Osnovni ekonomski pojmovi

Financijski management

Osnovni ekonomski
pojmovi

Vrijednost
Trina vrijednost
Cijena
Imovina
Realna
Financijska

Vremenska vrijednost novca

 Sadanja vrijednost
Budua vrijednost
Kamata
Nominalna kamatna stopa
Efektivna kamatna stopa

Vrijednost
"Value like beauty is in the eye of the
beholder
Vrijednost predstavlja svojstvo robe
(ili usluge) da se moze zamijeniti za
drugu robu ili dati za novac.
Vrijednost = sadasnja vrijednost
buducih tijekova novca

Trina vrijednost
trzisna vrijednost je najvia cijena
koja se za neku imovinu moe dobiti na
otvorenom tritu, u nekom razumnom
roku, pod uvjetom da kupci raspolau
svim informacijama relevantnim za tu
nekretninu.

Cijena
predstavlja koliinu novca koja je
plaena, traena ili ponuena za robu
ili uslugu.
procjena vrijednosti izraenu u novcu

Imovina
Imovina kao knjigovodstveni pojam
predstavlja sve ono to firma
posjeduje;
graevinski
objekti,
oprema, zalihe, potraivanje, novac

Realna imovina
Realna imovina drutva:

nematerijalna imovina (osnivaki izdaci,

trgovaka marka, patenti, izdaci za
istraivanje i razvoj ...),
materijalna imovina (zemljite,
graevinski objekti, oprema,
postrojenja, poslovni prostor ...) i
potraivanja

Financijska imovina
Financijska imovina
vrijednosti papiri drutva, dionice,
obveznice
imovina koja se moe prodajom
pretvoriti u novac i dalje u realnu
imovinu, ukoliko je to drutvu potrebno

Vremenska vrijednost
novca
temelji se na premisi da e vrijednost imovine
narasti protekom vremena za iznos kamate,
odnosno da e novana jedinica investirana
danas sutra biti vrijednija
temelji se na konceptu da novana jedinica koju
posjedujemo danas, vrijedi vie od obeanja ili
oekivanja dobivanja iste, u budunosti.
ima tri komponente; sadanju vrijednost,
buduu vrijednosti i glavnicu, iju vrijednost u
vremenu i promatramo.

Sadanja vrijednost
novca
Sadanja vrijednost novca jeste
iznos
novca
danas,
koji
je
ekvivalentan plaanju u budunosti
koje je diskontirano odgovarajuom
kamatnom stopom

1
PV = ---- C1
(1+r)

gdje je:
PV sadanja vrijednost (Present Value)
C1 imovina, glavnica, novac, u vremenu 1
r diskontna kamatna stopa, stopa povrata
1/(1+r) diskontni faktor

gdje je:

Ct
PV = --------(1+rt)t

PV sadanja vrijednost
Ct imovina, glavnica, novac, u vremenu t
rt diskontna kamatna stopa u vremenu t
t broj razdoblja diskontiranja

Budua vrijednost novca

Budua vrijednost novca jeste,
vrijednost novca investirana danas, u
nekom trenutku u budunosti.

PV FV 1 /(1 i)

FV=PV(1+i) n
gdje je:

PV sadanja vrijednost (Present Value)

FV budua vrijednost (Future Value)
i kamatna stopa svedena na jedinino razdoblje
(Interest Rate Per Period)
n broj razdoblja ukamaivanja (Number of
Compounding Period)

Kamata
Kamata je troak posudbe novca.
Razlikujemo nominalnu kamatnu stopu
i realnu kamatnu stopu

Nominalna kamatna stopa

Nominalna kamatna stopa jeste stopa
zamjene izmeu novane jedinice (npr. kune)
danas i novane jedinice (npr. kune) u neko
budue vrijeme.
Ako je npr. nominalna kamatna stopa 10%
godinje, tada se kuna danas moe
zamijeniti za 1,10 kuna nakon godinu dana.

Realna kamatna stopa

Realna kamatna stopa
predstavlja stopu
zamjene izmeu dobara i usluga danas i dobara
i usluga na neki datum u budunosti.
U svijetu bez inflacije i deflacije realna kamatna
stopa jednaka je nominanoj kamatnoj stopi.
Realna kamatna stopa slui kao kompenzacija
kreditoru za odgodu potronje za razdoblje
posudbe, odnosno kreditiranja.

Nominalna kamatna stopa =

realna kamatna stopa + oekivna stopa inflacije

Realna kamatna stopa =

nominalna kamatna stopa - oekivana stopa inflacije

Jednostavni i sloeni
kamatni raun
Kod obrauna kamatne stope upotrebljava se jednostavni ili
sloeni kamatni raun.
Jednostavna se kamata obraunava za razdoblje koje traje
manje od godinu dana.

