Psihologija djetinjstva

Literatura
Obvezna

1.
2.

Vasta, R., Heith, M., Miller, S.A. (1998). Djeja psihologija, Naklada Slap,
Jastrebarsko.
Berk, L. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja, Jastrebarsko, Naklada Slap.
Dopunska

3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta, Naklada Slap,

Jastrebarsko.
Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Naklada Slap,
Jastrebarsko.
Duran, M. (2004). Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko.
Lackovi-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata, Naklada Slap,
Jastrebarsko.
Bukatko,D., Daehler, M.W. Child development,Houghton Mifflin Company, New
York
Shaffer, D.R. (2000). Social and Personality Development. USA, Wadsworth
Thomas, R.M. (2001): Recent theories of human development, London, Sage
Publications, Inc.
Santrock, J.W. 1999). Life-Span Development. McGraw Hill Collage, Boston.

Sadraj kolegija

Prenatalni razvoj

Roenje djeteta i novoroenako razdoblje

Tjelesni i motoriki razvoj djeteta

Senzorni i perceptivni razvoj

Kognitivni razvoj, razvoj govora, panje i pamenja

Emocionalni razvoj, razvoj temperamenta i privrenosti

Socijalni razvoj, razvoj vrnjakih odnosa, moralni razvoj

Razvoj samopoimanja

Prenatalno razvojno razdoblje

faza najintenzivnijeg rasta i razvoja

Prenatalno razvojno razdoblje zapoinje

zaeem (oplodnjom)
Faze prenatalnog razvojnog razdoblja
Faza zigote (od zaea do drugog tjedna)
Faza embrija (od 3. do 8. tjedna)
Faza fetusa (9. do 38. tjedna)

 Faza zigote
6. dana stanice zigote privruju se za stjenku
maternice
Implantacija traje tjedan dana
Temelj fetusa
Formirana pupana vrpca
Specijalizacija stanica
Kada se okona implantacija zavrava faza zigote

 Faza embrija (od treeg do osmog tjedan)

Zavretak implantacije
Formiraju se sve unutarnje i vanjske strukture
Formira se endoderm (unutranji organi i lijezde)
Formira se ektoderm (ivani sustav, osjetilni organi, zubna caklina,
koa, kosa)
Formira se mezoderm (miii, hrskavica, kosti, srce, spolni organi)
Rast i razvoj nije uvjetovan samo biolokim redom, ve se uoava utjecaj
okoline
U petom tjednu tjelesni rast nije toliko nagli, ali se biljei nagli rast glave i
mozga
U estom tjednu diferenciraju se udovi (aka, lakat), prepoznaju se oi,
ui
U osmom tjednu embrij poprima obiljeja ovjeka
Polovicu embrija ini glava
U osam tjedana masa se poveala 2 milijuna posto
Redoslijed i vrijeme razvoja nadziru homeotiki geni (pametni geni) koji
su rasporeeni na kromosomu istim redoslijedom kao i dijelovi tijela iji
rast nadziru i kontroliraju

Faza fetusa (od 9. do 38 tjedna)

Dogaa se daljnji razvoj formiranih organa

Poveava se tjelesna masa i veliina

Tjelesni rast u osmom mjesecu se usporava (ukoliko bi se nastavio istom
brzinom fetus bi pri porodu imao 90 kg)
Veliina glave se smanjuje na 25% tjelesne veliine
U 4. mj. Rastu nokti i formiraju se jastuii na vrhovima prstiju, poinje rasti kosa
U 6. mj. Kosti podravaju uspravni poloaj tijela fetusa
Dogaa se funkcionalna promjena u funkciji mozga
Povezanost razliitih dijelova ivanog sustava nije uniformna (unato genetskoj
programiranosti), ne postoje dva pojedinca koji posjeduju jednaku mreu veza
izmeu ivanih stanica)
U 3. mj. Vidljiv je spolni organ
U 3. mj. Vidljivi su prvi oblici ponaanja (pomicanje, treptanje)
U 5.mj. Reagira na zvuk
U 7. mjesecu na dodir usnica reagira refleksom sisanja
Od 6. 7. mj. fetus moe preivjeti izvan uterinih uvjeta (disanje, probava, stalna
tjelesna temperatura)
U 8.mj. Majka djetetu daje antitijela koja ga brane do infekcija sve do 6 mjeseca
ivota kada i samo poinje proizvoditi antitijela

Teratologija utjecaj teratogena na razvoj

Teratogen ne-genetski initelji koji mogu uvjetovati abnormalan
razvoj fetusa
To su imbenici koji iz okoline preko majine posteljice utjeu na
fetus
Temeljna naela djelovanja teratogenih faktora:
Uinak teratogena ovisi o genetskoj strukturi (npr. djelovanje talidomida)
Uinak teratogena djelomice ovisi o vremenu kada djeluje (embrio je
najosjetljiviji od 2-8 tjedna jer se dogaa razvoj organa), npr. ukoliko
majka oboli od rubeole tijekom 1.mj. trudnoe oboli 50% djece, a ukoliko
se bolest majke dogodi prije ili kasnije postotak je znaajno manji
Teratogeni faktori imaju jedinstven uinak (npr. rubeola kod majke
uvjetuje oteenja osjetilnog sustava i unutranjih organa)
Abnormalni razvoj izazvana teratogenim djelovanjem moe uvjetovati
deformacije, zastoj u rastu, funkcionalne poremeaje, poremeaje u
ponaanju ili smru
Fetus moe biti na razliite naine izloen djelovanju teratogena
(zraenje, kemijske tvari
to je koliina tetne tvari vea, vee su i posljedice tog utjecaja

Neki od teratogenih faktora

Infektivne bolesti -rubeola (mentalna retardacija, sljepoa, gluhoa,

oteenje jetre), herpes (oteenje sredinjeg ivanog sustava, abnormalni
rast mozga, encefalitis, problem zgruavanja krvi), AIDS (tjelesna izoblienja,
razmaknute oi, etvrtasto elo, spljoten nos), sifilis (oteenje SS,
deformacije zubi i kosti)

Prehrana kvaliteta prehrane (vitamini, bjelanevine, minerali) je najvaniji

okolinski utjecaj, neishranjene majke raaju djecu sa smanjenom teinom
mozga, ei spontani dojenaka smrt

Stres i majino iskustvo poveana aktivnost nadbubrene lijezde, utjecaji

hormona koji se lue za vrijeme stresa, pronaena je povezanost izmeu
anksioznosti kod majke i prerano roene djece i djece niske poroajne teine
no treba biti kritian kod interpretacije rezultata ovakvih istraivanja

Dob roditelja kod starijih roditelja mutacija jajne stanice ili spermija vjerojatnost Downova sindroma vea i za 74 puta kod majki iznad 49 godina
(podatak iz 1978.), dob oca takoer poveava vjerojatnost Downova sindroma
(20-30% sluaja otac je uzronik), dob oca povezana s ahondroplazijom
(abnormalnost kostiju, patuljast rast, velika glava, istaknuto elo i pritisnut
nosni greben) mlae majke, adolescencije raaju ranije djecu smanjene
poroajne teine

