UGOVORI

opi dio

OBVEZNO PRAVO
obvezno pravo sustav (skup) pravnih normi
kojima se ureuju obvezni odnosi koji se stvaraju u
procesu razmjene dobara i usluga (prometa)
obvezni odnosi
odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlatena
zahtijevati od druge strane (dunika) da izvri neku
inidbu
subjekti obveznog odnosa vjerovnik i dunik
objekt obveznog odnosa inidba = svaka pozitivna ili
negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju
obveznog odnosa duan uiniti, tj. obveza dunika da:
neto uini
propusti neto na to bi inae imao pravo
trpi neto to ne bi morao

trabina (potraivanje) - obveznim pravom

zatien zahtjev vjerovnika da mu dunik uini
odreenu inidbu
dugovanje je obveza dunika da vjerovniku ispuni
dunu inidbu

Pravni temelji obveznih

odnosa
ugovor - najbrojniji i najvaniji izvor
izvanugovorne obveze
prouzroenje tete
stjecanje bez osnove
poslovodstvo bez naloga
javno obeanje nagrade
vrijednosni papiri

Sistematizacija obveznog
prava
Opi zakon Zakon o obveznim odnosima - ZOO
ZOO je podijeljen na:
opi dio - obuhvaa: naela, sve temeljne institute
koji su zajedniki i primjenjuju se na sve ugovorne, a
dijelom i na izvanugovorne obveze (npr. ponuda,
prihvat, zastara, jamstvo, naknada tete i sl.)
posebni dio - sadri pojedine vrste ugovora koji su se
u prometu tipizirali (npr. ugovor o prodaji, ugovor o
kreditu itd.), izvanugovorne obveze, vrijednosni papiri

Naela obveznog prava

Savjesnost i potenje ( l.4. ZOO-a)
Sloboda ureivanja obveznih odnosa ( autonomija
sudionika l.2 i 11 ZOO-a)
Zatita prava, zabrana samopomoi ( l.15. ZOO-a)
Zatite prava osobnosti ( l. 19 ZOO-a)
Ravnopravnost sudionika ( l.3. ZOO-a)
Dunost suradnje (l.5. ZOO-a)
Zabrana zlouporabe prava ( l.6. ZOO-a)
Dunost ispunjenja obveze ( l. 9 ZOO-a)
Naelo jednake vrijednosti inidaba ( l. 7 ZOO-a)
Zabrana prouzroenja tete (l.8. ZOO-a)

POJAM I VRSTE UGOVORA

Obveznopravni ugovor = suglasnost
volje dviju ili vie osoba o tome da se
meu njima zasnuje odreen
obveznopravni odnos
Klasifikacije ugovora

Jednostrano i dvostrano obvezni ugovor

Naplatni i besplatni ugovori
Konsenzualni i realni ugovori
Glavni i sporedni ugovori
Imenovani i neimenovani ugovori
Predugovor i glavni ugovor
Formalni i neformalni ugovori
Trgovaki ugovori

PRETPOSTAVKE (POTREPTINE) ZA
SKLAPANJE UGOVORA
postojanje suugovaratelja
valjana volja
dopustiv i mogu objekt (predmet)
inidbe
oblik

Postojanje suugovaratelja
barem dvije ugovorne strane fizike
ili pravne osobe
Primjenjuju se instituti
pravne sposobnosti
poslovne sposobnosti
deliktne sposobnosti

Valjana volja
unutranja volja treba odgovarati oitovanju
uinjenom prema vani
mane volje:
svjesni nesklad - jedna strana ili obje svjesno s
nakanom oituju neto to zapravo nee:
mentalna rezervacija - jedna strana prilikom sklapanja
ugovora izjavi kao svoju volju neto to zapravo nee, a
druga strana za taj nesklad ne zna
simulacija - obje strane prividno tako oituju da kod treih
izazovu dojam kao da sklapaju odreeni ugovor, a zapravo
to nee, nego ele postii neto drugo:
apsolutna simulacija - fiktivni ugovor
relativna simulacija - disimulirani ugovor

nesvjesni nesklad - oitovanje odgovara volji, ali je

volja stvorena na pogrean nain uslijed

fizike sile
prijetnje
zablude
prijevare

Dopustiv i mogu objekt

inidbe
inidba
mora biti objektivno mogua
mora biti odreena ili odrediva
mora biti doputena - nedoputena je ako se
protivi
ustavnim naelima
prisilnim propisima
moralu drutva

Oblik (forma) ugovora

Oblik je vanjska manifestacija nekog
sadraja
Za formalni ugovor unaprijed se trai
odreen oblik kao uvjet za nastanak
valjanog ugovora
Forma moe biti odreena
zakonom - zakonski oblik
ugovorom - ugovorni oblik