Jednostavna kamata = p x n x i

gdje je
p glavnica (Principal)
i kamatna stopa za razdoblje (Interest Rate for One Period)
n broj razdoblje (Number of Periods)

 Sloena se kamata za svako razdoblje

obraunava na glavnicu uveanu za
kamatu
akumuliranu
tijekom
prethodnog razdoblja obrauna.
Kamata se izraava na godinjoj
razini, dok je ukamaivanje godinje,
polugodinje,
kvartalno
ili
kontinuirano.
Kod sloenog ukamaivanja razlikuje
se efektivna kamatna stopa i
nominalna kamatna stopa.

 Da bi nominalnu stopu konveritrali u

efektivnu kamatnu stopu koristimo sljedei
izraz:
Eks = (1 + (i/n))n 1
gdje je:
i nominalna kamatna stopa (Nominal or stated
interest rate)
n razdoblje ukamaivanja unutar jedne godine
(Number of compounding periods per year)

FINANCIJSKI
MANAGMENT
Poslovne financije odvojeno polje
prouavanja od 1900-tih godina
Cilj poduzea:

max profita (ukupni profiti)

max bogatstva dioniara (zarada po dionici
trina cijena dionica

Manager nasuprot dioniaru (vlasniku)

Ciljevi managera mogu se razlikovati od
ciljeva dioniara

Funkcije financija
Tri glavne odluke:
Odluka o investiranju
Odluka o financiranju
Odluka o (raspodjeli) dividendi

Optimalna kombinacija svih triju

odluka max bogatstva dioniara

Financijski management
Rjeava tri glavne odluke odreuju
vrijednost poduzea optimalna
kombinacija CILJ
Odluka o investiranju za sobom povlai
odluku od financiranju utjee na i pod
utjecajem je odluke o dividendama
zarada koje su se dioniari odrekli izvor
je internog financiranja

Odluka o investiranju
Najznaajnija odluka
Alociranje kapitala u investicijske
prijedloge koristi u budunosti
Budunost neizvjesnost i rizik

Investiranje
Investiranje u vlastitu imovinu rast i max
bogatstva dioniara
Odluke

Da li zaradu podijeliti dioniarima (na dugi rok ne vri se

zamjena opreme moe dovesti do likvidacije poduzea)
Da li dobit investirati u zamjenu dotrajale opreme, a
ostatak raspodijeliti dioniarima ne koriste se
prednosti svih investicijskih mogunosti u cilju max
bogatstva dioniara
Da li svu dobit uloiti u investicijske mogunosti max
bogatstva dioniara

 Odluka o investiranju:
Trai znaajna sredstva
Angaman sredstava na dugi rok

Investicija = akumulacija koja se troi radi

pospjeivanja drutveno-ekonomskog
razvoja
Investicijska odluka = odluka o upotrebi
akumulacije
Slijed investicijskih odluka = investicijska
politika

 Karakteristike investicije:

Ne donosi koristi odmah

Vlasnik novca privremeno se odrie
kupovne moi sa ciljem ostvarenja
zarade vee od zarade koja se mogla
ostvariti ulaganjem u drugu aktivnost
manjeg rizika

Kapitalno budetiranje = postupak

donoenja odluka o dugoronim
investicijama u realnu imovinu
poduzea (dugoroni investicijski
projekti)

 Ulaganje:
U financijske oblike imovine
U realne oblike imovine

Financijske investicije:

Dionice, obveznice i dr vp
Visok stupanj likvidnosti (utrivost)
Prinos dividende, kamate
Prodajom kapitalni dobitak

Realne investicije:
Dodirljiva materijalna imovina
Namjena gospodarska djelatnost
Vrijednost teko procijeniti

Odluka o financiranju
Najbolja kombinacija financiranja i
strukture kapitala
Posljedica varijacije strukture
kapitala na vrijednost poduzea
Kratkorono, srednjorono i
dugorono financiranje
Odnos poduzea i trita kapitala

Financiranje
Pitanja:

Koja je vanost naina financiranja

investicijskih mogunosti
Koja je optimalna struktura kapitala
(omjer zaduenja i trajnog kapitala)

to se dogaa sa vrijednou poduzea i

trokovima kapitala promjenom omjera duga i
trajnog kapitala (stupanj koritenja
financijske poluge)

 Troak kredita I/D (I= kamata, D =

kredit)
Povrat na kapital (O-I / E,
O=operativni prihod, E=kapital)
to se dogaa sa navednim stopama
poveanjem stupnja koritenja
financijske poluge

Financiranje po ronosti:
Kratkorono (do 1 godine) jeftinije
Trgovaki kredit (dobavljai)
Vremenska razgranienja (plae, porezi
besplatno i baskamatno financiranje)
Kredit s trita novca komercijalni zapisi
Bankarski kredit

Dugorono (preko 1 godine)

Dugoroni bankarski kredit
Emisija vp (vlasnikih, dugovnih)

