9-Tržišna Moć Monopol I Monopson

POGLAVLJE
10
Trina mo:
monopol i monopson
PREGLED POGLAVLJA 10
Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson
10.1 Monopol
10.2 Monopolska mo
10.3 Izvori monopolske moi
10.4 Drutveni troak monopolske moi
10.5 Monopson
10.6 Monopsonska mo
10.7 Ograniavanje trine moi: antitrustovski zakoni
2 of 50
Trina mo: Monopol i monopson

Odreivanje cijena, investiranje i odluke o koliini proizvodnje
zavise od strukture trita i ponaanja konkurenata. Na savreno
konkurentnom tritu, zbog velikog broja prodavaa i kupaca, niko od
njih ne moe uticati na formiranje cijene. Stoga se cijena formira na
osnovu dejstva ponude i tranje. Takvu cijenu preduzea i kupci
smatraju zadanom prilikom donoenja svojih odluka, jer ne mogu na nju
uticati.
monopol trite sa samo jednim prodavaem i mnotvom kupaca.
monopson trite sa samo mnogo prodavaa i samo jednim kupcem.
Vrijedi opte pravilo da e monopolistova koliina ponude biti manja a cijena
via od konkurentske ponude i cijene. Ako monopolist odlui povisiti cijenu ne
mora brinuti o ponaanju konkurenata koji bi nuenjem nie cijene mogli dobiti
vei udio na tritu. Monopolist jest trite. Ipak, moponolist koji ima cilj
maksimalnizaciju profita, ne moe naplaivati bilo koju cijenu koju eli. On
najprije mora upoznati svoje trokove i karakteristike trine tranje.
trina mo mogunost prodavaa ili kupca da utiu na cijenu dobra
3 of 50
10.1
MONOPOL
Prosjeni prihod i granini prihod
granini prihod promjena prihoda koja
proizlazi iz poveanja proizvodnje za jednu

jedinicu proizvoda
Tablica 10.1
Ukupni, granini i prosjeni prihod

Ukupni
prihod (R)
Granini
prihod (MR)
Prosjeni
prihod (AR)
Cijena (P)
Koliina (Q)
$6
$0
---
---
$5
$5
-1
-3
4 of 50
10.1
MONOPOL
Prosjeni prihod i granini prihod

Graf 10.1
Prosjeni i granini
prihod
Prosjeni i granini
prihod prikazani su za
krivu tranje
P = 6 Q.
Dolara po
jedinici
proizvoda
Prosjeni prihod (tranja)
Granini
prihod
Proizvod
5 of 50
10.1
MONOPOL
Monopolistova odluka o koliini proizvodnje
Graf 10.2
Profit se maksimizira kada je
granini prihod jednak
graninom troku, tj. MR = MC
Cijena
Q* je nivo proizvodnje pri kojoj

je MR = MC. AR=D
Ako preduzee proizvodi manje
proizvoda - recimo Q1 - rtvuje
se odreena koliina profita
budui da dodatni prihod koji bi
se mogao zaraditi proizvodnjom
i prodajom jedinica izmeu Q1 i
Q* premauje troak njihove
proizvodnje (MR>MC) pa se
dodatna proizvodnja isplati.
Slino tome, poveanje
proizvodnje od Q* na Q2
smanjilo bi profit jer bi dodatni
troak bio vei od dodatnog
prihoda (MC>MR) smanjenje
proizvodnje se isplati.
Izgubljeni profit zbog

premale proizvodnje
(Q1) i prodaje po
previsokoj cijeni (P1)
Izgubljeni profit zbog

prevelike
proizvodnje (Q2) i
prodaje po premaloj
cijeni (P2)
Koliina
6 of 50
10.1
MONOPOL
Monopolistova odluka o koliini proizvodnje

Moemo i algebarski prikazati da Q* maksimizira profit. Profit
predstavlja razliku izmeu prihoda i troka koji ovise o Q:
Kako se Q poveava od nule, profit e se poveavati dok ne dosegne maksimum i

tada poinje opadati. Prema tome, Q uz koji se postie maksimalan profit je onaj
kada je dodatni profit zbog malog porasta Q jednak nuli (tj., /Q = 0). Tada je
Ali, R/Q je granini prihod, a C/Q je granini troak. Stoga je

uvjet maksimizacije profita
ili
7 of 50
10.1
MONOPOL
Primjer
USD
Graf 10.3
Primjer maksimizacije profita
Dio (a) prikazuje ukupni prihod R, ukupni

troak C i njihovu razliku, tj. profit. Dio (b)
prikazuje prosjeni i granini prihod, te
prosjeni i granini troak. Granini prihod
je nagib krive ukupnog prihoda, a granini
troak je nagib krive ukupnog troka.
Proizvodnja uz koju se postie maskimalni
profit je Q* = 10, to je taka u kojoj je
granini prihod jednak graninom troku.
Pri ovom nivou proizvodnje, nagib krive
profita jednak je nuli, a nagib krive ukupnog
prihoda i ukupnog troka su jednaki. Profit
po jedinici je 15 dolara, odnosno razlika
izmeu prosjenog prihoda i prosjenog
troka. Budui da je proizvedeno 10
jedinica proizvoda, ukupni profit je 150
dolara.
Profit
Koliina
USD/Q
Profit
Koliina
8 of 50
10.1
MONOPOL
Grubo pravilo za odreivanje cijene