U obveznom pravu vrijedi naelo

neformalnosti

NEVALJANOST UGOVORA
ako nisu ispunjene SVE navedene
pretpostavke ugovor nije valjan
vrste nevaljanosti
nitetnost
ugovor ima takve mane da se smatra da nije
sklopljen
ne proizvodi nikakve pravne uinke

pobojnost
ugovor je valjan od trenutka sklapanja
proizvodi predviene pravne uinke do
proglaenja nevaljalosti

Razlike izmeu nitetnosti i pobojnosti

NITETNOST

POBOJNOST

Razlozi
nevaljalosti

protivan:
- ustavnim naelima
- prisilnim propisima
- "moralu drutva"

- sklopila ogranieno

Osobe
ovlatene
za tubu

- ugovorne strane
- trei
- sud pazi ex offo

-samo ugovorne strane

-sud ne pazi ex offo

Rokovi za
tubu

nema roka (zastare)

- subjektivni rok 1 god.

- objektivni rok 3 god

Pravni uinci

ne proizvodi ih - odluka
suda deklarativna

ug. se mora ispunjavati do

proglaenja nevaljalosti
odluka suda konstitutivna

poslovno sposobna ug.

strana
- mana volje strana
- propisima tako odreeno

SKLAPANJE UGOVORA
ugovor je sklopljen kada se strane
suglase o bitnim sastojcima ugovora
smatra se da su strane usuglasile svoje
volje kada ponueni prihvati ponudu
bitno je odrediti
trenutak sklapanja ugovora
mjesto sklapanja ugovora

Ponuda i prihvat ponude

ponuda = prijedlog jedne fizike ili pravne
osobe drugoj za sklapanje ugovora
moe biti upuena odreenom ili neodreenom
(opa) broju osoba
mora sadravati sve bitne sastojke ugovora
njenim prihvaanjem se moe sklopiti ugovor
obvezuje samo ponuditelja i to do roka koji je
sam postavio

prihvat ponude = oitovanje ponuenog

da prihvaa ponudu
ako ponueni predloi izmjenu ili dopunu
ponude smatra se da je odbio ponudu i dao
novu ponudu

Trenutak i mjesto sklapanja

trenutak sklapanja (perfekcija) ugovora =
trenutak kad je nastao ugovor i meusobne
obveze ugovornih strana
Izmeu nazonih strana (strane izravno
pregovaraju) ugovor je sklopljen kad ponuenik
prihvati ponudu ponuditelja za sklapanje ugovora
Izmeu nenazonih ugovor je sklopljen
trenutku kada ponuditelj primi izjavu ponuenika
da prihvaa ponudu

mjesto sklapanja ugovora

Meu nazonima - u mjestu u kojemu su se
strane nalazile u trenutku sklapanja ugovora
Meu nenazonima - u mjestu u kojem je
ponuditelj imao svoje sjedite/prebivalite u
trenutku kad je uputio ponudu

SREDSTVA ZA POJAANJE
UGOVORA
strane vrlo esto ugovaraju posebne
institute kojima se pojaava sigurnost
ispunjenja dunikovih obveza
primjenjuju se
kada su ih strane izriito ugovorile (npr.
jamstvo, ugovorna kazna)
kada je to propisano - rjee (npr. zatezne
kamate, kamate kod zajma kad se radi o
ugovorima u gospodarstvu, penali i sl.)

zajedniko obiljeje svih oblika pojaanja

akcesornost prema glavnoj obvezi

Oblici pojaanja ugovora

osobno pojaanje
pojaava se obveza samog dunika (npr.
ugovorna kazna)
netko trei se ukljuuje u obvezu
dunika (npr. jamstvo)

stvarno pojaanje davanje stvari

ili novca (npr. kapara, predujam i sl)

Najei oblici pojaanja ugovora

jamstvo
zatezne kamate
ugovorna kazna
kapara
odustatnina
zalog
pravo zadranja (retencije)

Jamstvo
Ugovorom o jamstvu jamac se obvezuje prema vjerovniku
da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dunika ako ovaj to
ne uini. ( l. 104. ZOO-a)
Znaajke jamstva:
-pisani oblik
-akcesornost
Jamac moe odgovarati kao: supsidijarni jamac ( jamac
ispunjava obvezu tek kada glavni dunik u roku ne ispuni
obvezu) i solidarni jamac, tj. jamac platac( za obvezu
odgovara kao glavni dunik i istovremeno sa glavnim
dunikom)
-Jamac prema glavnom duniku ima pravo regresa

Ugovorna kazna ( penal)

