VIROZE I VAKCINACIJA

EMINA BEI III6

Viroze (virusne infekcije) - infekcije izazvane virusima.

Npr.virus prehlade inficira samo stanice gornjeg respiratornog trakta.

irenje virusa

Virusi se ire

aerogenim putem (kontaminiranim kapljicama, prainom),

kontaminiranom hranom, vodom,
preko kontaminirane krvi i krvnih derivata,
kontaminiranim iglama, pricama, sistemima za dijalizu, .itd
spolnim putem,
ubodom zaraenih artropooda,
preko kontaminiranih predmeta opte upotrebe.

Osobine viroza

Svaka viroza ima svoje:

karakteristike,
klinike simptome i njihovo trajanje,
imunoloku i druge reakcije organizma.

Simptomi bolesti ovise od:

osobina virusa,
osobina domaina (starost inficiranog, stanja imunog sistema, udruenih
infekcija)
drugih za bolest znaajnih faktora

Simptomi virusne infekcije

Simptomi virusnih infekcija mogu biti blagi do teki.

Variraju ovisno o tome koji dio tijela je zahvaen, vrste virusa, dobi i
optem zdravlju osobe.

groznica
bolovi u miiima,
osip kaalj,
kihanje,
glavobolja,
proljev,
povraanje,
slabost

U teke simptome virusne infekcije spadaju:

promjene linosti,
ukoen i bolan vrat,
dehidracija,
paralize udova,
zbunjenost i konfuzija

Inkubacija
Inkubacija je vrijeme potrebno da patogene vrste

mikroorganzama,poslije prodora u organizam,dovedu do pojave

klinckih simptoma bolesti.
Od vrste mikroorganizma,virulencije,vrste proizvoda i nacina kojim
djeluju zavis duzina inkubacionog vremena.
Kod bacilarne dizenterije kolere,nekih virusnih oboljenja inkubacije je
kratka i moze da traje od nekoliko sati do nekoliko dana.
Kod tuberkuloze,bjesnila,serumskog hepatitisa i drugih teskih zaraznih
bolesti inkubacija iznosi nekoliko sedmica pa i mjeseci.

VRSTE VIRUSNIH INFEKCIJA

Virus prehlade

Prehlada je virusna infekcija gornjeg disajnog sistema. Ova virusna

infekcija sluznice nosne upljine dovodi do curenje iz nosa, suznih oiju,
promuklosti grla i kihanja. Trajanje prehlade je 7 do 14 dana.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti tvrde da vie od 200 poznatih sojeva
virusa moe izazvati hunjavicu,a najesi uzronik je rinovirus.

Probavni virus

Gastroenteritis - upala probavnog sistema koja obuhvata eludac i

tanko crijevo
Naziva se i "crijevna viroza".
Glavni uzronik gastroenteritisa kod djece u svijetu je rotavirus.
Odgovoran za 30% infekcija.
Najee obolijevaju dojenad u dobi od 6 mjeseci i djeca do 5 godina
ivota.
Kod odraslih - uzronici - norovirus, adenovirus, asrovirus.

Virusni hepatitis
Razliiti virusi hepatitisa - A, B, C, D, E, F, G
Razlikuju se po:
nainima prenosa,
duini inkubacije,
teini bolesti,
mogunosti prelaska u hroninu upalu, hronini hepatis

Najopasniji - virusi C i B.

Akutni hepatitis mogu prouzrokovati

Citomegalovirus,
Epstein-Barrov virus,
Herpes simplex
Varicella-zoster virusi,
Adenovirusi,
Rubeola,
Mumps,
Eho virusi.

Genitalne infekcije
Humani papilloma virus
Prenosi se spolnim odnosom i direktnim kontaktom.
Infekcija (kondilomi) kod mukaraca
oko korijena penisa.
Kod ena - u grozdovima, unutar rodnice
i oko anusa.
Kod ena - maligne promjene na grliu
maternice.
PAPA test.