Uslov da granini prihod bude jednak graninom troku (MR=MC) treba
pretvoriti u grubo pravilo koje se moe jednostavnije primjenjivati u praksi. P i Q
pri maksimalizaciji profita se odreuju tako da je MR=MC, ali kako e to znati
obian menader u praksi? Oni nemaju uvida u krive MR i MC za svoje
preduzee. Odreivanje MC je za njih mogue samo preko ogranienog nivoa
proizvodnje (objasniti).
Kako bi to uinili, moemo najprije drugaije napisati jednainu za granini
prihod:
9 of 50
10.1
MONOPOL
Ekstra prihod od dodatne jedinice proizvoda (PQ)/Q, ima dvije

komponente:
1. Proizvodnja jedne dodatne jedinice i prodaja te jedinice po
cijeni P donosi prihod od (1)(P) = P.
2. Meutim, budui da preduzee ima opadajuu krivu tranje,
proizvodnja i prodaja ovog dodatnog proizvoda moe takoe
imati za posljedicu mali pad cijene P/Q, to smanjuje prihod
od prodaje svih prodatih proizvoda (tj., promjena prihoda
Q[P/Q]).
Prema tome,
10 of 50
10.1
MONOPOL
(Q/P)(P/Q) je reciprono elastinosti potranje, 1/Ed,

izmjereno pri nivou proizvodnje koja donosi maksimalni
profit i
Budui da je cilj preduzea maksimizacija profita, moemo
odrediti da je granini prihod jednak graninom troku:
to se moe prepraviti da dobijemo donji izraz:
(10.1)
Ako je Ed veoma visoka slijedi P=MC, pa nema velike koristi biti
monopolist. Sukladno navedenom, moemo preraditi ovu jednainu kako bi
cijenu izrazili direktno kao maru nad graninim trokom:
(10.2)
11 of 50
10.1
MONOPOL
Primjer 10.1
Astra-Merckove cijene Priloseca

Godine 1995. novi lijek Astra-Mercka za dugotrajno
lijeenje ira plasiran je na trite. Prilosec se temeljio
na vrlo razliitom biohemijskom mehanizmu i bio je
daleko produktivniji od svih ranijih lijekova.
Do 1996. postao je najprodavaniji lijek u svijetu i nije
imao znaajnijeg konkurenta.
Godine 1995. Astra-Merck je dnevnu dozu Priloseca
naplaivao oko 3,5 dolara.
Granini troak proizvodnje i pakiranja Priloseca za
dnevnu dozu iznosi samo oko 30 do 40 centa.
Nizak granini troak znai da bi se elastinost
potranje, Ed, trebala otprilike kretati oko -1,0 do -1,2. ,
Stoga je odreivanje cijene Priloseca uz maru koja
premauje granini troak za 400% skladno naem
grubom pravilu za odreivanje cijene.
12 of 50
10.1
MONOPOL
Promjene tranje
Na konkurentskom tritu postoji jasan odnos izmeu cijene i ponuene
koliine prikazan krivom ponude koja nam govori koliko e biti
proizvedeno robe i usluga pri svakoj cijeni.
Monopolistiko trite nema uobiajenu krivu ponude. Odnosno nema

uobiajenog mehanizma izmeu nivoa cijena i koliine proizvodnje. To
znai da nema direktnog odnosa izmeu cijene (P) i proizvedene koliine
(Q).
Razlog tome je to monopolistova odluka o nivou proizvodnje ne zavisi
samo o graninom troku, nego i o obliku krive tranje.
Promjene tranje mogu dovesti do: a) promjene cijena bez promjene

nivoa proizvodnje; b) promjene nivoa proizvodnje bez promjena cijene; ili
do promjene jednog i drugog.
13 of 50
10.1
MONOPOL
Promjene tranje
Graf 10.4
Promjena tranje
Pomicanje krive tranje pokazuje