Starost roditelja

Izobrazba roditelja

Godine
starosti

Otac

Majka

16-19

43

Vrsta i stupanj
izobrazbe

Otac

Majka

20-24

148

391

Osnovna nepotpuna

25-29

473

403

Osnovna 4 razreda

44

130

30-34

348

225
Osnovna 8 razreda

76

235

Osnovna i zanat

368

180

Puna srednja

345

440

Via i visoka

359

202

UKUPNO

1192

1192

35-39

150

103

40-44

56

27

45-49

17

50-59

14

nepoznato

17

27

UKUPNO

1192

1192

Droge uline doge heroin, kokain

apstinencijska kriza kod novoroeneta, problemi tijekom trudnoe,
iznenadna smrt novoroeneta, loija motorika, slabija panja,
razdraljivost, loiji rezultati na testovima panje i pamenja
lo socioekonomski status, bez partnera, loa medicinska i socijalna
skrb ovisnica
Lijekovi zaostalost u rastu fetusa
Spolni hormoni u svrhu lijeenja raka ili u svrhu odravanja trudnoe mogu
uvjetovati oteenje SS, vaginalni i cervikalni problemi kod adolescentica

Nikotin oteava izmjenu kisika i uvjetuje:

Smanjenu teinu
Prerano roenje
25%-56% veu vjerojatnost umiranja pri porodu
50% veu vjerojatnost oboljenja od raka
Smanjenu sposobnost itanja, loije jezine i kognitivne sposobnosti
Probleme panje

Kofein vea vjerojatnost pobaaja i preranog roenja, loiji refleksi

Alkohol mentalna retardacija, apstinencijski sindrom (fetalni alkoholni
sindrom), bolest srca, zaostalost u tjelesnom rastu, razdraljivost, loe
spavanje, tekoe panje, oteana motorika, jezine potekoe

Roenje, tjelesni rast i razvoj

Roenje se dogaa 38 tj. nakon zaea (266
dana, 40 tj. od posljednje menstruacije)
Luenje oksitocina preko hipotalamusa (ritmina
kontrakcija miia maternice)
Dijete se glavicom okree prema dolje i vri
pritisak na vrat maternice
Naini poroda su razliiti:
prirodan, vaginalan
Carski rez

Faze poroda
Faza irenja (dilatacija) - traje od 6-24 sati, grli
maternice iri se do 10 cm i puca vodenjak
Faza poroda djeteta kontrakcija miia trbuha
i maternice, dijete se istiskuje kroz grli
maternice
Faza izbacivanja posteljice 10 do 45 min.
Nakon poroda dolazi do ljutenja posteljice iz
stjenke maternice i izbacuje se

Prvi trenuci djetetovog ivota

Prekidanje pupane vrpce
Dijete se okree prema dolje zbog izbacivanja
amnionske tekuine iz plua
U roku od 2-5 min. dijete die bez pomoi, udie
zrak, zavibriraju glasnice prvi pla
Zbog napora dijete cijeli sljedei dan spava

Ugroenost pri porodu i rizici

Kod poroda
Ukoliko se dijete ne okrene glavicom prema dolje izvodi se carski rez
Koritenje taxuma pri porodu moe otetiti motorna podruja mozga
Anoksija pri porodu zbog
Omotane pupkovine
Prerano prekidanje pupkovine

Nakon poroda

Problemi s disanjem problem u uenju, ponaanju, motorici, panji

Hipoksija
Anoksija

Uspostavljanje krvotoka
Regulacija temperature omoguena tek nakon 8-10 sati (treba ga ugrijati)
ienje crijeva od progutane amnionske tekuine, nema kontrolu sfinktera
Uzimanje hrane refleks sisanja, majino mlijeko najlake probavlja
Imunoloki sustav nakon prenoenja antitijela preko pupkovine, prenosi se majinim
mlijekom (smatra se prirodnim cjepivom)
Nezrelost jetre moe uvjetovati fiziolokom uticom koja se lijei fluorescentnim svjetlom

Niska poroajna teina moe biti uvjetovana:

Preranim roenjem (prematursi)
Dijete koje je malo za gestacijsku dob (zbog usporenog napredovanja tijekom
trudnoe)
Testiranje novoroeneta
APGAR test izvodi se 10 min. Nakon poroda, a procjenjuje 5 aspekata:
A izgled i boja koe
P kucanje srca (100-140 otkucaja u min.)
G refleksna podraljivost
A aktivnost
R - disanje
Zdravo dijete (7-10 bodova); potrebna pomo (5-7); kritino stanja (< od 5)
Rizine karakteristike majke i obitelji
Postnatalna depresija (baby blues) uvjetovan smanjenom koliinom estrogena i
progesterona)
Neeljena djeca
Djeca roditelja ovisnika
Djeca roditelja alkoholiara
Djeca roditelja maloljetnih
Djeca roditelja koja nisu u braku
Djeca roditelja niskog obrazovnog statusa
Djeca siromanih roditelja

Novoroenaki refleksi
omoguuju organizirano ponaanje
anatomska i stereotipna reakcija na odreeni podraaj

Zatvaranje oiju i refleks onih kapaka adaptivni refleksi

Refleks bicepsa stezanje bicepsa
Trzaj potkoljenice pruanje ili trzanje potkoljenice
Babinskijev refleks na stimulaciju stopala dijete reagira lepezastim
irenjem prstiju
Refleks povlaenja na bockanje tabana dijete reagira povlaenjem
Morov refleks (refleks grljenja) na jak zvuk dijete isprui i rairi ruke
i noge, a zatim ih grevito skupi - grli
Refleks plivanja u vodoravnom poloaju u vodi dijete naizmjence
pokree ruke i noge i die na usta zaostatak evolucije
Refleks traenja usnama kad ga dodirnemo u obraz okree glavu i
pokuava sisati primitivni refleksi

Uroeno organizirano ponaanje

Gledanje
Sisanje- ima sljedee funkcije
Hranjenje
Istrauje svijet
Prilagodba okolinskim uvjetima
Privrenost s majkom
titi dijete, umiruje ga
Plakanje ima dvije funkcije
Ukazuje na funkciju SS
Regulator je socijalnih odnosa

Poremeaji u dojenakoj dobi

Iznenadna smrt novoroeneta (smrt u kolijevci)

najvjerojatniji uzrok nezrelost dinog sustava,

ee se javlja kod djeaka,
zimi
u dobi od 2-4 mj.

