DIZAJN

Osnovni pojmovi
Dizajn je stvaranje inovacija, odnosno proizvoda novih funkcionalnih i estetskih odnosa.
Rije Dizajn dolazi od engleske rijei Design, a znai crte ili skica, neka ideja izraena
crteom.
Vrste dizajna :

Arhitektonski dizajn
Grafiki dizajn (naljepnice, logotipi, plakati...).
Industrijski ili produkt dizajn (strojevi, automobili, kuni aparati...).
Tekstilni dizajn (materijali i krojevi).
Web dizajn

Industrijski dizajn
Poetak industrijske revolucije.
Procvat doivljava pojavom Bauhausa 1919. godine u Njemakoj
Zaetnik Bauhausa Walter Gropius elio je da zavreni studenti Bauhausa
svojim radom i znanjem utjeu na kvalitetu industrijske
proizvodnje(unitavanje imitacije i kia).

Walter Gropius. Pisai stol i stoli,

1924.

Henry van de Velde,

stolica iz 1895.

Izloba stolica u
Muzeju moderne
umjetnosti (MOMA) u
New Yorku.

Eero Saarinen,
Stolica tulipan iz
1950tih.

Gerrit Rietveld, Stolica

inspirirana umjetnikim
pokretom De Stijl.

 Razdoblje mnogobrojnih izuma koje jo i danas traje zapoelo je u 18. i 19. st. Izumi
su imali u prvom redu znanstvenu namjenu i po obliku su bili "bezoblini", posve
tehnolokog karaktera (Npr. Bellov telefon iz 1876., usisava iz 1907., televizijski
prijamnik iz 1926.). Ponekad bi oblikom oponaali upravo one upotrebne predmete
koje su efikasnou premaili (tramvaj na paru koji imitira konja i koiju, ili
automobil u obliku koije). Zbog spoja staroga i novoga ovi predmeti su izgledali
naivno.

 Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj William Morris (Arts

and Crafts) ve krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili individualni i
bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod
njegovim utjecajem 1907. u Mnchenu je osnovan Njemaki savez
obrtnih i industrijskih proizvoaa (Deutsche Werkbund).

Grafiki dizajn
Grafiki dizajn je vrsta primijenjene umjetnosti koja najee ukljuuje kombiniranje
tipografije, ilustracije, fotografije i tiska, kako bi se vizualnom komunikacijom
prenijela neka ideja ili poruka, u svrhu informiranja, uvjeravanja ili educiranja.

Jedan od najpoznatijih
primjera grafikog dizajna, I
Love New York, rad Miltona
Glasera iz 1977. godine.
Nakon popularizacije ovog
logotipa, grafiki
pojednostavljen crte srca
postao je opepoznati i
opekoriteni simbol.

Tekstilni dizajn
Glavni pojam vezan uz tekstilni dizajn je moda.
Moda (od lat. modus - nain) je naziv za nove i prolazno prihvaene oblike
ivota(odijevanje, frizuru, pokustvo, nakit, pravila javnog ponaanja, naine
zabavljanja).

Marija Antoaneta
bila je pobornica
mode.

Web dizajn
Web dizajn je vrsta dizajna, u mnogim segmentima srodna grafikom dizajnu takoer kombinira tipografiju, ilustraciju, fotografiju, multimediju, te, kao i u
grafikom dizajnu poruku je potrebno oblikovati tako da je prepoznatljiva i
razumljiva namijenjenoj publici. No, bitna znaajka koja web dizajn distancira od
grafikog dizajna jest u izvedbenom dijelu: osim to je potrebno poznavati tehniku
prirodu Interneta, web dizajn je specifian zbog svoje dinamike strukture: web
stranice su "ive", granaju se i neprestano obnavljaju.

Funkcije
Osnovni zadatak dizajna u masovnoj proizvodnji postaje proizvodnja potroaa, a ne
samog proizvoda.
Slabije obrazovanje, viak slobodnog vremena esto rezultira posjetima velikim
trgovakim centrima u kojima se zadovoljava potreba za uzbuenjem. Na tritu se
umjetno stvara stav o zastarijevanju proizvoda kako bi se kupce navelo na
kupovanje nove linije proizvoda koje ve posjeduju.

Ki
Predmeti kojima funkcionalnost dolazi u drugi plan, a usklaenost s modnim
trendovima i estetsko-oblikovana obiljeja u prvi plan.
Kupcu prua iluziju prestia,luksuza i drutvenog statusa.
Ki je la jer nam predmet daje lanu predodbu o svom podrijetlu.

 Ki je i nerazmjer funkcionalne i strukturalne kompleksnosti. Za jednostavne i

obine funkcije nude nam se tehniki komplicirani ureaj, kao to su elektrina
cjedilica za agrume i elektrini no za kruh.

Pojavljuju se i ureaji s mnogo nepotrebnih funkcija, primjerice dra za toaletni

papir s s radiobudilicom ili nefunkcionalni kao sto je radio za tuiranje.

 Krajem 20. stoljea sve vie dizajnera poinje se baviti kreiranjem predmeta za
svakodnevnu upotrebu invalida, djece s potekoama u razvoju,siromanih, ljevaka,
studenata. Pojavljuju se natjeaji za bicikle i kolica za invalide, igralita dizajnirana
njihovim potrebama, kare za ljevake, kartonski namjetaj od recikliranog materijala
za studente. Ovdje lei prava zadaa i SMISAO dizajna stvoriti sasvim novi
proizvod koji e unjeti kvalitetu u ivot onoga kojem je namijenjen.

 Prezentaciju izradio(dizajnirao) : David arko, 4.b