Mehanika stijena

Diskontinuiteti
prof.dr.sc. Stjepan Strelec

Sadraj

Utjecaj diskontinuiteta na ponaanje stijenske

mase

Postanak i vrste diskontinuiteta

Karakteristike i parametri opisa diskontinuiteta

Posmina vrstoa na plohama diskontinuiteta

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

Utjecaj diskontinuiteta na ponaanje stijenske mase

10/28/16

Plohe diskontinuiteta definiraju vrstou,

deformacijska i hidraulika svojstva, te
generalno ponaanje stijenske mase.

Diskontinuiteti ine stijensku masu

diskontinuiranom i anizotropnom.

Diskontinuiteti omoguuju protok vode i

time troenje i slamanje ploha
diskontinuiteta.

Kod inenjerskih radova relativna

orijentacija diskontinuiteta moe odrediti
stabilnost.

S. Strelec - Mehanika stijena

Kada je prisutan skup razliitih

diskontinuiteta, u razliitim smjerovima,
oni e odrediti razinu raspucanosti u
stijenskoj masi, te oblik i veliinu blokova
intaktne stijene.

Posmina vrstoa je najvaniji aspekt

koji se treba uzeti u obzir kod utvrivanja
vrstoe kompaktnih tvrdih stijenskih
masa.

Diskontinuiteti se svrstavaju u familije ili

setove okarakterizirane svojim
prosjenim reprezentativnim
vrijednostima za orijentaciju i
karakteristike vrstoe.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

Postanak i vrste diskontinuiteta

Diskontinuiteti se genetski dijele na:

Endokinetike - nastali tijekom unutarnjih procesa promjene
gradive tvari stijene (luenje magmatskih stijena);
Egzokinetike - nastali djelovanjem vanjskih sila (pukotine i
prsline).

Uzroci pojave diskontinuiteta:

Geoloki - djelovanje tektonskih sila, smanjenje volumena
(kontrakcije) uslijed hlaenja magme, skupljanje istaloenih
masa uslijed suenja, vlastita teina (na strmim kosinama),
rastereenje uslijed djelovanja erozije, djelovanje temperaturnih
promjena.
Antropogeni - oslobaanje napona uslijed iskopa ili miniranja.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

Diskontinuitet (engl. discontinuity) je opi pojam za

mehaniki prekid u stijenskoj masi koji ima malu ili nikakvu
vlanu vrstou okomito na smjer pruanja.

Postoji vie vrsta diskontinuiteta:

Pukotina (engl. joint) je lom u geolokoj formaciji uzdu kojeg nije
dolo do vidljivog pomaka. Moe biti zatvorena, otvorena,
ispunjena ili neispunjena.
Rasjed (engl. fault) je diskontinuitet ili zdrobljena zona uzdu koje
je vidljiv posmini pomak (reda veliine nekoliko cm do nekoliko
km).
Prslina (engl. fissure) je zatvorena, prostim okom teko vidljiva
pukotina, najee se ne protee kroz cijelo promatrano podruje.
Djeljivost je svojstvo stijenske mase da se pri djelovanju sila lake
odvaja po odreenim povrinama djeljivosti (engl. blind joints).
Pukotinski kliva je sustav uskih, gustih, paralelno poredanih
pukotina.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

Prema kinematici postanka pukotine se dijele na:

Tenzijske pukotine nastaju okomito na smjer
najmanjeg tlaka.
Relaksacijske pukotine - nastaju okomito na smjer
najveeg tlaka u fazi kada njegovo djelovanje prestane i
nastupi relaksacija u stijenskoj masi.
Pukotine smicanja nastaju usporedno sa smjerom tlaka
koji u odnosu na najvei tlak zatvara otri kut.

Setovi pukotina koje nastaju procesom boranja stijenske

mase: t tenzijske, d relaksacijske, s posmine, o - kose
10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

Karakteristike i parametri opisa

diskontinuiteta

Za potrebe analiza i projektiranja potrebno je strukturu

stijenske mase opisati mjerljivim parametrima klasifikacija
stijenske mase.