Ugovorom odreena novana svota ili druga materijalna
korist koju je dunik duan platiti vjerovniku ako:
a) ne ispuni svoju obvezu
b) ispuni je sa zakanjenjem
c) obvezu izvri neuredno
Ugovorna kazna=ugovorna obveza
Znaajke: -ne moe biti ugovorena za novane
obveze
-mora biti ugovorena u obliku propisanom za
glavni ugovor
- akcesornost

Zatezne kamate
Novana svota koju dunik duguje vjerovniku
zakasni li s ispunjenjem novane obveze ( l.
29.st.1. ZOO-a)
Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira
na to je li pretrpio kakvu tetu zbog dunikova
zakanjenja
Na dospjele a neisplaene kamate ne teku zatezne
kamate ( zabrana plaanja kamate na kamate
zabrana anatocizma)
Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati
zatezne kamate samo od dana kada je sudu
podnesen zahtjev za njihovu isplatu

Kapara
Kapara je novana svota ili neka druga zamjenjiva
stvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna
strana daje drugoj kao znak da je ugovor
sklopljen i kao sigurnost da e se ugovor ispuniti.
U sluaju neispunjenja ugovora- razliite pravne
posljedice ako je za neispunjenje odgovorna
strana koja je dala ili primila kaparu

Odustatnina
Sporazumom ugovornih strana moe se ovlastiti
jedna ili svaka ugovorne strane da odustanu od
ugovora davanjem odustatnine
Odustatnina moe biti novac ili druge zamjenjive
stvari

Zalog
Zalono pravo je ogranieno stvarno pravo na
odreenoj stvari (zalogu) koje ovlauje svog
nositelja (zalonoga vjerovnika) da odreenu
trabinu, ne bude li mu o dospijeu ispunjena,
namiri iz vrijednosti te stvari, ma ija ona bila, a
njezin svagdanji vlasnik (zaloni dunik) duan je
to trpjeti.
Zalonim pravom moe biti optereena pojedinano
odreena pokretna ili nepokretna stvar sposobna za
unovenje, kao i idealni dio takve stvari.
Ureeno Zakonom o vlasnitvu i drugim stvarnim
pravima

Pravo zadranja
( retencije)
Pravo vjerovnika da pokretne stvari dunika, do
kojih je doao na zakonit nain, zadri radi naplate
ili osiguranja dospjele trabine, bez obzira na to iz
kojeg je odnosa nastala trabina ( l.72. ZOO-a)
Iznimke: - ne mogu se zadrati dunikove isprave,
iskaznice,
dopisi i druge stvari koje se ne mogu
izloiti prodaji
- stvari koje su iz posjeda dunika izale
protiv
njegove volje

PROMJENE U
OBVEZNOPRAVNIM ODNOSIMA
promjene mogu nastati glede
subjekata - promjena ne utjee na
identitet obveznopravnog odnosa - on
ostaje onakav kakav je bio prije promjena
sadraja - promjene mogu uzrokovati
promjene identiteta obveznog odnosa ako
zadiru u glavnu inidbu ili u pravni temelj

PROMJENE U
OBVEZNOPRAVNIM
ODNOSIMA
novacija
promjene
subjekata

promjena
vjerovnika - cesija

promjena
sadraja

nagodba

promjene na strani dunika

preuzimanje
ispunjenja

pristup dugu

preuzimanje
duga

Promjena vjerovnika
ustupanjem trabine (cesijom)
ustupanje potraivanja (cesija) =
prijenos otuivog potraivanja od
dosadanjeg vjerovnika (ustupitelja,
cedenta) na novog vjerovnika (primatelja,
cesionara), a dunik (cesus) i trabina
ostaju isti
cedent se iskljuuje iz obveznog odnosa
za prijenos potraivanja nije potreban
pristanak dunika cedent je samo duan
obavijestiti dunika o uinjenom ustupanju
dunik moe valjano platiti
do obavijesti samo starom vjerovniku
nakon obavijesti samo novom vjerovniku

Posebni sluajevi ustupa trabine

USTUPANJE UMJESTO ISPUNJENJA Kada dunik umjesto ispunjenja

obveze ustupi vjerovniku svoju trabinu (trabinu koju on ima prema
svome duniku) cijelu ili dio trabine dunikova obveza gasi se do
iznosa ustupljene trabine.
USTUPANJE RADI ISPUNJENJA Kada dunik radi ispunjenja obveze
ustupi vjerovniku svoju trabinu, dunikova se obveza se gasi, to jest
smanjuje kada vjerovnik naplati ustupljenu trabinu. Dunik
ustupljene trabine moe valjano ispuniti svoju obvezu i
dosadanjem vjerovniku (duniku iz polaznog odnosa), ak i kada je
obavijeten o ustupu.
USTUP RADI OSIGURANJA Kada je ustupanje uinjeno radi
osiguranja neke trabine novoga vjerovnika prema dosadanjem
vjerovniku. Novi vjerovnik duan je brinuti se o naplati ustupljene
trabine panjom dobroga gospodarstvenika a nakon naplate
zadrava koliko je potrebno radi namirenja vlastite trabine te viak
predaje ustupitelju (osoba A duguje osobi B pa osoba B eli osigurati
tu svoju trabinu tako da mu osoba A ustupi svoju trabinu koju ima
prema osobi C).

