UENJE

izv. prof. dr. sc. Vesnica Mlinarevi

UENJE
Umijee pouavanja esto se definira kao

oblikovanje i upravljanje obrazovnim

okruenjem i iskustvom osoba koja ue sa
svrhom poticanja i ostvarenja eljenih ishoda
uenja.
Iz toga proizlazi da je preduvjet uspjenog
pouavanja poznavanje samog procesa uenja,
kao i initelja koji ga olakavaju ili oteavaju na
razliitim obrazovnim razinama.

Tradicionalni model i dananje

potrebe
Tradicionalni
pristup

Potrebe na
radnom mjestu

injenice

Rjeavanje problema

Individualan rad

Timski rad

Prolaenje testova

Znati kako uiti

Dijeljenje znanja na
podruja

Interdisciplinarno
znanje

Primanje informacija

Interakcija i
prouavanje
informacija

Tehnologija odvojena
od uenja

Tehnologija
integrirana u proces

Usporedba karakteristika
Klasino
Nastavnik poduava,

studenti sluaju.
Rad studenta kao

pojedinca se cijeni.
Znanje je podijeljeno

u predmete, koji se
sagledavaju odvojeno

Suvremeno
Nastavnici upuuju,

motiviraju i pruaju
informacije.
Rad u timu se vie cijeni,

zato to simulira rad u

stvarnom ivotu.
Predmeti integriraju znanja

iz vie podruja, kako bi se

razvili drugaiji pogledi na
neka znanja i vjetine.

Klasino
Gradivo se bazira na

injenicama, koje su
esto odcjepljene od
stanja u ostatku
svijeta.

Suvremeno
Gradivo se bazira na

problemima, tj.
njihovom rjeavanju.

Koristi se mnogo

Nastavnik se smatra

izvora znanja.

primarnim izvorom
informacija.

Uz tiskane intenzivno

Tiskani materijali su

primarni nain
interakcije
studenata.

se koriste i ostali
mediji poput slika,
videa i zvuka
(govora).

Klasino
Smatra se da je
gradivo naueno
kada je
uenik/student u
stanju memorirati i
prikazati gradivo

kole i fakulteti su
esto odvojene od
ostatka drutva

Suvremeno
Gradivo je naueno
kada je
uenik/student u
stanju rijeiti neki
problem,
prezentirati
informacije,
komunicirati o
idejama i nauio je
kako uiti.
Uenje je potreba

Loe karakteristike nastave

Dominacija predavanja
Naglaeno poduavanje
Manjak interakcije
Manjak iskustvenog uenja
Reprodukcija poznatih materijala
"Tvorniki" pristup nastavi

Kontekst uenja

PRISTUP UENJU
Pristupi uenju ovise o njihovu doivljaju
okruenja u kojem se ui.
Ukoliko uenici percipiraju da je pouavanje kvalitetno,
da su ciljevi jasni i da oni sami imaju svojevrsnu
neovisnost u procesu uenja, vjerojatno e usvojiti
dubinski pristup.
Ako percipiraju da su radne obveze prezahtjevne i da se

ispitima mjeri doslovno uenje, vjerojatnije e izabrati

povrinski pristup uenju.

VJEBA:

POTICAJNO OKRUENJE ZA UENJE

STRATEGIJE UENJA
Strategije uenja su misaoni postupci koje

koristimo kako bismo si olakali stjecanje,

pohranu ili dosjeanje informacija, odnosno
specifini postupci koje poduzimamo kako bismo
uenje uinili lakim, brim, zabavnijim i
uinkovitijim.
Kognitivne strategije uenja su ponavljanje,
organizacija i elaboracija,
a metakognitivne strategije su planiranje,
samonadgledanje i regulacija uenja.