Poremeaj nemogunosti napredovanja

nedovoljan rast,
nema organskih uzronika

Motoriki razvoj

Pokretljivost i razvoj tjelesnog dranja

Odgovorno za kretanje u prostoru
Upravljanje trupom
Usklaivanje motorike ruku i nogu
Kontrola pokretanja glave i vrata, podizanje na ruke,
sjedenje, puzanje, hodanje, penjanje
Hvatanje i vjetine baratanja predmetima
Odgovorno na djelovanje na svijet
Aktivnosti hranjenja, gradnje, istraivanja
Razvija se od refleksa hvatanja, namjernog hvatanja
predmeta, hvatanja cijelom akom, opozicija palca, aranja,
slaganja kocki do slaganja puzzli

Naela motorikog razvoja

Naela motorikog razvoja
Razvoj motorike odvija se u proksimodistalnom smjeru
Razvoj motorike odvija se u cefalokaudalnom smjeru

Uloga sazrijevanja i iskustava u usvajanju motorikih

vjetina
Nasljee odreuje dinamiku razvoja motorike - univerzalnost
Okolina potie (u odreeno doba- kritino) odreene
motorike aktivnosti, vjebanje i prehrana

Psiholoke posljedice motorikog razvoja

Motoriki razvoj omoguuje djetetu vladanje svijetom i dogaajima

elja za djelovanje na svijet motivacija za djelotvornou
Ovladavanje prostornim odnosima
Motoriki razvoj omoguuje djetetu kognitivnu organizaciju svijeta
Ui prostorne i vremenske odnose
Motorike vjetine omoguuju djetetu istraivanje svijeta

Motoriki razvoj nakon dojenake dobi

Odvija se kroz razvoj tri skupine pokreta
Pokret kretanja
Hodanje, tranje, skakanje, penjanje

Pokreti baratanja predmetima

Bacanje, hvatanje, udaranje

Pokreti odravanja ravnotee

Savijanje, istezanje, okretanje, hodanje po gredi

Razvoj vjetina odvija se u tri faze:

- od sklopa pokreta bez pripreme i zavrne komponente;
-poveana kontrola nad pokretima;
- dobra povezanost svih faza motorike aktivnosti

Prosjena visina i teina djece i mladei izmjerena 1985

godine u Hrvatskoj

Dob

6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18

Visina
-djeaci

120.8
124.8
129.6
134.9
140.1
145.0
149.9
156.1
163.1
169.6
174.0
176.7
177.6

Visina
-djevojice

120.0
124.0
128.7
134.1
139.5
145.8
152.0
157.4
160.6
162.7
163.9
164.0
164.5

Teina
-djeaci

22.7
24.9
27.4
30.3
33.6
37.1
40.8
45.6
51.5
57.7
62.7
66.8
68.8

Teina
-djevojice

22.4
24.3
26.8
29.9
33.1
37.6
42.3
47.7
52.0
55.4
56.8
57.7
58.5

do

uzrasta od otprilike 4 godine se udvostruuje poroajna duina

ali se nakon toga rast usporava i poroajna duina se ponovno
udvostrui tek s 13 godina

Porast visine 3 djevojke koje su u razliitim vremenskim periodima

dobile prvu menstruaciju ilustracija intraindividualnih razlika

Promjene u tjelesnim proporcijama i grai

Najuoljivija promjena u proporciji veliine glave

kod fetusa starog 2 mjeseca veliina glave iznosi 50 % ukupne tjelesne
duine; kod novoroeneta 25%; kod odrasle osobe svega 10%
Obrazloenje - cefalokaudalno naelo razvoja

initelji koji utjeu na rast i sazrijevanje

Naslijee, prehrana, vjebanje
Nasljee uvjetuje univerzalni slijed dogaaja
jednojajani blizanci sliniji po tjelesnoj visini od
dvojajanih (korelacije u tjelesnoj visini od 0,94
kod jednojajanih blizanaca do 0,49 kod
dvojajanih)
sliniji po razdobljima naglog ubrzanja i zastoja
rasta
slinost u dobi nicanja prvih zubi, brzini razvoja
kostiju, razvoju dojki(djevojice) i testisa(djeaci)

Prehrana

Prehrana
pothranjenost - smanjene misaone sposobnosti
- spori rast i kasniji poetak
puberteta
nedostatna prehrana posebno tetna u trudnoi i
najranijim godinama ivota zbog brzog razvoja
mozga
Primjer (ile) djeca su zbog neishranjenosti
umrla u 1. ili 2. godini
- njihov mozak imao je manju
teinu, manje bjelanevina, manji
broj stanica i manje mijelina

 mogunost smanjenja posljedica slabe prehrane :

- ispravljanje manjkavosti u prehrani i poticajna
okolina mogu imati znaajne oporavljajue uinke ,
meutim, neke negativne posljedice ne mogu se
popraviti
preventiva
- istraivanja u Brazilu i Kolumbiji pokazuju da od
sredine trudnoe do 3. godine nadopunjavanje
prehrane ima povoljne uinke na visinu i teinu i to
ak jo 3 godine nakon prestanka nadopune
loa prehrana utjee na ukupnu razinu energije,
bezvoljnost, smanjena energija za socijalne
interakcije

Poremeaji prehrane
ANOREKSIJA
slabljenje miia, suha koa, tanka, suha i lomljiva kosa, zatvor, dehidracija, smetnje
spavanja, dlakavost, problemi s kostima, osteoporoza aritmije
katkad je ometen rast i razvoj , moe doi do potpunog prestanka menstruacije i trajnog
naruavanja razvoja dojki, problemi metabolizma
iskrivljen pojam o prehrani i tjelesnom izgledu
ea kod djevojaka, no sve ee se zapaa i kod mladia
U Hrvatskoj: 90 000 oboljelih (90% djevojaka; tjedno 1 smrtni sluaj):
10% do 11g
50% od 11-31g
30% od 31-40g
10% starijih
BULIMIJA
oteuju se zubi i nadrauju desni, ispucane i oteene usnice, mogue naruavanje
ravnotee tjelesnih tekuina
iskrivljen pojam o prehrani i tjelesnom izgledu, osjeaj krivnje i depresija

 PRETILOST
tjelesna teina koja je za najmanje 20% vea od prosjene,
idealne teine za promatranu tjelesnu visinu
poinje rano, oko 4. ili 5. godine
djevojice ranije ulaze u pubertet, a djeaci u razdoblje naglog
rasta
psiholoke posljedice : nesigurnost, roditelji pretjerano zatiuju
dijete, problemi u koli, neurotina djeca, problemi u socijalnim
odnosima
zaarani krug
socijalni i psiholoki problemi potiu prekomjerno jedenje
- poveavanje teine poveava postojee probleme

 VJEBANJE

tjelesna aktivnost povoljni utjecaji na razvoj

prekomjerno vjebanje negativni uinci
smanjena brzina rasta
balerine naporno vjebanje i mravost menarha u
kasnijoj dobi
atletiarke intenzivno treniranje neredoviti
menstrualni ciklusi

Dojenje

Danas sve vie ena se odluuje

na dojenje djeteta
Naklonost prema dojenju ovisi o
dobi majki, ekonomskom statusu
te nacionalnoj pripadnosti