da monopolistiko trite nema
krivu ponude tj. nema
direktnog odnosa izmeu cijene i USD/Q
USD/Q
proizvedene koliine. U dijelu (a),
kriva tranje D1 pomie se prema
novoj krivoj tranje D2. Meutim,
nova kriva graninog prihoda
MR2 presijeca krivu graninog
troka u istoj taki kao i stara
kriva graninog prihoda MR1.
Prema tome, nivo proizvodnje uz
koju se ostvaruje maksimalni
profit ostaje ista, iako cijena
pada s P1 na P2. U dijelu (b),
Koliina
Koliina
nova kriva graninog prihoda
MR2 presijeca krivu graninog
Gornje slike pokazuju vanu razliku izmeu monopola i
troka pri viem nivou
proizvodnje Q2. Meutim, budui konkurentske ponude. Konkur industr e pri svakoj cijeni
da je tranja sada elastinija,
proizvoditi odreenu Q proizvoda, dok kod monopoliste
cijena ostaje ista.
14 of 50
Q zavisi od mijenjanja tranje.
10.1
MONOPOL
Djelovanje poreza
Porez na proizvodnju ima razliit uticaj na konkurentsku industriju i na
monopolista. Ako je nametnut poseban porez od t dolara po jedinici, tako da
monopolist mora platiti dravi t dolara za svaku jedinicu prodatih proizvoda.
Ako je MC poetni granini troak preduzea, odluka o optimalnoj
proizvodnji se dobija kao
Graf 10.5
USD/Q
Uticaj oporezivanja na monopolista
Uz porez t po jedinici proizvoda,

efektivni granini troak preduzea
poveao se za iznos t na MC + t.
U ovom primjeru, poveanje cijene
P je vee od poreza t. To je
mogue jer veza izmeu cijene i
graninog troka zavisi od
elastinosti tranje.
Koliina
15 of 50
10.1
MONOPOL
Preduzee sa vie pogona

Pretpostavimo da preduzee ima dva pogona. Kolika bi trebala biti ukupna
proizvodnja i koliko proizvoda bi trebao proizvesti svaki pogon? Odgovor
moemo intuitivno pronai u dva koraka:
Prvi korak. Bez obzira koliki je nivo proizvodnje, on treba biti podijeljen
izmeu dva pogona na nain da je granini troak isti za svaki pogon. Inae,
preduzee moe smanjiti svoje trokove i poveati prihod ako realocira
proizvodnju iz jednog pogona, sa viim MC, u drugi pogon, sa niim MC.
Drugi korak. Poznato je da ukupna proizvodnja mora biti takva da je granini
prihod jednak graninom troku. Inae, preduzee bi moglo poveati svoj profit
poveanjem ili smanjivanjem nivoa proizvodnje.
16 of 50
10.1
MONOPOL

Do ovog rezultata moemo doi i raunskim putem. Uzmimo da su Q1 i C1
proizvodnja i troak proizvodnje za Pogon 1, Q2 i C2 su proizvodnja i troak
proizvodnje za Pogon 2, a QT = Q1 + Q2 je ukupna proizvodnja. Tada je
profit
Preduzee treba poveati proizvodnju oba pogona dok dodatni profit od
posljednje proizvedene jedinice proizvoda ne postane nula. Trebamo
poeti tako da zadamo da je dodatni profit proizvodnje u Pogonu 1 jednak
nuli:
(PQT)/Q1 je prihod od proizvodnje i prodaje dodatne jedinice, tj. granini

prihod, MR, za svu proizvodnju preduzea.
17 of 50
10.1
MONOPOL
C1/Q1, je granini troak Pogona 1, MC1.

Prema tome, dobivamo MR MC1 = 0, ili
Na slian nain moemo dodatni profit od proizvodnje u Pogonu 2
izjednaiti s nulom,
Spojivi ove dvije jednadbe dobivamo da preduzee treba proizvesti

onoliko da je
(10.3)
18 of 50
10.1
MONOPOL

Graf 10.6
Proizvodnja s dva pogona
USD/Q
Preduzee s dva pogona

maksimizira profit ako
odabere nivo proizvodnje
Q1 i Q2 tako da je granini
prihod MR (koji ovisi o
ukupnoj proizvodnji) jednak
graninom troku za svaki
pogon, MC1 i MC2.
Koliina
19 of 50
10.2
MONOPOLSKA MO
Graf 10.7
Potranja za etkicama za zube
Dio (a) prikazuje trinu tranju

za etkicama za zube. Dio (b)
prikazuje tranju za etkicama
za zube preduzea A. Pri
trinoj cijeni od 1,5 dolara
elastinost trine tranje je USD/Q
-1,5. Meutim, preduzee A
vidi znatno elastiniju krivu
tranje DA zbog konkurencije
drugih preduzea. Pri cijeni od
1,5 dolara, elastinost tranje
prduzea A je -6. Ipak,
preduzee A ima odreenu
monopolsku mo: njegova
cijena za maksimizaciju profita
je 1,5 dolara, to je vee od
graninog troka.
Trina
potranja
USD/Q
Potranja s kojom se
suoava preduzee
A
Koliina
20 of 50
10.2
MONOPOLSKA MO
Mjerenje monopolske moi

