SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU

STUDIJSKA GRUPA: Filozofija Pedagogija;
Povijest - Pedagogija
KOLEGIJ: Pedagogija slobodnog vremena

Filozofija dosade i ljenarenja

Mentori: doc.dr. Goran Livazovi
asistentica Katarina Rengel
Studenti: Boris Jankovi, Denis Jurkovi i Hrvoje
Potlimbrzovi

Zadatak 1:
Pokuajte zamisliti/pretpostaviti koje stvari koje su u
svakodnevnoj upotrebi su ljudi izumili iz dosade, a
koje iz stvarne potrebe?
Predvieno vrijeme trajanja zadatka 5 minuta

Povijest dosade

kada se pojavio fenomen dosade?

antika srednji vijek (acedia) renesansa
(melankolija) romantizam (Svendsen, 2010)
industrijskim drutvom zapoela era slobodnog
vremena (Martini, 1977)

to je dosada?
dosada kao filozofski, psihologijski, sociologijski
ili neki drugi problem?
kao filozofski problem ona predstavlja temeljno
egzistencijalno iskustvo (Svendsen, 2010)
kao psihologijski problem prouavan u odnosu na
teorije linosti (Martini, 1977)
kao sociologijski problem postavljan u korelaciju s
kreativnim ili devijantnim ponaanjem (Martini,
1977)

Rad i slobodno vrijeme

rad vs. dokolica/odmor
rad u tvrtkama dehumanizira (Maier, 2004)
koncept slobode u slobodnom vremenu (Rojek, 2010)
u suvremenom se drutvu slobodno vrijeme povezuje sa
nastankom potroakog mentaliteta (Martini, 1977)
potroaka dokolica dovodi do pasivnosti (Martini,
1977)

Filozofski problem

bezimena, bezoblina i bespredmetna dosada

gubitak smisla
gubitak volje
konanost i nitavilo
problem vremena
dosada je raspoloenje

(Svendsen, 2010)

Bijeg od dosade

je li mogue pobjei od dosade?

kako se bjei od dosade?
- rad (Svendsen, 2010)
- hobby i igra (Martini, 1977)
- potronja (Martini, 1977; Rojek, 2010)
dosada kao mogunost za neto vie?

Zadatak 1: u grupama diskutirati o tome kako ste

izbjegavali dosadu u djetinjstvu, a kako to inite
sada. to je bilo efikasnije? (5min)

Zadatak 2:
U grupi raspravite kako ste se borili protiv
dosade u djetinjstvu, a kako to inite
sada?!
Predvieno vrijeme za zadatak je 5 minuta.

Prikaz relevantnih istraivanja

Relationship Between Self-esteem

and Leisure Boredom

Cilj: Utvrditi odnos izmeu dosade u SV i

samopotovanja
Uzorak: Reprezentativni uzorak od 405 studenata
Midwestern Sveuilite prosjena dob = 23,35 god.
Instrumenti: Rosenbergova skala samopotovanja (40) i
skala dosade u SV (80) likert skala
Rezultati: 1)utvreno je visoko samopotovanje
2)studentima nije dosadno niti zabavno
3) Dosada i nisko samopotovanje su u pozitivnoj
korelaciji, no nisu statistiki znaajni
Zakljuak:
nisko mentalno zdravlje, usamljenost, alijenacija, smisao
(Yang, Guo, 2011.)

Relationships Between Boredom Proneness,

Mindfulness,
Anxiety, Depression, and Substance Use
Cilj: Utvrditi odnos izmeu podlonosti dosadi i rizinih
ponaanja, ispitati vezu izmeu dosade i anksioznosti,
depresije i ovisnost o substancama
Uzorak: Nasumini uzorak 138 ispitanika (103 )
prosjena dob: 31 god.
Instrumenti: Skala podlonosti dosadi, Bolnina skala
anksioznosti i depresije i upitnik o zloporabi substanci
Rezultati: 1)najee substance su: alkohol, nikotin,
marihuana
2) podlonost dosadi i anksioznost te depresija/zloporaba
substanci su u statistiki pozitivnoj korelaciji, no nisu
statistiki znaajni
Zakljuci: podlonost dosadi i dosada poveavaju
uestalost anskiozno-depresivnih poremeaja
(LaPera, 2011.)

Understanding leisure boredom

and risk behaviour in adolescence
Cilj: Utvrditi postoji li povezanost izmeu dosade i
rizinih ponaanja junoafrikih mladih, istraiti njihovu
percepciju ponaanja kod dosade manjak istraivanja
toga tipa
Uzorak: Namjerni uzorak 32 sudionika podijeljeni u 3
grupe (5, 10 i 17) prosjena dob = 16 god.
Instrumenti: Kvalitativni pristup dijalog, fotoaparat,
kanstrupova metoda, etiri panoa
Rezultati: 4 percepcije dosade: ni ulaz ni izlaz, puno
SV i vremena za sebe, dosada je gefhrlich,
univerzalna dosada
Zakljuci: SV nestrukturirano, uglavnom neaktivni
Wegner, 2011.