 Prednosti dojenja
majino mlijeko je prirodna hrana koja sadri sve potrebne
tvari nune za zdrav razvoj djeteta
lake se probavlja od kravljeg mlijeka
manje vjerojatno je da e izazvati alergijske reakcije
povoljnije za razvoj zubi zbog naina sisanja dojke
dojena djeca bolje su zatiena od proljeva, te bolesti kao
to su upala plua i bronhitis jaa imuni sustav npr. astma
djeca manje tjelesne teine bolje apsorbiraju masnou iz
majinog mlijeka nego iz kravljeg mlijeka bre napreduju
emocionalne posljedice stvara se emocionalna veza,
privrenost izmeu majke i djeteta

Generacijske razlike

Akceleracija tjelesnog rasta zabiljeena je u Europi i Sjevernoj

Americi u XX. stoljeu
- kod djece stare od 5 do 7 godina 1 do 2 cm
kod djece stare od 10 do 14 godina 2 do 3 cm
kod odraslih, meutim, svega 0.6 cm
Objanjenje: bolji ivotni uvjeti.
Aktualni podaci za hrvatske maliane:
Dananji djeaci i djevojice (dobi 13g) vii su 5 cm (152:157cm).
16 godinjaci deblji su 8,7kg (djeaci) odnosno 5,2kg (djevojice).
11% prvaia je preuhranjeno, a 8,3% djeaka i 6,9% djevojica je
debelo.

Zlostavljanje i psihika trauma tjelesni rast

Sindrom nemogunosti
napredovanja
izazvan je psihikim
uznemiravanjem ili zlostavljanja od
roditelja
Kod djece koja ive u stresnom
obiteljskom okruenju aktivnost
hipofize je smanjena , time
naruava tjelesni rast
Nakon odvajanja od roditelja
povealo se stvaranje hormona
rasta u hipofizi i rast veine djece
se ubrzao
Mogue je zakljuiti da postoji
barem djelomian utjecaj okoline
na tjelesni rast

Psihosocijalne posljedice fizikog izgleda

fizika privlanost je kulturalno odreena u zapadnoj kulturi

vrlo poeljna osobina
ve od 8. godine razviju se kriteriji jednaki onim odraslima
negativan stav prema debljini razvija se ve u vrtiu
bilo kakvo odstupanje od prosjene visine i teine utjee na
samoprocjenu djeteta
na procjenu drugih

dob djece procjenjujemo po visini

djecu zaostalu u rastu smatramo mlaom i nezrelijom
Njihovo ponaanje u skladu s oekivanjima okoline

Kognitivni razvoj

Razvoj osjetila i percepcije

Razvoj panje
Razvoj govora
Kognitivni pristup

Razvoj osjetila i percepcije

to su osjeti?
to je percepcija?
Razliiti pristupi u objanjenju razvoja osjetila i
percepcije
Teorije uenja
Etoloke teorije
Kognitivistiko-razvojne teorije

Dodir, bol, miris, okus, vid, sluh ravnotea

Dodir i bol

Miris i okus

S 2-3 mj. gestacijske dobi fetus reagira na dodir usana

Osjetljivost na dodir poveava se tijekom prvih nekoliko dana
Vaan za uspostavljanje emocionalne veze s odraslima
Umiruje dijete
Izvor spoznaje (stvaranje mentalnih slika) tijekom rane predkolske dobi
Po roenju reagiraju na vatu koja smrdi
Po roenju su vrlo osjetljivi na mirise
Pozitivne reakcije su vidljive za miris, a negativne za smrad
Miris majke od mirisa druge ene razlikuje ve 6.dana po roenju
Dva sata nakon roenja mogu razlikovati slatko, kiselo, gorko, slano

Vestibularna osjetljivost

Proizlazi iz kretanja tijela i djelovanja sile tee

Pozitivno reagiraju na ljuljanje, dok na nagle pokrete reagiraju plaem

Fetus uje (25-28 tj. nakon zaea na zvuk stiu kapke)

Ukoliko tada ne reagira na zvuk (1 2%) raaju se s oteenjem)
Novoroene je manje osjetljivo, osjetljiviji su na jae tonove
Osjetljivost na zvukove razvija se do 10g. ivota
Vrlo rano zamjeuju razliku u jaini i intonaciji zvuka

Otrina vida dramatino se razvija tijekom prvih 4. mj. ivota

Periferni vid, zapaanje boja razvijaju se ve u prvim mjesecima ivota
U dobi od 2 3 mj. dijete pokazuje izraen interes za lica

Sluh

Vid

Razvoj panje
Najraniji oblici panje:
orijentacijski refleks i
obrambeni refleks

Selektivna panja vidljiva u najranijoj dobi djeteta

Odrednice djeje panje (Kagan):
obraa pozornost na podraaje koji sadre obrise i pokrete (do 3.
mj.),
obraa panju na podraaje koji nisu u skladu s njegovim
dotadanjim iskustvom (do 1.g.),
zapaa ono to potie hipotezu, to stvara znatielju (od 1.g.)

Panja se mijenja i razvija od usmjerenosti na vanjske

znakove do sve vee samoregulacije
Promjene panje u funkciji dobi (Flavell, 1985):
Poboljava se kontrola panje s dobi se
smanjuje pokretljivost panje
Prilagodljivost panje s dobi djeca lake
usmjeravaju panju na zadatak, bez da ih omete
neki drugi sadraj
Planiranost panje sustavnost je s dobi vea
Mijenja se strategija panje djeca prilagoavaju
panju sadraju kojem su izloena

Kognitivni razvoj teorija J.Piageta

Senzomotorni razvojni period

senzo motoriki mehanizam spoznaje
Faza refleksne aktivnosti (0.-1. mj.)
Refleksne aktivnosti
Proirenje (asimilacija) i prilagodba (akomodacija) refleksne aktivnosti
Faza primarnih cirkularnih reakcija (1.-4. mj.)
Razvoj shema
Razvoj bihevioralnih shema, njihovo povezivanje
Povezivanje informacija primljenih uz pomou razliitih osjetilnih podruja
Cirkularne aktivnosti usmjerene su na vlastito tijelo
Faza sekundarnih cirkularnih reakcija (4.-8.mj.)
Faza postupnog otkrivanja
Cirkularne radnje usmjerene su na igrake
Otkriva zanimljive radnje koje ponavlja
Magina kauzalnost
Faza koordinacije sekundarnih shema (8.-12.mj.)
Faza namjernog ponaanja intencija
Razlikuje sredstvo od cilja povezivanje dvije i vie shema
Prvi oblici inteligentnog ponaanja
Faza tercijarnih cirkularnih reakcija (12.-18.mj.)
Faza novosti i istraivanja
Varira ponaanje u svrhu istraivanja i upoznavanja
Otkrivanje novih rjeenja uz pomo pokuaja i pogreaka
Faza mentalnih reprezentacija (18.-24.mj.)
Razvoj simbolikih shema
Sposobnost predoavanja
Rjeavanje problema na mentalnom, unutarnjem planu
Razvoj stalnosti, permanentnosti objekta

Sposobnosti koje dijete stjee tijekom senzomotorike faze kognitivnog razvoja

Konstantnost objekta
Sposobnost odgoene imitacije
Simbolika igra
aranje prva faza crtanja
Temeljna orijentacija u prostoru i vremenu
Temeljna znanja o povezanosti akcije i posljedice