Prisjetimo se bitne razlike izmeu savreno konkurentnog preduzea i
preduzea s monopolskom moi: Kod konkurentnog preduzea cijena je
jednaka troku, kod preduzea s monopolskom moi cijena je vea od
graninog troka.
Lernerov indeks monopolske moi mjera
monopolske moi izraunata kao razlika
izmeu cijene i graninog troka, podijeljena
s cijenom
Matematiki:
Ovaj indeks monopolske moi moe se takoe izraziti pomou elastinosti potranje
preduzea
(10.4)
21 of 50
10.2
MONOPOLSKA MO
Grubo pravilo za odreivanje cijena
USD/Q
Graf 10.8
USD/Q
Koliina
Koliina
Elasticity of Demand and Price Markup
Mara (P-MC) / P jednaka je negativnoj inverznoj elastinosti tranje preduzea. Ako je

tranja preduzea elastina kao u (a), mara je niska i preduzee ima malu monopolsku
mo. Razlika izmeu konkurentske i monopolske cijene je mala. Upravo je suprotno ako je
tranja relativno neelastina, kao u (b) onda je razlika izmeu konkurentske i monopolske
cijene velika.
22 of 50
10.2
MONOPOLSKA MO
Primjer 10.2
Odreivanje mare: od supermarketa do

dizajnerskog jeans-a
Iako je elastinost trine tranje za hranom mala (oko -1),
veinu podruja obino posluuje nekoliko supermarketa, tako
da nijedan od njih ne moe znatno povisiti cijene, a da mu
kupce ne preuzmu drugi duani.
Posljedica toga je da obino elastinost tranje za bilo koji
supermarket iznosi ak do -10. Ako u jednadbi (10.2)
zamijenimo Ed ovim brojem, dobiJamo
P = MC/(1 0.1) = MC/(0.9) = (1.11)MC.
Menader tipinog supermarketa trebao bi odrediti cijene oko
11% iznad graninog troka.
Mali duani imaju vie cijene od supermarketa, jer su njihovi
kupci manje osjetljiviji na cijenu.
Elastinost tranje za takve duane je oko -5, tako da jednaina
za maru govori da njegove cijene trebaju biti oko 25% iznad
graninog troka, kao to zaista obino i jesu.
Za glavne marke dizajnerskih traperica, elastinost tranje
kree se od -3 do -4.
To znai da cijena treba biti 33 do 50% vea od graninog
troka
23 of 50
10.2
MONOPOLSKA MO
Primjer 10.3
Tablica 10.2
Odreivanje cijena za snimljene videokasete

Maloprodajne cijene VHS i DVD
2007
1985
VHS
Naziv
Purple Rain
$29.88
Pirates of the Caribbean
$19.99
Raiders of the Lost Ark
$24.95
The Da Vinci Code
$19.99
Jane Fonda Workout
$59.95
Mission: Impossible III
$17.99
The Empire Strikes Back
$79.98
King Kong
$19.98
An Officer and a Gentleman
$24.95
Harry Potter and the Goblet of Fire
$17.49
Star Trek: The Motion Picture
$24.95
Ice Age
$19.99
Star Wars
$39.98
The Devil Wears Prada
$17.99
Naziv
DVD
24 of 50
10.2
MONOPOLSKA MO
Primjer 10.3
Odreivanje cijena za snimljene videokasete

(nastavak)
Graf 10.9
Posudba i prodaja video kaseta
Izmeu 1990 i 1998, nie cijene

su potakle potroae na kupovinu
vie video kaseta.
Od 2001, prodaja DVD-a je
premaila prodaju VHS video
kaseta.
HD DVD su uvedeni 2006., te se
oekuje da zamjene
konvencionalne DVD.
25 of 50
10.3
IZVORI MONOPOLSKE MOI
a) Elastinost trine tranje
U sluaju postojanja samo jednog preduzea isti monopolist njegova

kriva tranje bit e trina kriva tranje
Budui da je tranja za naftom prilino neelastina (barem kratkorono),
OPEC je tokom 1970-tih i ranih 1980-tih mogao podii cijene nafte visoko
iznad graninog troka proizvodnje.
Potranja za robom kao to je kafa, kakao, aluminij i bakar puno je elastinija,
pa su pokuaji proizvoaa da karteliziraju ova trita i podignu cijene
uglavnom propali.
U svakom sluaju, elastinost trine tranje ograniava potencijalnu
monopolsku mo pojedinanih proizvoaa
26 of 50
10.3
b) Broj preduzea
U sluaju kada samo nekoliko preduzea ima udio u veini prodaje na tritu,
kaemo da je trite jako koncentrisano. Sve to je broj preduzea na tritu
manjim, a trite visoko koncentrisano, to je monopolska mo na tom tritu
vea.
prepreka za ulazak uslov koji
sprjeava ulazak novih konkurenata
27 of 50
10.3
c) Interakcija meu preduzeima
Preduzea mogu konkurisati agresivno, sniavajui cijene kako bi zadobile