KOGNITIVNE STRATEGIJE
STRATEGIJA ORGANIZACIJE
odnosi se na organiziranje materijala koji se ui

na sustavan nain
ukljuuje podvlaenje bitnih pojmova, crtanje
tablica, dijagrama i grafikih prikaza kako bi
gradivo bilo bolje strukturirano
izraivanje kratkih saetaka najvanijih dijelova
gradiva, te pravljenje popisa strunih izraza i
definicija

KOGNITIVNE STRATEGIJE
STRATEGIJA ELABORACIJE
podrazumijeva povezivanje gradiva koje

uimo s informacijama koje ve od prije

znamo iz toga ili iz srodnih podruja
takvim se povezivanjem nove informacije
puno bolje ue nego ako su izolirane od
drugih stvari koje ve znamo

KOGNITIVNE STRATEGIJE
Koritenje razliitih strategija uenja povezano je
i s nainom ispitivanja znanja ukoliko se ispit
sastoji od pitanja u kojima se trai samo
reprodukcija injenica, vjerojatnije je da e
studenti uiti doslovno, strategijom ponavljanja,
nego ako znaju da e u ispitu biti pitanja u kojima
se trai primjena ili kritiko promiljanje gradiva.

METAKOGNITIVNE STRATEGIJE
PLANIRANJE se odnosi na procjenu vremena

potrebnog za uenje, planiranje redosljeda kojim e

se kroz gradivo prolaziti i slino.

SAMONADGLEDANJE se odnosi na to koliko student

prati, nadzire i kontrolira vlastito razumijevanje i

napredovanje u gradivu.

REGULACIJA UENJA se odnosi na to kako student

regulira svoje uenje ovisno o zahtjevima gradiva, ispita i

ciljevima uenja koje si je postavio (primjerice, ako shvati
da odreeni nain uenja nije uinkovit, treba pokuati s
nekim drugim nainom).

STIL
ukupnost odlika koje ine odreeno
ponaanje prepoznatljivim

STIL UENJA
opis stavova i ponaanja koja odreuju
nae preferencije u uenju

STILOVI UENJA I
INTELIGENCIJA (Gardner)
INTELIGENCIJA

STIL UENJA

Lingvistika

Prianje pria i ala, intervjui, debate

Logiko-matematika

Rjeavanje problema, analiza

podataka

Vizualno-spacijalna

Koritenje slika, boja, stvaranje skica

Glazbena

Koritenje glazbe

Tjelesno-kinestetika

Koritenje plesa, pokreta, glume

Interpersonalna/socijalna

Suradnja s drugima, uenje u

parovima

Intrapersonalna

Voenje osobnih razgovora,

samostalno uenje

STILOVI UENJA
Ljudi se razlikuju prema nainima uenja koji

preferiraju i s pomou kojih najlake ue.

Jedan od najpoznatijih modela stilova uenja

razvili su Fleming i Mills (1992). Oni stilove

uenja dijele u etiri skupine:
VIZUALNI
AUDITIVNI
DIGITALNI
KINESTETIKI

Opaanje pokreta oiju i sluanje

naina govora uenika
Vizualni tip uenika -> sjedi mirno i gleda

ravno naprijed ili gore, govori brzo.

Auditivni tip uenika -> gleda s jedne strane
na drugu, govori ritmikim glasom.
Kinestetiki tip uenika -> gleda desno
(denjak) i prema dolje, puno se kree i sporo
govori.

PRIMJENA U NASTAVI
Obogaena okolina koja angaira sva osjetila i

ukljuuje dosljedne povratne informacije.

Bogate i razliite nastavne metode u kojima je
zadovoljen svaki stil uenja:

itanje, pripovijedanje, igre, grupna rasprava,

projekti koji ukljuuju aktivnosti poput igranja
uloga, plesa, drame, pjevanje, tjelesne
aktivnosti.

PRIMJENA U NASTAVI
Stil pouavanja nastavnika:

Formalni -> na nastavnika usmjerene

aktivnosti
Neformalni -> na uenika usmjerene
aktivnosti

Vano je da uitelj bude svjestan koji stil uenja

sam preferira i da pokuava ne nametnuti taj stil
uenja u razred.