2. Predoperacijski period kognitivnog razvoja

Sposobnost stvaranja simbolikih shema (mentalne reprezentacije

objekata i akcija)
Osobitosti

Egocentrizam prisutno je vlastito gledite u zakljuivanja

Centracija usmjerenost na samo jedan aspekt problema
Artificijelizam sve je produkt ovjekove aktivnosti
Realizam vjerovanje da psihiki fenomeni imaju materijalnu osnovu
Animizam pripisivanje karakteristika ivog neivim predmetima
Transduktivno zakljuivanje zakljuivanje s jednog pojedinanog na drugo
pojedinano, bez uvianja opih naela
Inkluzija klasa ne razlikuju pojam klase i podklase npr. odnos izmeu
pojmova ivotinja - pas

Podfaze predoperacijskog
perioda

Predkonceptualni period (2.-4. g.)

stvaraju se jednostavni i primitivni koncepti
Intenzivni razvoj govora

Intuitivni period (4.-7. g.)

Zakljuuju uglavnom pogaajui, a ne realno zakljuujui
Miljenje nije logino
Nekonzistentne klasifikacije

Koje kognitivne sposobnosti je dijete steklo tijekom predoperacijskog perioda

Razlikovanje pojavnosti od stvarnosti

Pogrena uvjerenja
Kvalitativni identitet
Kvantitativni identitet konzervacija
Tekuine
Mase
Broja
Prostora i vremena

3. Period konkretnih operacija (7.-12.g.)

Razvoj operacijskih kognitivnih shema

Razvoj logikog miljenja
Postignua
Logika klase
Logika relacije
Logiki princip tranzitivnosti (a<b; b<c; tada je a<c)
Princip konzervacije
Naelo reverzibilnosti
Naelo identiteta
Naelo kompenzacije

4. Period formalnih operacija (<12 g)

Mogunost zakljuivanja i na apstraktnom sadraju

Mogunost hipotetikog miljenja
Izvoenje logikih zakljuaka na temelju provjere
Dva podperioda
Postavljanje hipoteze (11,12 14,15g.)
Sustavno testiranje hipoteze (<14,15 g.)

Razvoj govora

Noam Chomsky

Teorije razvoja govora

Teorija uvjetovanja (Skinner)
istie uenje uz pomo naela nagrade i kazne

Psiholingvistika teorija (Chomsky)

istie nasljedne mehanizme,
temeljna teza jezik ima bioloku osnovu stoga ga djeca u najranijoj
dobi usvajaju vrlo brzo
Usvajanje jezika ne zavisi o kognitivnim sposobnostima djeteta
jezik ima dvije strukture:
povrinsku strukturu pravila slaganja rijei i fraza
dubinsku strukturu uroena pravila i znanja o jeziku

Kognitivno razvojni modeli usvajanja jezika

Kognitivni razvoj i zrelost djeteta uvjetuje usvajanje jezinih pravila

Pristupi o utjecajima okoline i uenja na usvajanje jezika

Dijete usvaja govor u socijalnom kontekstu
Mehanizam uenja
Motivacija djeteta doprinosi razvoju govora

Razdoblja razvoja govora

Predverbalno razdoblje
do 18.mj.

do pojave prve reenice

Glasovna ekspanzija
Glasovna kontrakcija
Percepcija govora prije govorenja, ve od 1.mj. Pokazuju da razlikuju glasove
Od 2. mj. proizvode jednoslone vokale faza gukanja kao izraz pozitivnih emocija
6. mj. slogovanje niz jednakih slogova (ma-ma), razlikuju prijateljske tonove od
ljutitih, slino kod djece razliitih kultura
Od 8. do 10 mj. Djeca koriste gestovne reakcije (signaliziraju to ele gestama) i
referencijalnu komunikaciju (daje, pokazuje, naglaavanje, usmjeravanje
pogleda)
Od 12. mj. Dijete izgovara prve rijei koje imaju znaenje reenice (Piti!)

Verbalno razdoblje

Od 13 do 24 mj.
raste vokabular - eksplozija imenovanja - od 10 (15mj.) do 50 rijei (18mj.),
razumiju znaajno vie rijei nego to ih izgovaraju

Prepoznaje i pokazuje imenovane slike u slikovnici

Razlikuju se dva stila u govoru i razlike u koritenju:
Referencijski stil- ukazuje na koritenje velikog broja imenica (djevojice,
prvoroene, vii socioek. status, brzo usvajaju jezik)
Ekspresivni stil ukazuje na koritenje razliitih rijei, jezik ima
pragmatinu funkciju (djeaci, nisu prvoroeni, nieg socioek. Statusa,
sporije ue jezik i loije artikuliraju)

Fenomeni razvoja govora u ovoj fazi (semantike pogreke)

Holofraze jedna rije koja ima znaenje reenice (piti)

Izmiljene rijei
Preuske kategorije
Telegrafski govor (mama piti)

Koristi vlastito ime

Roditelji razumiju jezik djeteta 25%

 Od 24 do 36 mjeseca
Precizno postavljaju pitanja (tko, to, zato)
Roditelji razumiju 75% - 100% djetetova govora

Djeca starija od 36 mj. koriste jezik na sofisticiraniji nain,

kompleksan je i bogatiji

Funkcije jezika:
Jezik kao komunikacijsko sredstvo
konverzacija,
socijalna referencijalna komunikacija (dijete djeteta najefikasnije pouava)

Jezik kao sredstvo miljenja

sredstvo rjeavanja problema,
formiranja stavova

Rasprave o odnosu jezika i miljenja

Baby- Talk jezik odraslih upuen djetetu

Razvoj pamenja
Pamenje u ranom djetinjstvu
Djeca pamte perceptivne podatke ve u najranijim danim ivota i
ranije (koriste miris, dodir)
Pamenje je kratkotrajno , s razvojem se produuje
Dijete od 5 mj. prepoznaje podraaj i nakon 2 tj.
Pamte jednostavne informacije s dobi se sloenost zapamenih
informacija poveava
Dijete od 9. mj. moe odgoeno imitirati (to kae Piaget kada je
to mogue oekivati)
Moe zapamtiti slijed od 3 radnje

 Pamenje u starije djece

Koriste mnemotehnike koje poboljavaju pamenje
ponavljanje, (uzastopno ponavljanje)
Elaboracija (povezivanje inf. sa slikom, priom, dogaajem,
osobom
organizacija informacija (organizacija u pojmovne kategorije
Imaju bolje znanje o pamenju
Kognitivne strukture su bolje
Poboljava se metamemorija spoznaja o pamenju

Emocionalni i socijalni razvoj

to su uvstva? - osjeaji koji odreuju na odnos prema ljudima,

dogaajima i samome sebi, ukljuuju fizioloke reakcije, osjeaj
ugode ili neugode i ponaanje (ekspresiju).
Funkcija uvstava:
Adaptacija (npr. strah, bol),
Regulacija (utjeu na percepciju i ponaanje ine socijabilnim regulacija
ponaanja),
Komunikacija (imaju funkciju feedbecka o utjecaju drugih na nas i
informacija o vlastitim stanjima)