Herpes zoster
Virusna zarazna bolest sa bolnim mjehuri na koi ispunjenim tekuinom.
Inkubacije 7 do 20 dana.
Simptomi - poviena temperatura,
malaksalost, trnci i svrbe po jednom dijelu koe.
Grozdovi malih mjehura ispunjeni tekuinom.
Osjetljivi, bolni.
Na trupu, uglavnom samo na jednoj strani.
Sve dok ne doe do ljutenja, mjehuri sadre
virus herpes zostera koji moe uzrokovati vodene
kozice ako se prenese osjetljivim osobama

Infektivna mononukleoza("bolest poljupca")

Epstein Barr-ov virus (EBV)
Iz grupe herpes virusa.
EBV se iri slinom zaraene osobe.
Simptomi - 30 do 50 dana
nakon ulaska virusa u organizam.

Dijagnosticiranje virusnih infekcija

Dijagnoza - fiziki simptomi i historija bolesti.

Gripu i prehladu lako dijagnosticirati jer je esta i svakodnevna.
Ostale vrste virusnih infekcija - tee dijagnosticirati - zahtijeva provoenje
dodatnih testova i laboratorijskih analiza.

Reinfekcija
Reinfekcija - ponovna infekcija sa istim tipom virusa.
Kliniki se razliito manifestira.
Inficirani organizam imun - infekcija prolazi bez klinikih manifestacija
Faza postepenog gubitka imuniteta - razvija se kliniki manifestni oblik
oboljenja.

VIROZE SE NE LIJEE ANTIBIOTICIMA.

NEPOTREBNA UPOTERBA ANTIBIOTIKA MOE OSLABITI
IMUNOLOKI SISTEM IME SE MOE OSLABITI IMUNOLOKI
SISTEM, IME SE POVEAVA VJEROVATNOA PGORAVANJA
ZDRAVSTVENOG STANJA.
.

Otpornost organizma
Dvije vrste otpornosti prema uzronicima oboljenja:

nespecifina otpornost ili uroeni imunitet

- uroeno svojstvo svih ivih organzama da
odolijevaju invaziji mikroorganizama

specifina otpornost ili steeni imunitet nastaje kao reakcija na prisustvo patogenih
mikroorganizama u organizmu, stie se u toku
ivota
Steceni imunitet moze biti aktivni i pasivni, i
moe biti prirodni i vjetaki steen.

Aktivni prirodni imunitet

Stanje specifine otpornosti, koje organizam stie u toku ivota kada dode u
kontakt sa uzrocninicima zaraznih bolesti.
Organizam sam stvara taj imuniteta.
Poinje se formirati nakon 7-10 dana po ulasku antigena u organizam domaina.
Traje mnogo due od pasivnog imuniteta (godinama, moe i doivotno)

Aktivni vjestacki imunitet - u organizam unijeti zivi oslabljeni mikroorganizmi,

mrtvi mikroorganizmi ili njihovi produkti - VAKCINACIJA
Aktivni vjetaki imunitet nije dugotrajan kao aktivni prirodni - imunizacija
treba da se obnovi.

Pasivni imunitet
Stanje specificne otrpornosti steeno unoenjem gotovih antitijela protiv nekih zaraznih
bolesti.
Formiran je odmah nakon unoenja antitijela sa imunim serumom.
Kratotrajan je.
Moe biti prirodno i vjetacki steen.
Pasivni prirodni imunitet nastaje - antitijela sa jedne jedinke dospiju u drugu prirodnim
putem.
Pasivni vjtaki imunitet se stie unosenjem imunih seruma ivotinja i rekonvalescenata.
Traje 1-2 sedmice.

Aktivna imunizacija
Vakcine su specifino pripremljeni uzorci virusa kod kojih je sauvana
imugenost, a uklonjena patogena svojstva.
Vakcine stimuliraju kod vakcinisane
osobe stvaranje odgovarajuih atitijela.

Podjela vakcina

1. Mrtve (od ubijenih mikroba)

protiv trbunog fitusa,

kolere,
velikog kalja,
pjegavca,
gripe,
paratifusa A i B.

