KLASINA (ANTIKA)

KNJIEVNOST

Pojam antika dolazi od

latinskog antiquus: star,
starinski, drevan.
U osnovnom znaenju, odnosi
se na kulture Stare Grke i Rima
i kulture pod njihovim
utjecajem.
U irem smislu znai "davnina".

Grka klasina
knjievnost je napravila
velikog utjecaja na
europsku kulturu, a
ujedno i onu svjetsku, te
na zapadnu civilizaciju.
Osim izrazitog utjecaja
na kulturu, grka je
knjievnost unaprijedila
i knjievnost kao takvu
u samom smislu.

OSNOVNO ZNAENJE

Stara Grka je naziv koji se koristi za

opisivanje svijeta u kojem se govorilo grkim
jezikom u doba antike. Taj naziv se ne odnosi
samo na podruje dananje grke drave, nego
i na podruja naseljena Grcima u doba antike:
Cipar, egejska obala Turske, Sicilija i juna
Italija (poznata kao Velika Grka), te
razbacane naseobine na obalama dananje
Albanije, Bugarske, Egipta, Francuske,
Hrvatske, Libije, panjolske i Ukrajine.

Grku knjievnost dijelimo na etiri

pregledna doba koje karakteriziraju
specifini oblici koji nastaju i pisci koji
djeluju u tom vremenu.

Homer

ARHAJSKO DOBA (750.G.PR.KR. 450.G.PR.KR.)

Arhajsko doba karakterizira razliitost naglasaka i dijalekata u tadanjoj

Grkoj, plemena, razjedinjenost i narodna predaja. U to doba ne koristi se
puno pismo i tekstualni oblik biljeenja knjievnih djela (iako je alfabet
poznat) ve je teite na usmenoj narodnoj predaji. Iz toga najpoznatija djela
su epovi Ilijada i Odiseja, ali tu su i neke lirske vrste poput elegije.

KLASINO DOBA (450.G.PR.KR. 323.G.PR.KR.)

Klasino doba odlikuje procvat

atenske diplomacije i kulture te
ponovne ujedinjenje polisa te
poetak kolonizacije Sredozemlja.
U ovom vremenu najvei procvat
doivljavaju dramske vrste zajedno
sa svojim piscima; Eshilom,
Sofoklom i Euripidom. U to doba na
snazi je i filozofija i razliite
filozofske kole poput Platonove i
Aristotelove.

HELENISTIKO DOBA (323.G.PR.KR. 30.G.PR.KR.)

Ovo razdoblje obuhvaa grku

kulturu pod utjecajem
Aleksandar
makedonske kulture sve do
III. Veliki
raspada Makedonije i pada
pod rimsku vlast. U tom
vremenu popularne su krae
vrste, a istie se visoko
obrazovana manjina i
knjievni ivot nije vie
ogranien na manji prostor.

CARSKO [RIMSKO] DOBA (30.G.PR.KR. 476.G.)

U ovome vremenu nastaje roman, grka knjievnost je pod utjecajem rimske i u svom
opsegu je ograniena. Pisci tadanjega vremena piu i pobuuju motive vezane uz
doba velike, herojske Grke te na epski nain nastoje pobuditi interes za nezavisnu i
samostalnu Grku.

RIMSKO CARSTVO

Rimska knjievnost uvelike je pridonijela

razvitku europske kulture i knjievnosti.
Rimska knjievnost ne postie osobite
rezultate u stvaranju novih vrsta (osim
satire) ve se usmjerava na usavravanje
postojeeg.
Rimska knjievnost uvelike se oslanja na
grku, ponekad ju ak i doslovno imitira, no
kasnije u svojoj povijesti, rimska knjievnost
ostvaruje iznimna djela.

Rimsku knjievnost kao i grku

dijelimo na etiri povijesna doba:

ARHAJSKO DOBA (240.G.PR.KR. 80.G.PR.KR.)

U ovome vremenskom razdoblju jo nema

znaajnijih pisaca niti djela jer prevladava
prevoenje grkih djela na latinski jezik.
Komediografi Plaut i Terencije jedini
ostvaruju znaajnija djela, ali to su sve
obrade ve postojeih grkih komedija.

Otkad je Plauta odnijela smrt, komedija tuna

postade, scena je prazna, a Smijeh i Igra i ala,
stihovi bezbrojni plakati stadoe svi k'o jedan.