Strukturni sklop (strukturna domena, tektonski sklop,

pukotinski sustav) sve familije (skupovi) koji se
meusobno presijecaju na promatranom podruju.

Diskontinuiteti (osnovnog) strukturnog sklopa:

Slojevitost i meuslojni kliva (SS);
Aksijalne ravnine(OR, AR);
Pukotine okomite na strukturnu os b (OB);
Ostali diskontinuiteti (OST, OP).

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

Primjeri strukturnog sklopa u stijenskim masama

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

Prema preporuci International Society for Rock Mechanics, odreeno je deset

elemenata kojima se opisuju diskontinuiteti:
Orijentacija diskontinuiteta;
Razmak diskontinuiteta;
Postojanost diskontinuiteta;
Hrapavost stijenki diskontinuiteta;
vrstoa stijenki diskontinuiteta;
Zijev diskontinuiteta;
Ispuna diskontinuiteta;
Voda u diskontinuitetu;
Broj sustava diskontinuiteta;
Veliina blokova u stijenskoj masi.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

10

Orijentacija diskontinuiteta

10/28/16

Orijentacija diskontinuiteta u prostoru definirana

je maksimalnim nagibom srednje ravnine
diskontinuiteta mjereno od horizontalne ravnine
(engl. dip) i smjerom nagiba azimutom (engl.
dip direction) mjerenim u smjeru kazaljke na
satu od stvarnog sjevera do horizontalne
projekcije maksimalnog nagiba.

S. Strelec - Mehanika stijena

11

Razmak diskontinuiteta
Meusobni razmak susjednih diskontinuiteta kontrolira
veliinu individualnih blokova intaktne stijene.
Razmak diskontinuiteta i vezanih sustava pukotina ima
velik utjecaj na vodopropusnost i filtracijske znaajke
stijenske mase.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

12

Postojanost diskontinuiteta

10/28/16

Postojanost predstavlja
prostiranje i veliinu
diskontinuiteta unutar
promatrane ravnine.

S. Strelec - Mehanika stijena

13

Hrapavost stijenki
diskontinuiteta
Predstavlja povrinske neravnine
u odnosu na srednju ravninu
diskontinuiteta.
Hrapavost je veoma vana
komponenta posmine vrstoe,
osobito kod pukotina bez ispune.
Terensko mjerenje profila
hrapavosti obavlja se tzv.
Bartonovim profilometrom, te se
iz profila oitavaju vrijednosti
koeficijenta hrapavosti JRC (joint
roughness coefficient).

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

14

vrstoa stijenki diskontinuiteta

Tlana vrstoa stijenki diskontinuiteta vana je
komponenta vrstoe na smicanje i deformabilnosti,
naroito kod pukotina bez ispune gdje su stijenke u
direktnom kontaktu.
Na poetku mjerenja direktnim opaanjem na terenu
procjenjuje se stupanj rastroenosti stijenske mase.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

15

U drugoj se fazi mjerenja procjenjuje jednoosna tlana

vrstoa stijenki diskontinuiteta.
Ova se procjena najee obavlja runim indeksnim
pokusima za procjenu vrijednosti jednoosne tlane
vrstoe, uz pomo depnog noia i geolokog ekia,
odnosno mjerenjem odskoka Schmidtovog ekia.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

16

Zijev diskontinuiteta
Otvor ili zijev je okomiti razmak koji odvaja
susjedne zidove otvorenog diskontinuiteta pri
emu je meuprostor ispunjen vodom ili zrakom.
Zijev diskontinuiteta biljei se zasebno za svaki
sustav pukotina.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

17

Ispuna diskontinuiteta
Ispuna predstavlja materijal koji se nalazi
izmeu susjednih zidova diskontinuiteta.
Opisom ispune po individualnim diskontinuitetima ili
sustavima pukotina odreuje se:

Geometrija diskontinuiteta: irina zijeva, hrapavost stijenki,

terenska skica.
Tip ispune zijeva: mineraloki sastav, veliina estica,
stupanj rastrobe, indeksni parametri mehanike tla,
potencijalno bujanje.
vrstoa ispune: runi indeksi, posmina vrstoa,
predkonsolidirani odnos, prethodni pomaci.
Procjeivanje: sadraj vode, kvantitativni podaci o
vodopropusnosti.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

18

Voda u diskontinuitetu
Procjeivanje vode kroz stijensku masu nastaje
zbog tijeka vode kroz vodopropusne
diskontinuitete.
Brzina procjeivanja iz diskontinuiteta opisuje se
prema tablici.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

19

Broj sustava diskontinuiteta

Broj sustava diskontinuiteta utjee na mehaniko
ponaanje stijenske mase i odreuje deformabilnost pri
kojoj jo ne dolazi do loma intaktne stijene.
Najprije je vano registrirati sve diskontinuitete, nakon
ega je sustave najlake odrediti iz strukturnih
dijagrama.
Broj sustava prikazuje se zajedno s podacima o
orijentaciji diskontinuiteta.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

20

Veliina blokova u stijenskoj masi

Dimenzije blokova odreene su razmakom
diskontinuiteta, brojem sustava i kontinuiranosti
diskontinuiteta.
Broj sustava diskontinuiteta i njihova orijentacija
odreuju oblik blokova, kao i oblik stijenske mase
koji moe biti blokovski, nepravilni, ploasti ili
stupni.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

21

lndeks veIiine bloka (Ib) odreuje se odabiranjem

nekoliko blokova tipine veliine i mjerenjem njihovih
dimenzija.

Volumetrijski broj pukotina (Jv) je suma broja

pukotina po prostornom metru za svaki sustav
pukotina.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

22

Posmina vrstoa na plohama

diskontinuiteta

Prouavanje mehanikog ponaanja diskontinuiteta

bazira se na vezi izmeu posminog naprezanja koje
djeluje i pomaka koji nastaje kao rezultat smicanja
krutost diskontinuiteta (MPa/mm).

Posmina vrstoa diskontinuiteta bazino ovisi o trenju

izmeu ploha, i u manjoj mjeri o koheziji.

vrstoa ploha diskontinuiteta dobiva se iz MohrCoulombovog kriterija sloma, a odreuje se u

laboratoriju koritenjem testa direktnog smicanja.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

23

Vrna posmina vrstoa kod glatkih diskontinuiteta

dana je Mohr-Coulombovim izrazom:

Razni faktori kontroliraju posminu vrstou kod ve

spomenutih diskontinuiteta (normalno naprezanje,
hrapavost, vrstoa zidova, vrsta, debljina i svojstva
ispune), no gornji izraz sadri samo normalno
naprezanje i svojstva vrstoe plohe oslabljenja.

Prema tome je taj izraz previe pojednostavljen,

iako je lagan za primjenu i esto se koristi.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

24

a) Karakteristine krivulje odnosa izmeu posminog

naprezanja i pomaka smicanja za planarne diskontinuitete;
b) Teoretska posmina vrstoa planarnih diskontinuiteta.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

25

Dvolinijski modeli sloma temelje se na utjecaju

hrapavosti ili nepravilnosti koja se primjenjuje
kod opisa diskontinuiteta na posminu vrstou.

Nepravilnost plohe diskontinuiteta moe se

definirati pomou kuta hrapavosti i, koji se
dodaje bazinom kutu unutranjeg trenja.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

26

a) Karakteristine krivulje odnosa posminog

naprezanja i pomaka za hrapave diskontinuitete;
b) Dvolinijski kriterij za hrapave diskontinuitete.

10/28/16

S. Strelec - Mehanika stijena

27