivima u svim bojama,
a odozdo i oko oiju se nalaze bijela polja.
Grabljiva vrsta.
Za vrijeme lova ponekad se udruuju u mala jata

Podred: Mystacoceti bezubi kitovi, kitovi

ploani
Imaju aparat za cijeenje koji se sastoji od
ronih ploa.
Imaju dvije nozdrve.
Familija: Balaenidae glatki kitovi.
Glava je velika i zauzima 1/3 tijela.
Nemaju leno peraje.
Koa im je glatka.
Balaena mysticetus grenlandski kit je dug
do 20 metara i teak do 100 000 kg.
Balaena glacialis biskajski kit naraste do 13
metara.

 Familija: Balaenopteridae prugasti

kitovi.
Na trbunoj strani imaju doboke brazde.
Glava nije velika. Imaju leno peraje.
Balaenoptera musculus plavi kit ima
plavkastu kou.
Moe biti dug do 30 metara i dostii
teinu do 150 tona.
enke su vee od mujaka.

 ive u sjevernom hladnom pojasu.

Balaenoptera physalis finval je
manji od plavog kita.
Dostie do 25 metara duine.
Balaenoptera rostrata sabljasti
kit je najmanji i naraste do 10
metara.

 Familija: Eschrichtiidae samo

jedna vrsta u sjevernom Pacifiku.
Eschrichtius robustus sivi kit,
dog do 15 metara, masa do 31,5
tona

Red: Perisodactyla kopitari

To su sisari sa neparnim brojem
prstiju.
Danas su malobrojni.
Zubna formula broji 42 zuba.
Biljojedi su sa dugim i dobro
razvijenim crijevnim kanalom.
Dijele se u dva podreda.

 Podred: Tapiromorpha tapiri

naseljavaju tropske dijelove Novog
svijeta i Malajskog arhipelaga.
To su krupne, vrsto graene
ivotinje teke i do 300 kg.
Ekstremiteti su kratki.
Prednji imaju etiri, a zadnji tri prsta.
Imaju 44 zuba.

 Familija: Tapiridae - obuhvata jedan

rod sa etiri vrste: malajski tapir
Tapirus indicus, naseljava Malajski
arhipelag i Sumatru.
Tapirus terrestris naseljava
kontinentalni dio June Amerike.
Tapirus bairdii naseljava Centralnu
Ameriku i Meksiko i Tapirus pinchaque
obitava u donjim padinama Anda.

 Familija: Rhinocerotidae nosorozi su

krupne, nezgrapne ivotinje.
Na glavi se nalaze jedan ili dva roga
nejednake duine smjetena na eonim
kostima.
Gornja usna je podeena za kidanje
trave.
Noge su kratke i debele, a na njima se
nalaze po tri prsta.

 Gaze cijelom nogom na kojoj sa

donje strane imaju uljevitu kou kao
jastuie.
Rep se zavrava malom kiankom.
Rhinoceros unicornis ima jedan
rog.
Naraste do 3,5 metara i dostie
teinu od 2000 kg.

 Dvorogi nosorog - Diceros bicornis

ima malu zailjenu gornju usnu.
Naseljava centralnu i istonu Afriku.
Ceratorhinus simum junoafriki
nosorog je najvea vrsta.
ive u porodicama, a moe narasti
do 5 metara.

Podred: Hipomorpha konji,

magarci
i zebre
Familija: Equidae
konji
gaze vrhom

srednjeg prsta, ija posljednja falanga je

presvuena debelom ronom navlakom
kopitom.
Od drugog i etvrtog prsta ostali su
rudimenti.
Konji imaju visoke i tanke noge.
Odlini su trkai.
Rep je pokriven dugakim dlakama.
Dlake na tijelu su kratke i priljbljene uz
kou.

 Vlice su dugake i u njima se nalaze

dobro razvijeni sjekutii i kutnjaci.
Onjaci su kod mujaka mali, a kod
enki ih nema.
Une koljke su kratke.
Zubna formula broji 36 42 zuba.
Od Equus przewalski je nastao
domsetificirani konj Equus caballus.

 Pripadnici roda Asinus imaju duge

une koljke.
Dvije treine repa su pokrivene
kratkom dlakom, a samo donja
treina je sa dugakim dlakama.
Asinus africanus divlji magarac,
od njega vode porijeklo razne rase
domaih magaraca Asinus asinus.

 Konji i magarci hibridiziraju.

Kada je majka magarica, a otac konj
nastaje mazga, a kada je majka kobila,
aotac magarac nastaje mula.
Obje su sterilne.
Polumagarci iz roda Hemionus ive
samo u Aziji.
Poznat je kiang Hemionus kiang i
naseljava pustinje i stepe na velikim
nadmorskim visinama Tibeta i Kamira.

