OSNOVE EKONOMIJE

Doc.Dr. Velma Pijalovi

TROKOVI U KRATKOM I DUGOM

ROKU

Rastui i opadajui prinosi

Rastui prinosi deavaju se kada marginalni proizvod jednog

dodatnog radnika prevazilazi marginalni proizvod ranijeg

radnika. Rastui marginalni prinosi su rezultat poveane
specijalizacije i podjele rada u proizvodnom procesu*.

Opadajui prinosi deavaju se kada je marginalni proizvod

jednog dodatnog radnika manji od marginalnog proizvoda

ranijeg radnika. Opadajui marginalni prinosi nastaju kao
rezultat injenice da sve vie i vie radnika koriste isti kapital
i rade u istom prostoru te je sve manje i manje toga
produktivnog to ovi dodatni radnici mogu da urade.

PROIZVODNI INPUTI I TROKOVI

Sa stanovita roka upotrebe proizvodnih inputa u proizvodnji

roba i usluga razlikujemo trokove u kratkom i trokove u

dugom roku.
U raunovodstvenom smislu duinu kratkog roka odreuju
propisi drave o minimalnim stopama amortizacije ili otpisa
nabavljenih osnovnih (stalnih) sredstava.
Fiksni inputi su inputi ija se potronja ne mijenja sa
promjenom proizvodnje u kratkom vremenskom periodu, dok
je osnovna karakteristika varijabilnih inputa da se njihova
potronja mijenja u zavisnosti od promjena obima
proizvodnje.

Fiksni trokovi
Nepromjenjivost
Amortizacija
Osiguranje stalnih sredstava
Jedan dio trokova rada
Prosjeni fiksni troak
Intezitet smanjivanja prosjenog fiksnog troka

Varijabilni troak
Upotreba varijabilnih inputa
Materijalni utroci sirovina, repromaterijala, energenata ili

poluproizvoda u proizvodnji fi nalnog proizvoda su utvreni

(standardizirani) i njihova potronja se linearno poveava sa
poveanjem proizvodnje
Utroak rada ima kljunu ulogu u odreivanju toka funkcije
ukupnih i prosjenih varijabilnih trokova
Ukupni varijabilni trokovi rastu sa porastom proizvodnje, ali
intenzitet njihovog rasta nije jednak u poetnim fazama
proizvodnje i pri viim stepenima iskoritenosti kapaciteta.
Kljuni uticaj na kretanje funkcije ukupnih varijabilnih
trokova i ukupnih trokova (UT) ima funkcija marginalne fi
zike produktivnosti rada.

Ukupni varijabilni trokovi

Krive ukupnih trokova

UT = UFT + UVT

Ukupan, marginalni i
prosjean proizvod
Rad
Ukupan
(radnici po proizvod
danu)

Marginal
ni
proizvod

Prosjea
n
proizvod

4,00

10

5,00

15

5,00

18

4,5

20

21

3,5

Ukupan proizvod

Marginalni proizvod

Marginalni troak
Trokovi proizvodnje dodatnog proizvoda
kada marginalni fiziki proizvod rada raste, tada marginalni

trokovi opadaju;
- kada je marginalni fiziki proizvod rada u maksimumu, tada
su marginalni trokovi u minimumu;
- kada marginalni fiziki proizvod rada opada, tada
marginalni trokovi rastu;
- intenzitet rasta marginalnog troka odreen je intenzitetom
pada marginalnog fizikog proizvoda rada.
Marginalni trokovi se u ovoj varijanti izraunavaju
dijeljenjem razlike varijabilnih trokova ostvarenih pri
ukupnoj proizvodnji (nakon angaovanja dodatnih
varijabilnih inputa) i varijabilnih trokova pri obimu
proizvodnje prije upotrebe dodatnih varijabilnih inputa sa
poveanjem proizvodnje