VIZUALNI STIL
osobe s takvim stilom uenja najvie se pri

primanju informacija oslanjaju na svoj vid

preferiraju nastavnike koji u pouavanju
upotrebljavaju to vie vizualnih materijala
prezentacija, slika, dijagrama, grafova, filmova

AUDITIVNI STIL
osobe s takvim stilom uenja najbolje ue kad

uju informacije koje moraju usvojiti

uz vlastita i tua izlaganja, vole kada se u
pouavanju upotrebljavaju rasprave, debate i
druge metode koje zahtijevaju aktivno
sudjelovanje studenata

DIGITALNI STIL
studenti s digitalnim stilom uenja najuinkovitije

ue kada trebaju itati ili pisati o temi koja se

obrauje
Fleming i Mills navode da su studenti takvoga
stila uenja vrlo uspjeni u tradicionalnom
obrazovnom okruenju, iji se zahtjevi i najvie
poklapaju s tim stilom uenja

KINESTETIKI STIL
studenti koji preferiraju takav stil uenja imaju

izvrsnu koordinaciju i mehanike sposobnosti

oni su najuinkovitiji kad se od njih trai da
aktivno manipuliraju materijalom o kojem ue
preferiraju pouavanje voenim otkrivanjem, rad
u laboratoriju, rad na terenu, studije sluajeva,
igranje uloga i slino
Svaka osoba moe koristiti vie tih stilova, ali
obino jedan od njih dominira

KLJUNO O
STILOVIMA UENJA
osoban je kao rukopis ili potpis
niti jedan stil nije bolji ili gori od drugih stilova
svaki ovjek ima svoj stil uenja i jake strane

svog osobnog stila

u svim grupama kulturalnim, akademskim,
mukim, enskim postoje svi stilovi uenja
unutar svake kulture i socioekonomskog sloja
postoji jednako toliko razlika kao i meu
grupama

UENJE I STJECANJE ISKUSTVA

10%

pasivno

20%
30%

ITANJE

SLUANJE IZLAGANJA
PROMATRANJE SLIKA

GLEDANJE FILMA

aktivno

50%

70%

GLEDANJE IZLOBE, PREZENTACIJE

PROMATRANJE ZBIVANJA UIVO
SUDJELOVANJE U RASPRAVI
DRANJE GOVORA, IZLAGANJA
SUDJELOVANJE U DRAMATIZACIJI

90%

SIMULACIJA STVARNOG ISKUSTVA

DJELOVANJE U STVARNOSTI

to moe nastavnik?
Poeljno je tijekom svoga rada otkriti

stilove uenja studenata i njima

prilagoavati nastavu
to je jedna od najvrjednijih koristi
koje nastavnik moe osigurati

Najvanije
1. osigurati ozraje/kulturu uenja u kojem

se svakog studenta potuje i potie

2. izbjegavati homogena grupiranja prema
sposobnostima
3. potaknuti rad u timu gdje postoji vie
razliitosti
4. pruiti izbor koji ima smisla za sve
stilove uenja
VJEBA: kako grupiram studente

I jo

Vano je raditi kao partner sa

studentima pri otkrivanju i izazivanju

njihovih stilova uenja.
Potrebno je pouiti studente kako da
se samopouavaju jer to je dugotrajna
korist kojom e se sluiti tijekom
cijelog ivota.

NASTAVNIK I STUDENTI
ZAJEDNICA SU UENJA.

Kooperativno/suradniko uenje
Suprotno kompetitivnim oblicima
Natjeem se s drugima (protiv drugih) - kompetitivno
Dajem svoj prilog/maksimum za postizanje zajednikog cilja
- kooperativno
Bazira se na

teoriji malih skupina

pozitivnom utjecaju iskustva na uenje (iskustveno uenje
osoba najuspjenije ui ako sama sudjeluje u stjecanju
znanja)
pozitivnoj meuovisnosti

Bolji rezultati nego kod individualnog uenja

Bitne prednosti:

Razvoj sposobnosti rjeavanja problema i sposobnosti

zakljuivanja
Pruzimanje odgovrnosti
Manje nediscipline
Razvoj kritikog miljenja
Vea motiviranost za uenje
Vea mogunost za razvoj empatije
Razvoj humanih vrijednosti i interpersonalnih vjetina
(tolerancija, potivanje drugih, prijateljski odnosi)
Podie kvalitetu odnosa (komunikacije) meu lanovima grupe,
vee drutvene kompetencije
Pomae razvoju samopotovanja