vei udio na tritu.
Na taj nain cijene bi mogle pasti do gotovo konkurentskog nivoa.
Preduzea se mogu ak udruiti (i prekriti antitrustovske zakone) i dogovoriti
da zajedniki ogranie proizvodnju i povise cijene.
Zajedniko podizanje cijena ima veu mogunost da bude profitabilno od
pojedinanog, tako da udruivanje moe generirati znaajnu monopolsku
mo. Dakle, sve to je interakcija meu preduzeima vea to je monopolska
mo tih preduzea (na tom tritu) vea.
28 of 50
10.4
DRUTVENI TROAK MONOPOLSKE MOI
Graf 10.10
Gubitak probitka ili blagostanja zbog

monopolske moi
USD/Q
Osjeneni pravougaonik i trougli prikazuju

promjene potroaevog i proizvoaevog
vika kada se pomiemo od konkurentske
cijene i koliine, Pc i Qc, prema monopolskoj
cijeni i koliini, Pm i Qm.
Izgubljeni potroaev
viak
Gubitak vika
ili blagostanja
Zbog vie cijene, potroai gube (A + B), a

proizvoa dobija (A C). Gubitak vika je B
+ C.
ak i ako se profit monopoliste oporezuje i
redistribuira potroaima, i tada bi postojala
neefikasnost jer bi pdnja bila ipak manja
nego u uslovima konkurencije. Stoga je
gubitak blagostanja drutveni troak ove
neefikasnosti.
Koliina
29 of 50
10.4
Rent Seeking
zahtijevanje rente troenje velikih iznosa novca u drutveno
neproduktivne svrhe za dobijanje, odravanje ili iskazivanje monopolske
moi. To moe ukljuivati aktivnosti lobiranja (ili donacije politikim
kapmanjama) kako bi se postigla dravna regulativa koja bi potencijalnim
konkurentima oteele ulazak na trite.
to je vei potencijalni dobitak od monopolske moi to su vei ekonomski
podsticaji za rent seeking. Dakle, to je vei transfer od potroaa prema
preduzeu vei je drutveni troak monopola.
Zahtijevanje rente u javnom sektoru.
Firma Archer Daniels Midland (ADM) je 1996. uspjeno lobirala Clintonovu
vladu za regulativu koja propisuje da se etanol (etilni alkohol) koji se koristi u
gorivu motornih vozila, proizvodi od kukuruza.
Zato? Zato jer je ADM imao gotovo isti monopol u proizvodnji etanola na
osnovu kukuruza, tako da je regulativa poveala njegov dobitak od
monopolske moi
30 of 50
10.4
Regulacija cijena
Graf 10.11
Regulacija cijena
USD/Q
Bez upliva drave,

monopolist proizvodi Qm i
naplauje Pm.
Kada drava nametne
plafonsku cijenu P1
prosjeni i granini prihod
preduzea su konstantni i
jednaki P1 (MR=AR=P1) za
sve nivoe proizvodnje do
Q1.
Za vee nivoe proizvodnje,
vrijede poetne krive
prosjenog i graninog
prihoda.
Nova kriva graninog
prihoda je, stoga, ljubiasta
linija koja presijeca krivu
graninog troka pri Q1.
Koliina
31 of 50
10.4
Regulacija cijena
Graf 10.11
Regulacija cijena
USD/Q
Kada se cijena snizi do Pc,

na taki gdje granini
troak presijeca granini
prihod, proizvodnja se
poveava do svog
maksimuma Qc. To su
proizvodi koji bi bili
proizvedeni u
konkurentskoj industriji.
Daljnje sniavanje cijene
do P3 smanjuje proizvodnju
na Q3 i uzrokuje manjak,
Q3 Q3.
Koliina
32 of 50
10.4
Prirodni monopol
prirodni monopol preduzee koje moe proizvesti cjelokupnu proizvodnju
trita uz nii troak nego kada bi postojalo nekoliko preduzea. Primjer:
pruanje lokalnih komunalnih usluga. Ako je preduzee prirodni monopolist,
efikasnije je pustiti mu da opsluuje cijelo trite nego da nekoliko preduzea
konkuriu jedni drugima.
Graf 10.12
USD/Q
Reguliranje cijene prirodnog