Razvoj uvstava:

stanje ope iritabilnosti,

3-6 mj. Prvi socijalni smjeka
3-4 mj. Srdba, iznenaenje i tuga
5-7 mj. Strah
6-8 mj. Sram i srameljivost
Sloene emocije se javljaju u 2. g. ivota

 Djeji pla najvaniji oblik komunikacije novoroeneta

Visina plaa ukazuje na intenzitet nelagode
Najmanje tri vrste (uzorka) plaa: bol, glad, strah
Pla moe biti i sredstvo kontrole majine panje
Novija shvaanja govore da djeji pla ne smijemo
ignorirati. Reagiranje na pla ini osnovu za razvoj
privrenosti i povjerenja s majkom i drugim osobama iz
sredine
Emocije su pod utjecajem okoline socijalizacija emocija.
Oblikuju se modeliranjem, potkrepljenjem, iskustvom i
utjecajem kulture

Prepoznavanje emocija se ui. Dijete mlae od 6 mj. ne prepoznaje

emocije na licima drugih. Razlikuju izraze lica, ali ne i znaenje. Od 6.mj.
Razumiju i prepoznaju razliite emocije s obzirom na ekspresiju.

Interakcija licem u lice ini temelj interakcije majka-dijete i prisutna je od

roenja. Bliskost koju dijete osjea s majkom najvea je u 6.mj.

Djeji strahovi:
Dojenako doba

refleksni strah,
strah od intenzivnog zvuka,
separacijski strah (10-15 mj.),
strah od nepoznatih osoba

Rano djetinjstvo
strah od imaginarnih stvari i bia

Srednje djetinjstvo
strah od kole,
strah od smrti lanova obitelji,
strah o fizikih opasnosti

Adolescencija
socijalni strahovi,
kriza identiteta,
nesigurnost

Temperament nain na koji neka osoba pokazuje i doivljava svoja

raspoloenja i promjene tih raspoloenja
ponaajni stil

Koji faktori utjeu na formiranje temperamenta?

Nasljee ili okolina

Je li temperament stabilan?
Da neke crte

negativne reakcije,
reakcije na nove situacije ili ljude,
opseg panje i
razina aktivnosti

Tumaenja stabilnosti temperamenta razliita s obzirom na teorijsku

orijentacije:
genetiko tumaenje,
tumaenje o utjecaju okoline

Otvorena pitanja:
da li je temperament naslijeen?,
Stabilan?
zarana vidljiv?

Njujorka longitudinalna studija (NYLS)

Thomas, A. & Chess, S. (1950-tih); jedno od najvanijih

longitudinalnih istraivanja u djejoj psihologiji

Rezultati istraivanja ukazuju na mogunosti razlikovanja 9

bihevioralnih dimenzija za procjenu djejeg naina reagiranja:

Aktivnost
Ritminost
Pristupanje/povlaenje
Prilagodljivost
Intenzitet
Limen
Raspoloenje
Distraktibilnost
Opseg panje i ustrajnost

Oblici ponaanja

3 rana ponaajna stila:

LAKI: ritminost, pravilni obrasci, dobra prilagodljivost,

pozitivizam, veselo raspoloenje, niski/umjereni intenzitet reakcija

TEKI: manje predvidljivi, est pla, negativno

raspoloenje, uzmicanje pred novim iskustvima, snane reakcije
na veinu podraaja

SUZDRANI: slaba prilagodljivost, povlaenje, manja

aktivnost, relativno niski intenzitet reakcija
Kritika: oslanjanje na iskaze roditelja pri prikupljanju informacija, upitna
objektivnost

EAS model

Plomin, R. (1980-tih); ovaj model bioloki je usmjeren temperament

promatra kao naslijeenu crtu linosti koja se rano pojavljuje

Temperament djeteta se mjeri uz pomo 3 dimenzije:

1. EMOCIONALNOST - koliko brzo dijete postaje uzbueno i
koliko brzo reagira na okolinu (brzina okidaa)
2. AKTIVNOST djetetov tempo i koritenje energije
3. SOCIJABILNOST potreba da se bude s drugim ljudima

Interakcionistiko usmjerenje u tumaenju socijalnog razvoja

Kritika: osla nja se na iskaze roditelja

Model Rothbartove
Rothbart, M. (1992)
Temperament ima bioloki temelj
Temperament odraava uroene razlike u djejem fiziolokom
funkcioniranju

Izvori prikupljenih podataka: upitnici za roditelje,

laboratorijske mjere i podaci koje istraivai prikupljaju u
domu djeteta
Individualne razlike u 2 podruja;

REAKTIVNOST (lakoa i brzina reagiranja)

SAMOREGULACIJA (kontrola uzbuenja)

Odnos temperamenta i socijalne interakcije

Uroene crte temperamenta u interakciji s djetetovom

okolinom odreuju kvalitetu i vrstu njegovih socijalnih
interakcija, pa iako se djeca pri roenju razlikuju u
reaktivnosti i samoregulaciji, djetetova obitelj i fizika
okolina imaju glavnu ulogu u odreenju pravca razvoja
Usklaenost djejeg temperamenta u linosti majke
moe utjecati na razvoj privrenosti

interakcionizam

Temperament kao prediktor kasnijih

psiholokih problema
Usmjerenost istraivanja na:
razinu teine
razinu zakoenosti (inhibicije)

Teka djeca

Objanjenja povezanosti procjene tekog temperamenta tijekom

dojenatva i kasnijih ivotnih razdoblja:
temperament je simptom psiholokih problema koji se krije u
podlozi
neadekvatne reakcije roditelja prema djetetu tekog
temperamenta
povezanost proizlazi iz promatraa, roditelja, njegovih stavova i
oekivanja
Utjecaj socioekonomskog statusa (SES)
Majke nieg SES-a ee procjenjuju djecu kao teku, ali su
manje zabrinuta zbog toga
Objanjenja:
Razliiti stavovi o odgoju i razliita oekivanja
Majke nieg SES-a svojim odnosom stvaraju teak temperament

Zakoena (inhibirana) djeca

Djeca koja na nepoznate situacije i ljude reagiraju
bojaljivo i izbjegavajue
Karakteristika djeteta konzistentna u vremenu
Bioloka osnova:
Stresna reakcija organizma na novo i nepoznato,
poveanje fiziolokog uzbuenja

Odnos dijete roditelj

Teorija privrenosti
(Bowlby, J. 1969)
kvaliteta vezanosti za skrbnika prediktivna
za razvoj i prilagodbu djeteta

Razvoj privrenosti
1. (roenje - 2. mj.)
Nediskriminativne socijalne reakcije
- panja nije usmjerena iskljuivo prema majci
2. (2. mj. - 7. mj.)
Diskriminativne socijalne reakcije
manifestira poseban interes za majku
3. (8.mj 24. mj.)
Usmjerena privrenost
oprez od nepoznatih i prosvjed od odvajanja