2. ive vakcine (od atenuisanih mikroba)

Pogodnije su od mrtvih vakcina.

Vakcinirana osoba ostaje duze u kontaktu sa takvim mikrobima i stvara bolji
imunitet.
To su:
vakcina protiv bjesnila,
BS vakcina protiv tuberkuloze,
gripe,
djecije paralize, itd.

3. vakcine sastavljene od antigenskih dijelova virusa

Kao osnova za pripremu nekih od vakcina iz ove vrste koriste se glikoproteinski
nastavci:

virusa influence (virus girpe),

virusa bjesnoe,
morbila,
hepatitis B virusa.

4. Rekombinantnim tehnikama proizvede vakcine s virusnim antigenima

Proizvode se ugradnjom virusnih gena u odgovarajuce stanine sisteme (bakterije i

gljivice).
Primjer - rekombinantna hepatitis B vakcina koja se proizvodi na stanicama plijesni.
5. Vakcine sastavljene od ivotinjskih virusa

Vakcina protiv djeijeg gastroenteritisa sadri majmunski tip rotavirusa.

Svaka vakcina bi trebala posjedovati osobine da:

pobuuje vakcinisani organizam na produkciju specificnog imuniteta,

ne posjeduje onkogena svojstva,
primjenuje se oralno ili putem aeorsola,
ima mali broj neeljenih efekata,
sa jednom dozom ili revakcinacijom postize 100%-tni imunitet,
nije zahtjevna u pogledu zadovoljavanja kriterija hladnog lanca,
ima nisku proizvodnu cijenu.

Vakcinacijom se ne mogu specifino prevenirati sve bolesti.

Vakcine imaju svoje kontraindikacije za primjenu i kod vakcinisanog mogu da
proizvedu odredene neeljene reakcije.
Ne vakcinisu se:
trudnice,
osobe sa akutnim oboljenjima,
povisenom temperaturom,
osipnim stanjima,
imunodeficijencijom,
niskom poroajnom teinom
ili sklonostima reakcijama na odreene sastojke pojedinacne vakcine.

Neeljeni efekti i rizici vakcinacije

Blage lokalne reakcije - osjetljivost, crvenilo ili otok na mjestu uboda, ili blago
poviena temperatura.
Javljaju kod jednog od etvero djece kod veine djejih vakcina.
Javljaju se ubrzo nakon primanja vakcine i prolaze za dan-dva.
Najozbiljnije reakcije - teke alergijske reakcije na neku komponentu vakcine.
Rijetke manje od jednom na milion cijepljenja.
Rizik da bilo koja vakcina prouzrokuje ozbiljnu tetu ili smrtni ishod je izuzetno mali.

KALENDAR VAKCINACIJE

Literatura:
ukrija Zvizdi. Virusologija. Univerzitet u Sarajevu, Medicinski fakultet, Sarajevo, 2009.
Zlatko Puvai. Imunizacija. Gradski zavod za zdravstvenu zatitu, Sarajevo. 1998.
Slavoljub Staji. Mikrobiologija za zdravstvenu struku. Svjetlost, Sarajevo.1983.
Slavoljub Staji. Mikrobiologija sa parazitologijom za medicinske kole. Igkro Svjetlost Sarajevo,
1980.
http://www.news-medical.net/health/What-is-a-Virus.aspx
http://www.livestrong.com/article/146109-types-of-human-viruses/(Pristupljeno 16.09.2016.)
http://www.livescience.com/48386-deadliest-viruses-on-earth.html(Pristupljeno 17.09.2016.)
http://www.nativeremedies.com/ailment/types-of-viral-infections.html(Pristupljeno 18.09.2016.)
http://www.crobebe.com/index.php/pedijatar-bolesti/175-rota-virus-infekcije.html
http://gripa.hr/content/o_gripi/uzrocnik.aspx
http://www.hepatitis.rs.ba/3/hepatitis/Hepatitis
http://www.pharmamaac.com/Kalendar-Federation.387.0.html ((Pristupljeno 18.09.2016.)

HVALA NA PANJI!
EMINA BEI III6