monopola
Preduzee je prirodni monopolist

jer uiva ekonomiju obima
(opadajui prosjeni (AC) i
granini troak MC) za itav
raspon proizvodnje. Kada bi
cijena bila regulisana da bude
PC, (gdje je AR=MC=P)
preduzee bi gubilo novac i
propalo. Odreivanjem cijene Pr
gdje je AC=AR=P dobija se
najvea mogua proizvodnja uz
nastavak poslovanja preduzea;
viak profita jednak je nuli.
Koliina
33 of 50
10.4
Regulacija u praksi
regulacija stope povrata najvea dozvoljena cijena koju odreuje
regulatorna agencija temelji se na oekivanoj stopi povrata koju e preduzee
zaraditi
Potekoe u donoenju odluka koje brojeve koristiti u izraunavanju stope povrata
esto dovode do kanjenja reakcije regulatora na promjene trokova i drugih
trinih uslova. P=AVC+(D+T+sK)/Q
Problemi:
a)odreivanje vrijednosti osnovnog kapitala K (knjigovodstvena, trina);
b)pravedna stopa povrata s je zapravo odredba regulatorne agencije;
Neto rezultat je regulatorno zaostajanje kanjenje od godine ili vie, koliko
obino povlai za sobom mijenjanje reguliranih cijena.
Regulatorno zaostajanje, u korist preduzea kada ona ostvaruju ekonomiju obima (jer bi tada
poveava Q a do smanjenja P dolazi sa zakanjenjem), jer preduzea ostvaruju vee stope
povrata od onih koje su proglaene pravednim; a na tetu preduzea kada cijene faktora
proizvodnje naglo porastu (jer AVC raste) pa je regulisana cijena ispod stvarne te preduzea
mogu pretrpjeti gubitak (P se sporo poveava).
34 of 50
10.5
MONOPSON
monopson trite na kojem postoji samo jedan kupac

oligopson trite sa samo nekoliko kupaca
monopsonska mo kupeva sposobnost utjecaja na cijenu dobra
granina vrijednost (korisnost) dodatna korist koja potie od kupovine jedne
ili vie jedinica dobra. Kupac e kupovati dobra na tritu sve dok posljednja
kupljena jedinica RiU (roba i usluga) ne bude donosila dodatnu korist jednaku
troku te jedinice. Granina vrijednost (korisnost) odgovara krivoj tranje koja
ima negativan nagib upravo zato to granina korisnost opada.
granini rashod (izdatak) dodatni troak kupovine jo jedne jedinice dobra.
prosjeni rashod (izdatak) cijena plaena za jedinicu dobra
35 of 50
10.5
MONOPSON
USD/Q
USD/Q
Koliina
Koliina
Graf 10.13
Konkurentski kupac u poreenju sa konkurentskim prodavaem
Na grafu (a), konkurentski kupac uzima cijenu P* kao zadanu veliinu. Stoga su granini izdatak i
prosjeni izdatak konstantni i jednaki; kupljena koliina dobiva se izjednaavanjem cijene i granine
korisnosti (tranje). Na grafu (b), konkurentski prodava takoe uzima cijenu kao zadanu veliinu.
Granini prihod i prosjeni prihod su konstantni i jednaki; prodana koliina dobija se
izjednaavanjem cijene i graninog troka.
36 of 50
10.5
MONOPSON
Graf 10.14
Kupac monopsonist
USD/Q
Kriva trine ponude je kriva

monopsonskog prosjenog izdatka
AE. Prosjeni izdatak raste, tako da
granini izdatak lei iznad njega.
Monopsonist kupuje koliinu Qm* gdje
se sijeku granini izdatak i granina
korisnost (potranja). Cijenu plaenu
po jedinici ili Pm* oitavamo s krive
prosjenog izdatka (krivulja ponude).
Na konkurentnom tritu su i cijena i
koliina, Pc i Qc, vei. Nalaze se u taki
gdje se sijeku prosjean izdatak
(ponuda) i granina vrijednost
(tranja).
Koliina
37 of 50
10.5
MONOPSON
Poreenje monopsona i monopola
USD/Q
Graf 10.15
USD/Q
Koliina
Koliina
Monopol i monopson
Dijagrami prikazuju blisku analogiju izmeu monopola i monopsona. U dijelu (a), monopolist
proizvodi u sjecitu graninog prihoda i graninog troka. Prosjeni prihod premauje granini
prihod, tako da je cijena vea od graninog troka. U dijelu (b), monopsonist kupuje do take u kojoj
se granini izdatak sijee s graninom vrijednou. Granini izdatak premauje prosjeni izdatak,
tako da je granina vrijednost vea od cijene.
38 of 50
10.6
MONOPSONSKA MO
USD/Q
Graf 10.16
USD/Q
Koliina
Koliina
Monopsonska mo: elastina u odnosu na neelastinu ponudu
Monopsonska mo ovisi o elastinosti ponude. Kada je ponuda elastina, kao na grafu (a),
granini izdatak se ne razlikuje znatno od prosjenog izdatka, tako daje cijena blizu one koja bi
bila na konkurentnom tritu. Kada je ponuda neelastina, kao na grafu (b), vrijedi suprotno
39 of 50
10.6
MONOPSONSKA MO
Izvori monopsonske moi
Elastinost trine ponude