Excess Free Time and Mens

Cilj: Ustanoviti postoji
li povezanost
izmeu vika SV i poveanog
Mortality
Risk

rizika o smrtnosti, doznati kako ljudi vide smisao SV, utvrditi odnos
naina provoenja SV i dosade, usamljenosti i motivacije
Uzorak: Nasumini uzorak 186 mukaraca dob: 37,8
Instrumenti: Vremenski dnevnik (0,5h intervali), kroz 48h, skale
smisla, dosade i usamljenosti (1 do 4), razlozi za ukljuivanje u
aktivnost (1 do 4), zdravstveni upitnik (rizik smrtnosti)
Rezultati: 60% pasivno provoenje SV, 30min aktivno SV
-manjak smisla i svrsishodnosti, 23,6% - Ne znam to da radim sa
sobom
-dosada i usamljenost imaju pozitivnu korelaciju, dok dosada i
intrinzina m. imaju negativnu, obje statistiki umjereno znaajnu
korelaciju
-smislenost aktivnosti i intrinzina m. imaju pozitivnu korelaciju, no,
ne statistiki znaajnu
Zakljuak: nije bitna koliina ve kakvoa
(Bloomfield, Kennedy,
2011.)

Out-of-School Activities and Achievement

Among Students in U.S. and South Korea
Cilj: Utvrditi utjecaj izvankolskih aktivnosti i strukturiranosti SV
na kolsko postignue, usporediti uspjeh amerikih i korejskih
uenika, istraiti koliko SV provode u izvankolskim aktivnostima
Uzorak: Stratificirani uzorak 8912 amerikanaca i 5309 korejaca
uenici iz 150 kola svake drave, 2 razreda po koli
Instrumenti: Upitnik iz TIMSS 2003, konstruiran upitnik, 9
aktivnosti, likertova skala od 1 do 5
Rezultati: 1) ameriki uenici: vie vremena gledaju TV, drue s
prijateljima, imaju plaeni posao i bave se sportom
2) korejski uenici: vie vremena igraju PC igre, itaju, piu zadau i
ue
3) itanje pospjeuje kolski uspjeh, dok TV, internet i PC igre
smanjuju uspjeh, sport je dvostran
Zakljuak: kulturalne razlike, nije bitno koliko ve kako
(Won, Han, 2010.)

Slobodno vrijeme zagrebakih

studenata:
prilika za hedonizam ili
samoostvarenje
Cilj: Doznati kako zagrebaki studenti provode SV,
ispitati vezu izmeu SV i konzumiranja opojnih
sredstava, saznati stavove studenata o vlastitom SV
Uzorak: Sluajni uzorak 313 studenata
Instrumenti: Konstruiran upitnik zaokruivanje,
rangiranje i ispunjavanje, stavovi o SV, elje i realizacija
vlastitog SV
(Bouillet, 2008.)

U idealno zamiljenom SV:

Najpoeljnije aktivnosti: druenje s prijateljima, ili

dekom/djevojkom (53,7%), boravak u prirodi (31,3%),
relaksacija (28,6%) i obiteljsko druenje (25,2%)
Najmanje poeljne aktivnosti: religijski sadraji (0,3%),
politiko djelovanje (0,7%), oping (1%)
22,7% eli kombinirati vie aktivnosti

(Bouillet, 2008.)

Usklaenost idealnog i
realiziranog SV:
31,6% uope nije usklaeno
20,8% djelomino usklaeno
31% potpuno usklaeno
Najmanje zadovoljni: biomedicina, medicina i
humanistike znanosti
Najvie zadovoljni: drutvene i tehnike znanosti
(Bouillet, 2008.)

Opojna sredstva:
Najei razlozi za konzumaciju: oputanje (24,1%),
zabava (23,1%), premorenost (22,7%)
Najrjei razlozi za konzumaciju: dosada (12%),
neosvjetenost i znatielja (13%)
Zakljuci: ele bolje i vie SV, veu ga uz oputanje,
nezadovoljstvo raste porastom obveza, duhan, alkohol i
lake droge

(Bouillet, 2008.)