 Rod Hippotigris obuhvata vrste koje

imaju rep kao magarci, a ui su due od
onih kod konja, a manje od onih kod
magaraca.
Tijelo je iarano crnim prugama.
Zebra Hipotigris zebra.
Kvaga Hipotigris quagga ima pruge
samo na prednjem dijelu tijela
izumrla.

Red: Artiodactyla papkari

brojna skupina krupnih biljojedih
sisara kod kojih su trei i etvrti prst
dobro razvijeni.
Prvog prsta nema, a drugi peti su
mali.
Vrhovi prstiju su obloeni snanim
ronatim navlakama ili papcima.

 Pri kretanju papkari samo vrhovima

prstiju dodiruju podlogu.
Papkari nemaju kljunu kost.
Osnovna zubna formula svih papkara je:

i 3/3, c 1/1, p 4/4, m 3/3 =

koja
42, je kod mnogih vrsta znatno

izmijenjena, naroito zbog redukcije

sjekutia i onjaka u gornjoj vilici.

 Mnogi papkari preivaju hranu, a neki

ne preivaju, zbog ega se ovaj red
diferencira na dva podreda:
nepreivari Nonruminantia i
preivari Ruminantia.

 Podred: Nonruminantia se odlikuju time

to ne preivaju hranu.
U obje vilice imaju sjektie, a kutnjaci su sa
grbicama.
Onjaci su, naroito kod mujaka, snan
razvijeni i kod veine vire sa strne kao
kljove.
Nemaju rogova.
Podred obuhvata dvije porodice, od kojih je
jedna porodica (Suidae) zastupljena u
Evropi, sa jednom vrstom diferenciranom u
vie lokalnih populacija.

 Familija: Suidae svinje obuhvata

malo vrsta rasprostranjenim na svim
kontinentima, osim Australije.
Svinje su papkari srednjih dimenzija.
Tijelo je pokriveno krutom, ekinjastom
dlakom.
Boni prsti su znatno manji od srednjih.
Imaju 44 zuba, pri emu su onjaci
naroito razvijeni, kod mujaka u obliku
kljova.

 Glava je izduena i zavrava se

snanim rilom.
Raaju vei broj mladih (jednom
godinje).
U fauni Evrope je zastupljena jedna
vrsta Sus scrofa, od koje vode
porijeklo sve domae rase svinja.
U Bosni i Hercegoni obitava podvrsta
Sus scrofa reiseri.
Babyroussa babyroussa
indoneanska svinja

 Familija: Hyppopotamidae - nilski konji

ive u Africi pored rijeka i u rijekama.
Glava im je etvrtasta, a koa gola.
Na nogama imaju po etiri jednaka prsta,
a izmeu njih su plovne koice.
Hyppopotamus amphibius nilski
konj moe biti dug do 4,5 metara i teak
do 2500 kg.
ivi u Nilu i vodama June Afrike.

Podred: Ruminantia preivari

Najraznolikija grupa dananjih
Artiodactyla
Sloen eludac iz etiri dijela: burag
rumen, kapura reticulum, listavac
omasus i sirite abomasus
Postoje etiri linije recentnih sisara:
Jelenii Tragulidae
Jeleni Mochidae i Cervidae
irafe Giraffidae
Antilope, goveda i srodnici
Antilocarpidae i Bovidae

Porodica Tragulidae

Tri roda sa etiri vrste

Mali sisari 2,3 do 4,6 kg teine
Tropske ume centralne Afrike
Aktivni su nou
Hrane se trvom, liem, voem
Hyemoschus aqaticus vodeni
evroten
Tragulus napu
Moschiola meminna

Familija Cervidae - jeleni

Jeleni su vitke, krupne i brze ivotinje
Mujaci imaju snane i razgranate
rogove, izuzev irvasa kod koga je i
enka rogata.
Rogovi su snani kotani izrataji
konog porijekla na eonim kostima,
koje svake godine po pravilu dobijaju po
jedan ogranak vie.
Svake godine otpadaju i ponovo rastu.

 Zubalo ovih ivotinja sastoji se od 34

zuba,
Ui jelena su relativno velike, a rep je
veoma kratak.
Porodica jelena obuhvata 17 rodova i
53 vrste rasprostranjene na svim
kontinentima osim Australije.