Kada na tritu postoji samo jedan kupac isti monopsonist
monopsonska mo je u potpunosti odreena elastinou trine ponude.
Ako je ponuda jako elastina, monopsonska mo je mala i kupac malo
dobiva od toga to je jedini na tritu
Broj kupaca
Kada postoji vrlo veliki broj kupaca, nijedan nema veliki uticaj na cijenu.
Stoga se svaki kupac suoava s izuzetno elastinom krivom ponude, tako
da je trite skoro u potpunosti konkurentno.
Interakcija izmeu kupaca
Ako etiri kupca konkuriraju agresivno, oni e povisiti cijenu gotovo do
granine vrijednosti proizvoda i imat e malu monopsonsku mo. S druge
strane, ako kupci konkuriraju manje agresivno, ili se ak sporazume,
cijene nee znatno porasti i stepen monopolske moi kupaca moe biti
tako visok, kao da postoji samo jedna kupac.
40 of 50
10.6
MONOPSONSKA MO
Drutveni troak monopsonske moi

Graf 10.17
Gubitak probitka zbog

monopsonske moi
Osjenani pravougaonik i
troudli pokazuju promjene
potroaevog i
proizvoaevog vika
kada se pomiemo od
konkurentske cijene i
koliine Pc i Qm. Budui da
su i cijena i koliina nie,
postoji porast kupevog
(potroaevog) vika A B.
Proizvoaev viak se
smanjuje za A + C, tako da
trougli B i C predstavljaju
gubitak vitka ili
blagostanja
USD/Q
Gubitak vika
Koliina
41 of 50
10.6
MONOPSONSKA MO
Bilateralni monopol
bilateralni monopol trite sa samo

jednim prodavaem i kupcem
Monopsonska mo i monopolska mo tee meusobnom ponitenju
42 of 50
10.6
MONOPSONSKA MO
Primjer 10.4
Monopsonska mo u amerikoj proizvodnji
Istraivanjem se pokualo odrediti u kojoj mjeri se varijacije

mari mogu pripisati varijacijama monopsonske moi
kupaca u svakoj industriji.
Istraivanje je pokazalo da monopsonska mo kupaca ima
znaajan uticaj na maru prodavaa, te da moe znaajno
smanjiti monopolsku mo koju bi prodavai inae imali.
Kod industrija gdje itava ili gotovo itava prodaja otpada
na samo 4 ili 5 kupaca, udio mare u cijeni prodavaca bio
bi u prosjeku i do 10 postotnih poena nii nego u
usporedivim industrijama gdje se prodaje stotinama
kupaca.
Svi najvei proizvoai automobila u SAD-u obino kupuju
pojedinane dijelove od barem 3, a esto i do 12-tak
dobavljaa.
Za specijalizirane dijelove jedna auto kompanija moe biti
jedini kupac.
Stoga, automobilske kompanije imaju znaajnu
monopsonsku mo.
43 of 50
10.7
OGRANIAVANJE TRINE MOI:

ANTITRUSTOVSKI ZAKONI
antitrustovski zakon pravila i regulativa

koja zabranjuje radnje koje ograniavaju, ili bi
mogle ograniavati konkurenciju
Postojali su brojni sluajevi takvih nezakonitih kombinacija. Na primjer:
1996., Archer Daniels Midland Company (ADM) i druga dva velika
proizvoaa lizina (aditiv za ivotinjsku hranu) priznali su krivicu za
kriminalistiko tereenje za fiksiranje cijene;
1999., etiri najvee firme za proizvodnju lijekova i hemikalija na svijetu Roche A.G. iz vicarske, BASF A.G. iz Njemake, Rhone-Poulenc iz
Francuske i Takeda Chemical Industries iz Japana optuene su od strane
Ministarstva pravosua SAD-a za sudjelovanje u globalnoj zavjeri za fiksiranje
cijena vitamina prodatih u SAD-u.
2002., Ministarstvo pravosua SAD-a je zapoelo istragu o fiksiranju cijena
proizvoaa putem DRAM-a (dinamika memorija s sluajnim pristupom).
Godine 2006., 5 proizvoaa - Hynix, Infineon, Micron Technology, Samsung i
Elpida je priznalo krivicu za sudjelovanje u internacionalnom fiksiranju cijena
44 of 50
10.7

paralelno ponaanje oblik

implicintnog dogovora gdje jedno
preduzee konzistentno prati akcije
drugog
grabeljivo odreivanje cijena praksa odreivanja cijena u svrhu

istiskivanja postojeih konkurenata i
kako bi se obeshrabrio ulazak novih
na trite tako da preduzee moe
uivati u viim buduim profitima
45 of 50
10.7