Promjene na strani
dunika
ne iskljuuju dunika uvijek potpuno iz

obveznopravnog odnosa
tri skupine

pristupanje dugu - netko trei se obvezuje

vjerovniku da e mu ispuniti obvezu dunika
obvezu prema vjerovniku imaju i trei i dunik
preuzimanje ispunjenja - netko trei se obvezuje
duniku da e ispuniti njegovu obvezu prema
vjerovniku trei nema obvezu prema vjerovniku
pa dunikova obveza prema vjerovniku ostaje
ista
preuzimanje duga preuzimatelj duga (novi dunik)
se obvezuje postojeem duniku da preuzima obvezu
ispunjenja duga prema vjerovniku prijanji dunik
se u cijelosti oslobaa obveze (mijenja se dunik)
pa vjerovnik mora dati svoj pristanak

Promjene sadraja
obnova = sporazum izmeu
vjerovnika i dunika kojom se
postojea obveza zamjenjuje novom
koja ima razliitu glavnu inidbu ili
pravnu osnovu
nagodba = ugovor kojim osobe u
sporu/ neizvjesnosti o pravnom
odnosu uzajamnim poputanjem
odreuju nova prava i obveze time
ukidaju/uklanjaju spor/neizvjesnost

PRESTANAK UGOVORA

ispunjenje
raskid ili izmjena ugovora zbog
neispunjenja - vjerovnik moe
traiti ispunjenje ugovora ili
raskinuti jednostranom izjavom volje

+ naknada tete

nemogunosti ispunjenja nakon sklapanja ugovora

bez krivnje ugovaratelja
potpuna nemogunost - dunik se oslobaa obveze; vjerovniku se
vraa ispunjeno
djelomina nemogunost druga strana moe
raskinuti ugovor
ostaviti ugovor na snazi uz srazmjerno smanjene svojih obveza
krivnja 2. strane obveza 1. strane se gasi + zadrava trabinu prema
2. strani

promijenjenih okolnosti koje nastupe nakon sklapanja ugovora

i jednoj strani bitno oteavaju ispunjenje obveza
strana kojoj je oteano ispunjenje moe od suda zahtjevati raskid ili
izmjenu ugovora
prethodno o tome mora obavijestiti drugu stranu

...
ostali naini prestanka ugovora
prijeboj
vjerovnikova trabina i dunikova protutrabina se
ukidaju meusobnim obraunavanjem na temelju izjave
barem jedne strane
trabine moraju biti:

istovrsne
dospjele
utuive
uzajamne

otpust duga vjerovnikova izjava + dunikov

prihvat
protek vremena i otkaz
sjedinjenje
novacija

Zakanjenje
kad se obveza ne ispuni u ugovorenom, propisanom ili
u poslovnoj praksi uobiajenom roku
osoba u zakanjenju i dalje je duna ispuniti obvezu, a
uz to trpi i druge pravne posljedice naknada tete,
prelazak rizika, snoenje trokova
zakanjenje dunika
kad dunik ne ispuni obvezu
u roku ili
na poziv vjerovnika ako rok nije odreen

duan je naknaditi tetu

zakanjenje vjerovnika
nastaje ako vjerovnik
neopravdano odbije primiti ispunjenje
sprijei ispunjenje
nije spreman ispuniti svoju istodobnu, dospjelu obvezu

dunik stvar moe poloiti kod suda ili u javno skladite ili
prodati

ZASTARA i PREKLUZIJA
ZASTARA = protek zakonom utvrenog vremena
nakon kojeg dunik ima pravo uskratiti ispunjenje
obveze
obveza ne prestaje nego dunik ima pravo odbiti
njeno ispunjenje isticanjem prigovora zastare
obveza postaje neutuiva
opi zastarni rok = 5 godina
zastoj zastare zbog odreenih okolnosti
(mobilizacija, rat) zastara ne tee za vrijeme trajanja
tih okolnosti, a po njihovu prestanku nastavlja tei
prekid zastare po isteku odreenih okolnosti
(priznanje duga, podizanje tube) zastara poinje
tei iznova
PREKLUZIJA = zakonom odreeno vrijeme ijim
istekom prestaje postojati samo pravo (npr.
prvokupa, albe)