Zadatak 3: Debata/rasprava

Video:
1) http://www.youtube.com/watch?v=BjHHHLS_
KMk
2) http://www.vecernji.hr/vijesti/najbrzi
-funkcionalni-zahod-svijetu-juri-90-km-sat-clanak
-558074

Zadatak 4:
Svatko neka navede jednu asocijaciju na dosadu, ona
e biti zapisana na ploi i pomoi e nam u sljedeem
izlaganju.
Predvieno vrijeme trajanja zadatka 5 minuta

Pilot istraivanje
Cilj istraivanja: doznati stavove ispitanika o
njihovom vienju dosade i nainima na koji
ispitanici izbjegavaju dosadu
Vrsta istraivanja: kvalitativno istraivanje
Postupak istraivanja: on-line anketiranje
Instrument istraivanja: anketni upitnik (on-line)
Uzorak: 30 sluajno odabranih ispitanika sa
preddiplomskih studija Filozofskog fakulteta u
Osijeku (=22, M=8), prosjene dobi 22 godine

1. to za vas predstavlja
dosadu?
Dominiraju iskazi:
bezvoljnost,
ne zanimljivost,
besposlenost,
nezainteresiranost.
Naglasak na vremenu, a ne stanju
osjeaj kada ne znam to bih sa svojim vremenom i
kada sam prisiljen vriti neke aktivnosti koje mi nisu
zanimljive.

2. Kako biste u par rijei

definirali dosadu
Dominiraju iskazi:
viak slobodnog vremena,
slobodno vrijeme koje nema isplaniranu provedbu,
nedostatak kvalitetnih ideja kako provoditi
vrijeme.
viak slobodnog vremena za koje ne moemo
pronai neku odgovarajuu aktivnost kako bi to
vrijeme to kvalitetnije ispunili

3. to radite da izbjegnete
dosadu?
Dominiraju iskazi:
bavljenje hobijima/raznim aktivnostima,
druenje s prijateljima/volontiranje,
itanje,
promjena okruenja.
itam, gledam filmove, vjebam, prouavam neto
to me zanima (na netu npr.), druim se s
prijateljima i ljubimcima

4. Koje aktivnosti su za vas

dosadne
Dominiraju iskazi:
uenje/predavanje,
predvidljive/ne zanimljive, odnosno, aktivnosti
koje ne ulau dodatni psihiki ili fiziki
napor.
Pasivno sluanje na nastavi, itanje nekog ne
zanimljivog tiva.;
Sjedenje na predavanju koje je izuzetno ne
zanimljivo.;
Sluanje o stvarima koje ne razumijem i koje me ne
zanimaju.

Preliminarni zakljuak pilot

istraivanja
Dosada se tie vremena kada su mladi besposleni,
odnosno, vrijeme kada ne obavljaju nikakve aktivnosti
Dosada se javlja pri ne konstruktivnom koritenju
slobodnog vremena i nedostataku kvalitetnog sadraja
Da bi se dosada izbjegla, mladi se bave hobijima,
drue sa prijateljima, mijenjaju svoje okruenje
Dosada se kod najveeg broja ispitanika javlja pri
uenju i na predavanjima
Mladi istiu da im je u prosjeku dosadno jednom
tjedno to oni smatraju rijetkim.

Zadatak 5:
U grupi kratko raspravite koliko se podudaraju
rezultati pilot istraivanja sa onime to ste uli iz
relevantnih istraivanja i u teorijskom dijelu
seminara?! Jeste li oekivali takve rezultate?
Jedan lan grupe e iznijeti stavove grupe.
Predvieno vrijeme za zadatak je 5 minuta.

Zakljuak:
Dosada je fenomen koji se prema jednoj teoriji
pojavio u industrijskom dobu, a prema drugoj u
romantizmu.
Slobodno vrijeme povezano je s konceptom
slobode.
Za bijeg od dosade je potrebna ovjekova autorefleksija.
Dosada je mogunost za kreativni rad.

Popis literature
1) Maier, C. (2004). Dobar dan, lijenosti: o umijeu i potrebi zabuavanja na poslu.
OcceanMore: Zagreb.
2) Martini, T. (1977). Slobodno vrijeme i suvremeno drutvo. Informator: Zagreb.
3) Rojek, C. (2010). Labour of leisure: the ultimate of free time. Sage: Los Angeles.
4) Svendsen, L. Fr H. (2010). Filozofija dosade. TIM press: Zagreb.
5) Yang, H., Guo, L. (2011). Relationship Between Self-esteem and Leisure Boredom
Among College Students. The Cyber Journal of Applied Leisure and Recreation
Research, 14 (1), 1-12.
6) LaPera, N. (2011). Relationships Between Boredom Proneness, Mindfulness,
Anxiety, Depression, and Substance Use. South African Journal of Occupational
Therapy, 41 (1), 15-25.
7) Wagner, L. (2011). Understanding leisure boredom and risk behaviour in
adolescence. South African Journal of Occupational Therapy, Volume 41 (1), 18-24.
8) Bloomfield, L., Kennedy, G. (2011). Excess Free Time and Mens Mortality Risk.
Victoria University Research, 14 (2), 1-26.
9) Won, S., Han, S. (2010). Out-of-School Activities and Achievement Among Middle
School Students in the U.S. and South Korea. Journal of Advanced Academics, 21,
628-661.
10) Bouillet, D. (2009). Slobodno vrijeme zagrebakih studenata: prilika za
hedonizam ili samoostvarenje. Sociologija i prostor, 46 (3/4), 341-367.

Hvala na panji!