Tipovi privrenosti
i manifestacije
(ispitivanje u nepoznatoj situaciji, Ainsworth, 1983.)
Sigurna privrenosti dijete je nezadovoljno kod
odvajanja, ali je sretno kada se majka vraa (65%)
Anksiozno izbjegavajua privrenosti- dijete
pokazuje malu uznemirenost kod odvajanja, ali i
izbjegavanje kada se majka vraa (25%)
Anksiozno-opirua privrenost kod odvajanja
dijete je posebno uznemireno, osjea olakanje kada
se majka vrati, ali i ljutnju zbog odvajanja (10%)

Stilovi roditeljstva:
- toplina i nadzor (Maccoby, Martin, 1983)

autoritativan samouvjerena djeca, nezavisna, akademski

uspjena, pozitivna slika o sebi
pokazuje ljubav i brigu, postavlja jasne granice, osjetljiv za djetetove
potrebe

autoritaran udljiva, agresivna, problemi u ponaanju

ne pokazuje ljubav, vrlo je strog, kanjava, ne ispunjava obeanja

popustljiv impulzivna, nezrela, bez kontrole

pokazuju ljubav i brigu, ali ne postavljaju ogranienja

ravnoduan neposluna, zahtjevna, ne sudjeluju primjereno u

socijalnim interakcijama
ne pruaju emocionalnu podrku, ni brigu, ne postavljaju ogranienja

Roditeljska toplina - dimenzija roditeljstva:

(Rohner, Rohner, 1984)

Prihvaanje
Fiziki znakovi - ljubljenje grljenje milovanje
Verbalni znakovi hvaljenje, davanje komplimenata, upuivanje lijepih rijei
Odbijanje
Fiziki znakovi udaranje, grizenje, grebanje, guranje, povlaenje
Verbalni znakovi psovanje, upuivanje neprijateljskih i okrutnih rijei,
sarkazam
Zanemarivanje
Fiziki znakovi - fizika i psiholoka odsutnost, ne obraanje panje na
potrebe djeteta

Jo neka pitanja o ulozi roditelja

Partnerski odnosi i roditeljska uloga
Razvod braka
Razvojna dimenzija roditeljstva (roditeljstvo u
funkciji dobi roditelja i djeteta)
Specifinosti odnosa djeteta s majkom i s ocem
Uinak roditeljstva u funkciji razvojne perspektive
Mogunost kompenzacije trauma i stresova
doivljenih u ranom djetinjstvu

Vrnjaki odnosi
Odrastanjem dijete sve vie vremena provodi s
vrnjacima
Kvaliteta vrnjakih odnosi doprinosi
zadovoljstvu djeteta.
Vrnjaki odnosi pokazuju razvojni tijek
Od druenja s jednim prijateljem (3.g.) do tenje
za vie prijatelja, pa do formiranja bliskih i
intimnih prijateljskih odnosa
Kvalitetni vrnjaki odnosi doprinose socijalnoj
kompetenciji i zadovoljstvu (ili obrnuto?)

Hijerarhijski model odnosa s vrnjacima

odnosi s vrnjacima
grupni

dijadni

prihvaanje
odbijanje

uzajamnost
broj uz.biranja
kvaliteta prijateljstva

Odnos izmeu dimenzija vrnjakih

odnosa
Razlike:
Jedinica analize
Smjer procjene
Razina procjene

Slinosti
Dijete koje je prihvaeno ima veu vjerojatnost formiranja
prijateljstva
Obje dimenzije uvjetovane su slinim osobinama (humor,
inteligencija, socijalne vjetine, pomaganje, dijeljenje)
Postoji povezanost izmeu prijateljstva i grupnog statusa

Popularnost, socijalni status

Popularnost oznaava status u skupini vrnjaka.

Odraz je jednosmjernog odnosa, odnosa vrnjaka

prema djetetu
Oznaava mjeru u kojoj je dijete simpatizirano,
prihvaeno od vrnjaka
Dobiva se mjerenjem sociometrijskog statusa
Omoguuje zadovoljenje potrebe za pripadanjem

Kategorije socijalnog statusa :

Popularna djeca (pozitivno izabrana)

Odbaena djeca (negativno izabrana)

Zanemarena djeca (niska razina nominacije)

Svadljiva djeca (visoka razina poz. i neg. biranja)

Prosjena djeca (niska razina prihvaanja i

odbijanja)

Prijateljstvo odnos u dijadi

Uzajamna odnos privlaenja izmeu dvoje pojedinaca istog
spola reciprone interakcije koja im omoguuje zadovoljenje
potrebe za druenjem, intimnou i prisnou

Odraz je uzajamnog odnosa izmeu dvoje djece

Temelji se na uzajamnom odabiru

Omoguuje zadovoljenje intimnih potreba,
potreba za dijeljenjem, suradnjom i zajednitvom
Pojaava mentalno
kvalitetu ivljenja

zdravlje

potkrepljuje

Moralni razvoj
Pristupi u tumaenju razvoja morala
Kognitivistiko razvojni modeli istiu
povezanost kognitivnog i moralnog razvoja,
poseban interes za moralno rasuivanje
Kohlbergov model razvoja morala
Piagetov model razvoja morala

Teorije utjecaja okoline i uenja

Za razvoj morala znaajnu ulogu ima potkrepljenje,
kazna, uenje opaanjem

Kohlbergov model
Predkonvencionalna razina razvoja
Heteronomna moralnost - moral proizlazi iz moi autoriteta
(moralni realizam)
Individualnost i instrumentalnost (moralnost znai udovoljiti sebi,
egocentrizam

Konvencionalna razina razvoja

Prilagoavanje drugima (moralnost znai initi ono zbog ega
emo biti prihvaeni
Red i zakon (moralno je ono to je u skladu sa zakonom

Postkonvencionalna razina razvoja

Drutveni ugovor (ljudska prava ispred su zakona)
Univerzalna etika pravila (formiranje osobna savjesti

Razvoj morala u kontekstu Piagetove teorije

kognitivnog razvoja

Faze razvoja morala

1. Pojam moralnosti ne postoji
2. Faza moralnog realizma (5-7g.) rezultat
centracije
3. Faza moralnog relativizma rezultat
decentracije
4. Faza stvaranja novih pravila i principa

Razvoj samopoimanja
(pojma o sebi)
Tradicionalno stajalite
Ja egzistencijski pojam o sebi koji je odraz
subjektivnog doivljaja sebe samoga
Mene empirijski pojam o sebi ukljuuje objektivna
svojstva sebe samoga
Suvremeno shvaanje
Pojam o sebi je sustav koji se sastoji od meusobno
povezanih procesa:
Znanja o sebi (to dijete zna o sebi samome)
Samovrednovanja (to dijete misli o sebi i svojim
sposobnostima)
Samoregulacije (samokontrola)