OBIM
PROIZVODNJE

PFT

PVT

PUT

100

100

250

350

200

50

248,75

298,75

300

33,3

247,5

280,83

400

25

247,5

272,5

500

20

248

268

600

16,67

248,83

265,5

700

14,29

250,21

264,5

800

12,5

252,06

264,56

900

11,11

254,33

265,44

1000

10

256,90

266,9

Teorijski prosjeni i marginalni

troak

DONOENJE ODLUKE O OBIMU

PROIZVODNJE TSK
Proizvoa proizvodi onu koliinu proizvoda pri kojoj mu

posljednja ponuena jedinica proizvodnje donosi prihod koji

je jednak marginalnom troku.
Qopt : MP = MT

Maksimiziranje dobiti: grafiki

prikaz
Marginalni prihod = cijena proizvoda
Marginalni troak = dodatni troak proizvodnje ntog proizvoda

Efekat sniavanja cijena

-amortizacija i nepovratni trokovi

Snienje cijene ispod pokria trokova

Likvidno- minimiziranje gubitka

Funkcija ponude

PONUDA NA TRITU MONOPOLA I

OLIGOPOLA

I na jednom i na drugom tritu kada ponuai (oligopol)

odnosno ponua (monopol) odlue, odnosno odlui da
poveaju proizvodnju, to u pravilu ine sniavajui cijene.
Maksimizacija ukupnog profita je u taki u kojoj se
izjednaavaju marginalni prihod i marginalni troak s tim da
marginalni prihod ovdje nije jednak cijeni.
Razlika izmeu monopolista i oligopolista je u tome to
monopolista diktira koliine odravajui relativnu oskudicu
ponude proizvoda na tritu.
Za razliku od monopolista, oligopolisti moraju stalno
analizirati reakcije kupaca i snabdjevenost trita.
Stoga konkurent na oligopolskom tritu koji sniava cijenu
mora istovremeno funkcionalno poboljati (izdiferencirati)
svoj proizvod kako bi privukao potroae od konkurenata i
time poveao elastinost tranje za svojim proizvodom.

Slika 8: Krive potranje i marginalnog prihoda monopoliste

Cijena
11
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
1
2
3
4

Potranja
(prosjean
prihod)

Marginalni
prihod
1

22

Koliina outputa

Marginalni prihod monopoliste

Marginalni prihod monopoliste je uvijek manji u odnosu na

cijenu njegovog dobra.

Kriva tranje je opadajua.
Kada monopolista sputa cijenu kako bi prodao dodatne
jedinice outputa, prihodi ostvareni od ranije prodatih jedinica
takoer opadaju.
Kada monoplista poveava koliinu koju prodaje, on ima dva

efekta na ukupan prihod (C Q).

Efekat outputavie outputa je prodato, tako da je Q vee.
Efekat cijene cijena pada, tako da je C manje.

23

Slika 9: Monopol koji maksimizira profit

Trokovi i
prihodi

2. . . . i onda kriva potranje 1. Presjek krive

prikazuje cijenu konzistentnu marginalnog prihoda i
sa ovom koliinom.
krive marginalnog troka
determinira koliinu koja
maksimizira profit . . .
B

Monopolska
cijena

Prosjeni ukupni troak

A

Potranja

Marginalni
troak

Marginalni prihod
0
24

QMAX

Koliina

TROKOVI U DUGOM ROKU

Svi proizvodni inputi su varijabilni
Teorijski funkcija dugoronih prosjenih ukupnih trokova

(DPUT) predstavlja zbir ili niz minimuma funkcija

kratkoronih prosjenih ukupnih trokova (KPUT) jer svakoj
generaciji nabavljene opreme odgovara jedna funkcija
kratkoronih prosjenih ukupnih trokova.

FDPUT

EKONOMIJA OBIMA

Vai komentari, razmiljanja i

pitanja

Doc.Dr Velma Pijalovi

E-mail:
velma.tahmaz@efsa.unsa.ba

HVAL
A