Postquam est mortem aptus Plautus, Comoedia

luget,
scaena est deserta, ac dein Risus Ludus Iocusque,
et numeri innumeri simul omnes conlacrimarunt.

ZLATNO DOBA (80.G.PR.KR. 14.G.)

U zlatnom dobu rimska knjievnost

uistinu doivljava vrhunaca. Mnoga
djela velike knjievne vrijednosti su
stvorena.
Epove piu Vergilije, Lukrecije i
Ovidije; u epigramu se istie Katul; u
ljubavnom pjesnitvu tu su Ovidije,
Tibul i Propercije, a u lirici, satiri i
poslanicama najjai predstavnik je
Horacije. Od proznih pisaca tu su
Cezar, Salustije i Livije, a praksu i
teoriju govornitva predstavlja Ciceron.

SREBRNO DOBA (14.G. 117.G.)

Srebrno doba je po knjievnim ostvarenjima neto

manje vrijednosti od zlatnoga doba zbog manjka
novina, ali uspjesi se ostvaruju u satiri, romanu, basni,
epigramu, tragediji i filozofskom eseju.
Ovo doba omeuju vladavine careva Tiberija i Trajana.

KASNO DOBA (117.G. 476.G.)

U kasnome dobu provincijalni pisci stjeu veu reputaciju i

popularnost. U ovim djelima prevladava vulgarni latinski
jezik, provincijalni govor i izrazi, te kranski nauk.

ZANIMLJIVOSTI

Prema tradiciji razdoblje stare Grke

poinje prvim Olimpijskim igrama
776. pr. Kr., ali veina povjesniara
danas produljuje taj termin unatrag
do oko 1000. pr. Kr. Tradicionalni
datum kraja razdoblja stare Grke
smatra se smrt Aleksandra Velikog
323. pr. Kr., a razdoblje koje slijedi
naziva se helenistikim razdobljem.

Isprva su se sportai natjecali odjeveni

u laganu sportsku opremu, kao danas.
A onda su, na igrama, tijekom utrke,
jednom trkau spale hlaice i
nastavio je trati gol. To je od ostalih
atleta ubrzo objeruke prihvaeno, pa
su se natjecatelji od tada natjecali goli.

Stadion u Olimpiji

MIRON, DISKOBOL (BACA DISKA)

Poliklet:
Tezej

Klasino kiparstvo 5. stoljea pr.Kr. najbolje se

upoznaje preko umjetnosti tri glavna predstavnika
toga razdoblja: Miron, Poliklet i Fidija.

RIMSKI FORUM

Rekonstrukcija centra starog Rima

KRAJ ANTIKE

Antika je posljednje razdoblje Starog vijeka, slijedi Srednji

vijek.

Granica carstva 476 godine. Zapadno Rimsko Carstvo

je crvene, a Istono plave boje

Kao kraj razdoblja antike, razliiti autori oznaavaju

razliite godine i dogaaje tijekom tri stoljea:
Godina 325. Nicejski koncil, prvi opi sabor kranstva,
koje te godine postaje priznata religija (a pola stoljea
kasnije i jedina dozvoljena).
Godina 393. Odrane zadnje starovjekovne Olimpijske igre,
nakon toga zabranjene kao poganske.
Godina 476. Svrgnut Romul Augustul, posljednji car
Zapadnog Rimskog Carstva.
Godina 498. Krtenje franakog kralja Klodviga.
Godina 529. Sveti Benedikt iz Nursije osniva prvi samostan
na zapadu
Godina 565. Smrt bizantskog cara Justinijana I.,
posljednjeg koji je imao djelominog uspjeha u pokuaju da
obnovi nekadanje jedinstvo istonog i zapadnog Rimskog
carstva.
Godina 632. Poetak arapskih osvajanja izvan Arapskog
poluotoka.

Hrvatski
Apoksiomen
Nepoznatog autora,
II. ili I. stoljee pr.
Kr.
bronca, nadnaravna
veliina
Arheoloki muzej u
Zagrebu

Kliknite ikonu da biste

dodali sliku

SUVREMENA ZAPADNA KULTURA I CIVILIZACIJA NEZAMISLIVA JE BEZ GRKE ZNANOSTI I

FILOZOFIJE, BEZ RIMSKOG PRAVA, BEZ GRKE I RIMSKE ARHITEKTURE I UMJETNOSTI.

Tanja Pajtak, prof.