 Irvas - Rangifer tarandus je jedini

jelen kod koga je i enka rogata.
Srnda - Capreolus capreolus, ima
slabo razgranate rogove, veinom sa
tri paroka, iroko je rasprostranjena
je u Evropi i Aziji.
U Evropi i Maloj Aziji ivi jelen Cervus elaphus,

 U mediteranskoj oblasti lopatar - Dama

dama - najvei meu dananjim
jelenima,
Los - Alces alces ivi u severnim
predjelima Evrope i Azije.
Hydropotes inermis kineski vodeni
jelen
Moschus moschiferus mousni jelen
Oba imaju gornje kanine mono oruje

Porodica: Giraffidae - irafe

ivotinje sa dugim nogama i jako
izduenim vratom.
Imaju vrlo kratke rogove pokrivene koom.
Danas postoje samo dve vrste ove
familije: Giraffa camelopardalis - irafa,
u savanama istone i srednje Afrike, i
Okapia johanstoni - okapi, opisana tek
1900. godine u praumama zapadne
Afrike.

Familia Antilocapridae Obuhvata samo sjevernoameriku

antilopu - Antilocapra americana
koja ima jedan par rogova sa po
jednim bonim parokom naprijed.
Rogovi su prevueni ronim
navlakama, koje odbacuju i obnavljaju
svake godine.
To je jedini predstavnik upljorogih
preivara koji mijenja rogove.

Familija: Bovidae
(Cavicornia) - upljorogi
preivari.

Najobimnija i vrstama najbogatija grupa

papkara.
Rogovi su im jednostavni, nisu
razgranati i ne obnavljaju se.
Sastoje se iz kotanih izrataja na
eonim kostima (Os cornu), pokrivenih
snanim ronim navlakama.
I mujaci i enke imaju rogove.
Familija Bovidae dijeli se na subfamilije:

Subfamilija Bovinae goveda.

Ovoj grupi pripadaju najkrupniji
preivari dananjeg doba.
Domae govee - Bos taurus vodi
porijeklo od divlje vrste koja je
iezla.
Pitomi (indijski) bivo - Bubalus
bubalus, porijeklom je iz june Azije.

 Bizoni su zastupljeni samo dvjema

vrstama: Bison bison - ameriki
bizon i Bison bonasus - evropski
bizon.
U visokim planinskim oblastima
srednje Azije ivi jak - Bos mutus.

Subfamilija Caprinae - koze i

ovce.
Ovoj potfamiliji pripadaju vrste roda
Ovis. Najpoznatije su: Ovis aries domaa ovca, Ovis canadensis sjevernoamerika divlja ovca i Ovis
musimon - muflon.

 Koze su zastupljene znatnim brojem

vrsta: Capra hircus - domaa koza,
Capra ibex - kozorog, Capra
falconeri, Capra caucasica i druge.
Takoe su znaajne i Rupicapra
rupicapra - divokoza, Saiga
tatarica - sajga i Ovibos
moschatus - mousno govee.

Subordo Tylopoda - kamile i

lame
Izdvajaju se kao poseban podred jer
se se nalaze na prelazu izmeu
nepreivara i pravih preivara:
nemaju rogove kao nepreivari, a
imaju viekomorni eludac i zube kao
preivari.

 Danas je ovaj podred zastupljen samo

kamilama u junoj Aziji i sjevernoj
Africi i lamama u Junoj Americi.
Postoji samo jedna familija,
Camelidae kojoj pripadaju: Camelus
dromedarius - jednogrba kamila,
Camelus bactrianus - dvogrba
kamila, Lama glama - domaa lama i
jo neke vrste roda Lama.

Red: Proboscidea surlai

Surlai su danas malobrojna skupina
krupnih ivotinja.
Gornja usna je izduena u jedan
muskoluzni organ sa multilom
funkcijom.
To su glomazne i trome ivotinje.
Karakteriu se kljovama, a to je drugi
par zakriveljenih i izduenih sjekutia
gornje vilice.

 Nemaju sjekutia niti onjaka.

U donjoj i gornjoj vilici se sa svake
strane nalazi po jedan do 25 cm dug
kutnjak.
Tokom ivota oni se troe, a zatim niu
novi.
To se deava pet puta u ivotu.
Koa je debela i gola, a noge visoke,
debele i sa po pet prstiju.

 Familija: Elephantidae obuhvata

samo dvije vrste.
Elephas maximus indijski slon
moe biti dug do 3,5 metara, visok
do 3 metra i moe teiti do 4 000 kg.
Surla moe biti duga do dva metra, a
na vrhu se nalazi jedan koni nabor.
Rep moe biti dug do 1,5 metara.
Oi su male, a ui velike.