Teorije pojma o sebi

1. Kognitivno razvojni pristupi
Selmanovo istraivanje pojma o sebi
Temelji se na pretpostavkama:
Razvoj slike o sebi ima nepromijenjen slijed i nema
mogunosti regresije
Razvojne faze su konzistentne bez obzira na
probleme i situacije
Kulturoloki su univerzalne
Razvojne faze slike o sebi sukladne su s razvojem
kognitivnih sposobnosti
Mogue je razlikovati 5 faza razvoja slike o sebi:

Faze razvoja slike o sebi (Selman, 1980)

- Razina 0 (dojenatvo) - razumiju svoje fiziko
postojanje, ali nisu svjesna odvojenog psiholokog
postojanja
- Razina 1 (rano djetinjstvo) - vjeruju da se JA moe
spoznati opaanjem ponaanje i izjava osobe
- Razina 2 (srednje djetinjstvo) - uvianje razlike
izmeu ponaanja, osjeaja i motiva
- Razina 3 (predadolescencija) - vjerovanje u
stabilno JA
- Razina 4 (adolescencija) - shvaanje da JA nikada
nije u potpunosti spoznatljiv

2. Model obrade informacija

Slika o sebi dio je sustava pamenja
Slika o sebi je kognitivna shema
Svaku novu informaciju koju dobivamo o sebi
interpretiramo u skladu s kognitivnom strukturom
o sebi samome
Slika o sebi definirana je na temelju organizacije
informacija i podataka koje posjedujemo o sebi
Unutranji kognitivni portret

3. Teorije utjecaja okoline i uenja

Samouinkovitost vlastita procjena sposobnosti za nunih za
obavljanje nekog zadatka (znanje o vlastitim mogunostima
samovrednovanje)
Samouinkovitost se formira na temelju dva mehanizma
Modeliranje na temelju tuih iskustava procjenjuju svoje
mogunosti
Svijest o unutranjim reakcijama kao posljedica uspjeha ili
neuspjeha
Snaan osjeaj samouinkovitosti dovodi do veeg uloenog
kognitivnog napora, a time i do uspjeha

4. Etoloke teorije
Pojam o sebi razvija se na temelju interakcije
roditelj dijete
Sigurno privrena djeca stjeu unutranji radni
model, uvia da moe utjecati na okolinu, mogu
razviti vlastiti identitet

Znanje o sebi
Kada djeca razumiju da postoje odvojeno od svijeta?
U tom procesu vanu ulogu imaju:
Perceptivni procesi
Osobno djelovanje pruaju djetetu uvid u
mogunost utjecaja na okolinu (plaem zove majku)
Samoprepoznavanje (odraz u ogledalu, koritenje
zamjenice ja i moje)
Samoopisi djece od vanjskih atributa, preko kategorije
pripadanja pa do apstraktnih i hipotetinih atributa i
kategorija

Samovrednovanje
svijest o vlastitoj vrijednosti - samopotovanje

Razvija se usporedno s kognitivnim i socijalnim aspektom razvoja

Samovrednovanje je
vrednovanje sebe i
vlastite afektivne reakcije na ta vrednovanja

Mogui aspekti samovrednovanja: kolsko postignue, izgled, uspjeh u

sportu, socijalno i emocionalno samovrednovanje

Razvoj samopotovanja

Djeca mlaa od 8 g. nemaju jasnu opu sliku o sebi

Mlaa djeca imaju visoko samopotovanje
Starija djeca imaju stabilnu sliku o sebi s blago veim procjenama
Adolescenti svoje samopotovanje procjenjuju niim vrijednostima (strah kako ih
drugi procjenjuju)
kolski pojam o sebi u predkolskom razdoblju je visok, nakon toga do 4.
razreda znaajno opada

Slika o sebi i drugi pojmovi

Slika o sebi i nauena bespomonost osjeaj
nekompetentnosti koji proizlazi iz uestalih neuspjeha
Uzrok pripisivanje neuspjeha nedostatku
sposobnosti
Pripisivanje uzronosti neuspjehu (nedostatan napor,
nedostatak sposobnosti) moe utjecati na kolsko
postignue
Slika o sebi i socijalna komparacija usporedba
vlastitih sposobnosti sa sposobnostima drugih
Slika o sebi i stilovi roditeljstva

Samoregulacija
to je samoregulacija i kako se razvija:

Sposobnost upravljanja vlastitim ponaanjem

Reguliranje/upravljanje vlastitim ponaanjem
Samokontrola vlastitog ponaanja
Sposobnost prilagoavanja ponaanja okolnostima
Unutranja kontrola
U prvim godinama kontrola ponaanja upravljena je naredbama iz vana
(vanjska kontrola), ali s vremenom dijete samo sebi zadaje naredbe
(unutarnja kontrola) i u skladu s tim nagrauje se ili kanjava
Poeci samoregulacije vidljivi po roenju i bioloke su prirode (mirenje
kod jakog svjetla)
U kasnijoj dobi (2.g.) regulacija je pod utjecajem naredbi drugih, javlja se
poslunost
Prvi znakovi samokontrole javljaju se u 3.g. kada dijete zahtijeva samo
uiniti neku aktivnost, kada odgaa zadovoljenje jedne potrebe na raun
neke vee
Vanu ulogu u samoregulaciji ima govor ili samoupute djeteta (rijei koje
uje od roditelja samo sebi ponavlja u svrhu samoregulacije ponaanja)
Prijelaz iz vanjske ka unutarnjoj kontroli objanjavaju Vigotski i Luria

Vigotskijev model
(Leva Vigotski, 1934-1962)
Uloga privatnog govora govor koji je upuen samome
sebi u situacijama rjeavanja problema
Govorne upute roditelja vrlo brzo dijete preuzima kao
vlastite i na taj nain upravlja ponaanjem temeljna
teza
Sociogeneza proces usvajanja vjetina i znanja koji se
dogaa tijekom socijalnih interakcija djeteta i roditelja
Vanjski govor postepeno postaje sve tii i iz vanjske
forme prelazi u unutranju internalizira se.
U srednjem i kasnom djetinjstvu djeca koriste privatni
govor na poetku zadatka i u tekim zadacima

Lurijin model (Alexander Luria, 1961., 1982)

Zanima ga uloga govora u kontroli ponaanja
Verbalna regulacija mijenja se tijekom odrastanja
Od 18.mj do 3.g. djeje ponaanje je pod utjecajem
govor odraslih, samoregulacije nisu efikasne, govor
moe samo pokrenuti ponaanje, ali ne i inhibirati,
SEMANTIKO ZNAENJE nema ulogu u reguliranju
ponaanja, ve samo zvuk (PULS)
Od 3g.do 4,5g. Vanjski govor regulira ponaanje, moe
ga i inhibirati, semantiko znaenje govora ima znaajnu
ulogu u reguliranju ponaanja
U 5. g. u reguliranju ponaanja ima znaajnu ulogu djeji
samoregulirajui govor, govor postaje sve tii
(internalizacija)
Samoregulacija zapoinje kao izvanjska kontrola koja se
s vremenom internalizira