Raspodjela dividendi
Politika dividendi da li utjee na
vrijednost poduzea
Isplata profita smanjuje iznos zadranog
profita i unutarnji izvor financiranja
Bogatstvo dioniara
Trina cijena dinioce
Tekua dividenda

Isplata dividendi:

Teorijski pristup
Managerski pristup

Odluka o (raspodjeli)
dividendi
Postotak zarade koji se plaa
dioniarima u novanim dividendama,
dividendnim dionicama, kroz iskup
dionica

Teorijski pristup
Dok postoje investicijski projekti iji su povrati vei od
traene stope povrata profit se koristi kao unutarnji
izvor financiranja
Ukoliko preostane zadranog profita vri se podjela
dioniarima
Ako su investicijski projekti vei od zadranog profita
financiranje iz zadranog profita i novom emisijom vp ili
zaduenjem
Ravnodunost dioniara isplata ili zadravanje
Savreno trite
Utjecaj poreza

Porez na kapitalne dobitke (odgaa se)

Porez na prihod od dividende

Novane dividende kao signal investitorima cijena

moe reagirati na promjenu dividendi

Managerski pristup
ivotni ciklus poduzea na poetku ne isplauje
se dividenda
Likvidnost odljev novca kroz dividende,
poduzee moe biti profitabilno ali i nelikvidno
(posudba)
Informacija to isplauju druge firme sline
djelatnosti, to investitori oekuju
Kontrola isplata znaajnih dividendi, dodatna
potreba za financijskim sredstvima emisija vp
(gubitak kontrole)
Narav dioniara dioniari vieg poreznog
razreda vie cijene kapitalni dobitak (niska
stopa isplate dividendi)
Ogranienja unutar ugovora o obveznici ili
kreditnog ugovora

Bilanca
AKTIVA

PASIVA

IMOVINA
TUI
IZVORI

AKTIVA

PASIVA

LIKVIDNOST

VLASTITI
IZVORI

Bilanca - aktiva
AKTIVA

A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL

B. DUGOTRAJNA IMOVINA
I
NEMATERIJALNA IMOVINA
II
MATERIJALNA IMOVINA
III FINANCIJSKA IMOVINA
IV
POTRAIVANJA
C KRATKOTRAJNA IMOVINA
I
ZALIHE
II
POTRAIVANJA
III FINANCIJSKA IMOVINA
IV
NOVAC U BANCI I BLAGAJNI
D PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA
PRIHODA
E GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA
F UKUPNA AKTIVA

G IZVANBILANNI ZAPISI

NAPLATA

Bilanca - pasiva
PASIVA

A.

B.
C.
D.
E.

KAPITAL I REZERVE
I UPISANI KAPITAL
II PREMIJE NA EMITIRANE DIONICE
III REVALORIZACIJSKA REZERVA
IV REZERVE
V ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK
VI DOBIT ILI GUBITAK TEKUE GODINE
DUGORONA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROKOVE
DUGORONE OBVEZE
KRATKORONE OBVEZE
ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD BUDUIH RAZDOBLJA
UKUPNO PASIVA

G.

IZVANBILANNI ZAPISI

Pozicija
AKTIVA
A) Potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital
B) Dugotrajna imovina
Nematerijalna imovina
Materijalna imovina
Financijska imovina
Potraivanja
C) Kratkotrajna imovina
Zalihe
Potraivanja od kupaca
Ostala potraivanja
Financijska imovina
Novac na raunu i blagajni
D) Plaeni trokovi budueg razdoblja, nedospjela naplata prihoda
E) Gubitak iznad visine kapitala
UKUPNO AKTIVA
PASIVA
A) Kapital i rezerve
Upisani kapital
Rezerve**
Dobit/gubitak tekue godine*
B) Manjinski interesi
C) Dugorona rezerviranja za rizike i trokove
D) Dugorone obveze
E) Kratkorone obveze
Obveze prema dobavljaima
Kratkorone financijske obveze
Ostale kratkorone obveze
F) Odgoeno plaanje trokova i prihod budueg razdoblja
UKUPNA PASIVA
Izvanbilanna evidencija

31.12.2003. (u 000 kn)

118.455
3.976
103.527
10.952
7.651
3.994
178
3.053
426

126.106

107.415
49.102
37.829
20.484

13.461
5.230
731
2.433
2.066
126.106

Raun dobiti i gubitka

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

PRIHODI IZ OSNOVNE DJELATNOSTI

RASHODI OSNOVNE DJELATNOSTI
PRIHODI IZ DRUGIH AKTIVNOSTI
RASHODI DRUGIH AKTIVNOSTI
IZVANREDNI PRIHODI
IZVANREDNI RASHODI
DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
POREZ NA DOBIT ILI GUBITAK
DOBIT ILI GUBITAK FINANCIJSKE GODINE.