 Loxodontha africana afriki slon je

vei od indijskog.
Visina moe biti do 3,5 metara.
Ui su mu izrazito velike.
Na vrhu surle se nalaze dva kona
nabora.
Ui su izrazito velike.
Na prednjim nogama imaju etiri, a na
zadnjim tri prsta.

Red: Sirenia sirene

To su sisari koji ive u moru.

Hrane se biljkma.
Zbog naina ivota ne lie na srodnike.
Tijelo im je izdueno, a repno peraje
horizontalno postavljeno.
Prednje noge su u obliku peraja, a
zadnje su iezle tako da postoje samo
rudimenti karlinog pojasa.

 Nemaju une koljke.

U vilicama imaju po nekoliko
kutnjaka.
Zubi se mijenjaju nekoliko puta.
eludac je podijeljen na tri dijela, a
to je u vezi sa nainom ishrane.
Red obuhvata dvije familije sa po
jednim rodom

 Familija: Trichehidae lamantini imaju

est vratnih prljenova.
Nemaju sjekutie niti onjake, a repno
peraje je veliko i ima ispupenu zadnju
ivicu.
Morske su ili rijene ivotinje.
Obini lamantin Trichechus
manatus ivi u Atlantiku blizu troske i
suptropske obale.

 Familija: Dugongidae dugonogi

imaju sedam vratnih prljenova.
U gornjoj vilici imaju jedan par sjekutia
i kutnjake.
Repno peraje je malo i sa izdubljenom
zadnjom ivicom.
Rasprostranjeni su u Crvenom moru,
Novoj Gvineji, uz obale Australije i
Indijskom okeanu.

Ordo Primates (majmuni)

Ovom redu pripadaju polumajmuni
(subordo Prosimiae), pravi majmuni,
ovjekoliki majmuni i ljudi (subordo
Anthropoidea).
U sistemu organa Primata mozak je
nesrazmjerno evoluirao i dostigao
neuporedivo vii stepen razvoja nego
kod ostalih ivotinjskih grupa

 Snano razvijen veliki mozak je jako izvijugan i

naboran i prepokriva sve ostale dijelove mozga.
Imaju plantigradna stopala.
I prednji i zadnji udovi imaju po pet prstiju iji su
vrhovi zatieni irokim pljosnatim noktima.
Kod svih primata prvi prst ili palac na prednjim,
a kod nekih ak i na zadnjim ekstremitetima,
suprotstavlja se ostalim prstima, to im
omoguuje hvatanje predmeta.

 One duplje svih primata odvojene su

od sljepoonih udubljenja jednom
kotanom pregradom, dok kod
ostalih sisara ove dve jame stoje u
otvorenoj vezi.
enka ima samo jedan par mlijenih
lijezda koje lee na grudima i raa
po pravilu samo jedno mladune.

Subordo Prosimiae polumajmuni

Polumajmuni monofiletska grupa organizama sa
kandom na drugom prstu zadnjih ekstremiteta, i
karakteristinm zubalom
Familija Lemuridae Madagaskar i Komorska
ostrva
Primitivni primati sa izduenom njukom
Spretni penjai
Ovisno o vrsti mogu biti aktivni danju ili nou
Ishrana razliita (insekti, plodovi)
Neki su socijalni, a kod nekih je razvijena
vokalizacija
Lemur catta, Lemur varius,

Lemur catta

Familija Indridae
Tri roda - Madagaskar
Zadnji ekstremiteti
dui od prednjih
ake i stopala
specijalizirani za
prihvatanje za grane
arborealne ivotinje,
aktivne danju
Karakteristina
vokalizacija naroito
uvee i ujutro
Indri indri

Familija Daubentonidae
Samo jedna vrsta
Daubentonia
madagascariensis aj - aj ili prsta, najvei
meu dananjim
lemurima.
Nona ivotinja sa
izduenim uima i
bunastim repom
Lobanja kratka
Prsti sa kandama,
osim palca - oponent

Familija Loridae
U Africi i tropskoj Aziji
prisutan je Loris
tardigradus - vitki
lori.
Rostrum kratak,
orbite primaknute
odvojene pregradom
Aktivni nou,
arborealni
Plijen (insekti i
plodovi) hvataju
akama

Familija Galagonidae
Velike oi i une
koljke
Rep dug sa
razvijenim krznom
Zadnji ekstremiteti
snani
ake i stopala
specijalizirani za
prihvatanje
Hrana razliita,
naroito insekti

Galago senegalensis

Familija Tarsiidae - aveti

Na Sundskim i
Filipinskim ostrvima
ive polumajmuni
objedinjeni u
endeminu familiju
Tarsiidae.
Najpoznatija vrsta je
Tarsius spectrum avet.
Velika glava, krupne
oi upravljene
naprijed, dugi
ekstremiteti i i dug
rep