Provoenje antitrustovskih zakona

Antitrustovski zakoni provode se na 3 naina:
1. Kroz antitrustovsko odjeljenje Ministarstva
pravosua
2. Kroz administrativne procedure Federal Trade
Commissiona
3. Privatnim parnicama
46 of 50
10.7

Primjer 10.4.
Telefonski razgovor o cijenama
Robert Crandall, predsjednik i generalni direktor Americana nazvao je Howard

Putnama, predsjednika i generalnog direktora Braniff. Razgovor je tekao
ovako:
Crandall: Mislim da je strahovito glupo, za ime Boga, sjediti ovdje i razbijati
jedan drugome @!#$%&! a da nijedan od nas ne zarauje ni marke.
Putnam: Pa ...
Crandall: Ma zna ti, @!#$%&!, koji je smisao ovoga?
Putnam: Ali ako ete vi poklopiti svaku rutu Braniff-a ja ne mogu samo mirno
sjediti i dozvoliti da nas pokopate, a da ne damo sve od sebe.
Crandall: Pa naravno, ali Eastern i Delta ve godinama rade istu stvar u
Atlanti.
Putnam: Hoes mi neto predloiti?
Crandall: Da, predloit u ti neto. Podignite cijenu svojih @!#$%&! karata za
20%. Ja u povisiti svoje sljedeeg jutra.
47 of 50
10.7

Primjer 10.4.
Telefonski razgovor o cijenama
Putnam: Robert, mi...

Crandall: Zaradit e vie novca, a ja takoer.

Putnam: Ne moemo razgovarati o odreivanju cijena!
Crandall: Oh @!#$%&!, Howard. Moemo razgovarati o svakoj @!#$%&! stvari o
kojoj hoemo.
Crandall nije bio u pravu. Direktori tvrtki ne mogu razgovarti o svemu o emu
ele. Razgovaranje o cijenama i dogovaranje o njihovom fiksiranju je jasan
prekraj Odjeljka 1 Shermanovog zakona. Putnam je to sigurno znamo jer je
odmah odbio Crandallov prijedlog. Nakon saznanja o ovom razgovoru
Ministarstvo pravosua podiglo je optunicu protiv Crandalla za krenje
antitrustovskih zakona predlaganjem fiksiranja cijena.
Meutim predlaganje fiksiranja cijena nije dovoljno za prekraj Odjeljka 1
Shermanovog zakona: da bi zakon bio prekre, obje strane moraju pristati na
saradnju. Obzirom da je Putnam odbio Crandallov prijedlog nisu prekrene
odredbe Odjeljka 1.
48 of 50

9-Tržišna Moć Monopol I Monopson

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

9-Tržišna Moć Monopol I Monopson

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

POGLAVLJE

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Trina mo: Monopol i monopson

Prosjeni prihod i granini prihod

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

granini prihod promjena prihoda koja

proizlazi iz poveanja proizvodnje za jednu

Ukupni, granini i prosjeni prihod

Prosjeni prihod i granini prihod

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Prosjeni prihod (tranja)

Monopolistova odluka o koliini proizvodnje

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Q* je nivo proizvodnje pri kojoj

Izgubljeni profit zbog

Izgubljeni profit zbog

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Monopolistova odluka o koliini proizvodnje

Kako se Q poveava od nule, profit e se poveavati dok ne dosegne maksimum i

Ali, R/Q je granini prihod, a C/Q je granini troak. Stoga je

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Primjer maksimizacije profita

Dio (a) prikazuje ukupni prihod R, ukupni

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Grubo pravilo za odreivanje cijene

Grubo pravilo za odreivanje cijene

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Ekstra prihod od dodatne jedinice proizvoda (PQ)/Q, ima dvije

Grubo pravilo za odreivanje cijene

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

(Q/P)(P/Q) je reciprono elastinosti potranje, 1/Ed,

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Astra-Merckove cijene Priloseca

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Monopolistiko trite nema uobiajenu krivu ponude. Odnosno nema

Promjene tranje mogu dovesti do: a) promjene cijena bez promjene

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Pomicanje krive tranje pokazuje

Q zavisi od mijenjanja tranje.

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Uticaj oporezivanja na monopolista

Uz porez t po jedinici proizvoda,

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Preduzee sa vie pogona

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Preduzee sa vie pogona

(PQT)/Q1 je prihod od proizvodnje i prodaje dodatne jedinice, tj. granini

Preduzee sa vie pogona

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

C1/Q1, je granini troak Pogona 1, MC1.

Spojivi ove dvije jednadbe dobivamo da preduzee treba proizvesti

Preduzee sa vie pogona

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Proizvodnja s dva pogona

Preduzee s dva pogona

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Potranja za etkicama za zube

Dio (a) prikazuje trinu tranju

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson

Mjerenje monopolske moi

Grubo pravilo za odreivanje cijena

Poglavlje 10: Trina mo: monopol i monopson