Subordo Anthropoidea
Monofiletska grupa primata sa dnevnom
aktivnou
Kratko lice, velike naprijed postavljene
oi binokularno vienje
Mozak znatne veliine
Lokomocija tetrapodna, sa
plantigradnim nainom gaenja
Prednji ekstremiteti so obino dui od
zadnjih

 Tendencija skraivanja zuba; u vezi sa

skraivanjem vilica
Ovulacija jednom tokom ciklusa; vezana
je sa razvojem razliitih seksualnih
signala
Obino se raa jedno mladune
Briga o ptomstvu
Obuhvata prave majmune, ovjekolike
majmune i ljude koji su razvrstani u tri
superfamilije:

Superfamilia Ceboidea
(Platyrrhini) - irokonosi
majmuni
ive u Junoj Americi i naseljavaju
prvenstveno oblast tropskih uma.
Arborealni nain ivota
Rep najee dug, kod etiri roda
prilagoen za kaenje
Orbite upravljene naprijed odvojene
pregradom dominira frugivorna
ishrana

Familija Cebidae
majmuni Novog svijeta
ume junog Meksika,
centralne Amerike i
junog Brazila
Uglavnom mali, spretni
inteligentni majmuni
Najvei je drekavac
Alouatta (A.
palliata, A.
seniculus -crveni
drekavac)
Aotes trivirgatus
Ateles paniscus

 esti su: Cebus

capucinus bjelogrli kapucin
Cebus apella

Familija Callitrichicidae marmozeti

Mali majmuni troskih

uma Paname i
sjevernog dijela
June Amerike
Lie na vjeverice
Arborealni majmuni
sa omnivornom
ishranom
ive u velikim
porodicama
Callithrix jacchus marmozet

Superfamilia Cercopithecoidea
uskonosi majmuni
Majmuni starog svijeta su
monofiletska grupa
Naseljavaju Afriku i junu Aziju.
Ovoj grupi pripada veina danajih
majmuna, koji ive na zemlji i
oslanjaju se na sve etiri noge.

Familija Cercopithecidae
babuni i srodnici
Najuspjenija grupa iroko rasprostranjenih
primata
Nosni otvori primaknuti i upravljeni prema
dole
Gornji kanini esto veliki
Svi prsti sa noktima
Rep kod nekih redukovan, a kod nekih dug
Gola koa lica moe biti crvena ili plava kao
kod Papio hamadryas
Omnivorna ishrana; kod nekih samo biljna
hrana

 U zapadnoj Africi ive

Cercopithecus
diana - dijana
zamorac i
Mandrillus sphinks
- mandril, u istonoj
Africi Papio
hamadryas - grivasti
pavijan.

 Macaca
rhesus i
Macaca
nigra ive u
Junoj Aziji i
na Sundskim
ostrvima.

 Colobus guereza
Theropithecus
gelada

Superfamilia Hominoidea ovjekoliki majmuni i ljudi

Giboni su objedinjeni u familiju
Hylobatidae i odlikuju se jako
izduenim prednjim udovima pomou
kojih spretno puu po drveu tropskih
uma.
Nemaju rep.
Postoji nekoliko vrsta koje naseljavaju
jugoistonu Aziju i Sundska ostrva, npr.
Hylobates lar - beloruki gibon i
Hylobates syndactylus - sijamang

Hylobates
syndactylus

Hylobates
moloch

Hylobates lar

 (Pot)Familiju Pongidae ine majmuni

koji su prema cjelokupnoj tjelesnoj
organizaciji vrlo slini ovjeku.
Oni idu uspravno na dve noge, gazei
cijelim stopalom i oslanjajui se pri
hodu na savijene prste prednjih
udova, koji su znatno dui od zadnjih.

 Rep im je potpuno zakrljao kao i kod

ovjeka i sadri samo nekoliko
rudimentnih prljenova.
Prema grai mozga i umnim
sposobnostima ovi majmuni daleko
prevazilaze sve ostale ivotinje i u
tom pogledu, takoe, stoje najblie
oveku.

 Danas je ova porodica zastupljena sa

svega tri (etiri) vrste pri emu gorila
- Gorilla gorilla i impanza - Pan
troglodytes i Pan paniscus ive u
Africi a orangutan - Pongo
pygmaeus - na Borneu i Sumatri.

Pan paniscus

Gorilla gorilla

Pan troglodytes

Pongo pygmaeus

 U familju Hominidae spada ovjek i

njegovi direktni preci
Jedan rod sa jednom jedinom vrstom
- Homo sapiens - ovjek.