Memorandum on Lifelong Learning

Europska unija 2002.
Cjeloivotno uenje obuhvaa sve formalne i
neformalne cilju usmjerene aktivnosti koje se
poduzimaju na trajnoj osnovi radi unaprjeenja
znanja, vjetina i kompetencija.

http://www.bologna-berlin2003.de/pdf/MemorandumEng.pdf

Smjerovi otvorenosti nastave

Dimnezije otvorenosti nastave ZA:

razlike meu studentima

iskustveni svijet studenata
sudjelovanje i suodgovornost u odluivanju
za slobodnu volju
otvorenost za strukturiranje
KREATIVNOST

VAK TEORIJA
TRI STILA UENJA

VIZUALNI stil uenja

AUDITIVNI stil uenja
KINESTETIKI stil uenja

VIZUALNI TIPOVI

KARAKTERISTIKE
preferiraju ilustracije,

itanje napisanog, odlini

su u pismenom biljeenju
predavanja
moraju vidjeti da bi
zapamtili
esto koriste izjave kao
to su: To mi izgleda
dobro..., Da vidim...,
Imam potpunu sliku...
vide rijei
brzo priaju

uredni su i
organizirani
dugorono planiraju
uoavaju detalje
pamte pomou vidnih
asocijacija, dobro
pamte lica
vole itati
ne pamte viceve,
poalice

VIZUALNI TIPOVI
KARAKTERISTIKE
orijentirani su na izgled bilo da je rije o odijevanju ili

prezentaciji odreenog materijala

imaju jak osjeaj za boje, mogu imati umjetnike
sklonosti
vole crtati i pisati, imaju uglavnom lijep rukopis
ne ometa ih buka
mogu zaboraviti verbalne upute ili proslijediti usmenu
poruku
dobri su itai i vie vole itati nego da im se ita
araju za vrijeme telefonskog razgovora, predavanja ili
sastanka
esto znaju to bi rekli, ali tee pronalaze rijei
mirniji su po prirodi

VIZUALNI STIL UENJA

Da vidim....

Ovo mi izgleda dobro...

VIZUALNI TIPOVI
SAVJETI
traite da zapiu da bi bolje zapamtili
gledajte osobu koja pria da bi se bolje

koncentrirala
koristite boje za naglaavanje vanoga u tekstu
najbolje ue sami
Neka sjede dalje od prozora i vrata
koristite filmove, slide-ove, ilustracije, crtee,
dijagrame
traite pismene upute

AUDITIVNI TIPOVI
KARAKTERISTIKE

moraju uti da bi zapamtili

preferiraju sluanje i ponekad se izgube

pokuavajui zapisati
esto koriste izraze kao: ujem to mi govori...,
Sluam te..., To mi zvui dobro...
ue sluajui i prije zapamte ono o emu se
raspravlja nego ono to vide
govore u ritmikim sekvencama
priaju sami sa sobom za vrijeme izvoenja
aktivnosti
buka ih vrlo lako prekine
esto miu usnama dok itaju

AUDITIVNI TIPOVI
KARAKTERISTIKE
vole itati naglas
vole sluati dok im se objanjava i vole sami

objanjavati
dobri su u imitaciji glasova i naina govora
drugih ljudi
rukopis im obino nije lijep
priljivi su i vole raspravu
vrlo su detaljni u opisima
imaju problema s aktivnostima koje ukljuuju
vizualizaciju
vie vole glazbu od likovne umjetnosti
otvorene su i komunikativne osobe

AUDITIVNI STIL UENJA

ujem to mi govori....
Sluam te....
To mi zvui odlino....

AUDITIVNI TIPOVI
SAVJETI
pokuaj uiti s prijateljima raspravljajui ili

glasno ponavljajui
prije itanja odreenog poglavlja, pogledaj
slike, naslove te naglas reci svoje miljenje o
glavnoj temi odlomka
itaj naglas uvijek kada je to mogue
snimaj predavanja te ih presluavajui pokuaj
zapamtiti
pitanje u testu uvijek proitaj naglas prije
rjeavanja

KINESTETIKI TIPOVI KARAKTERISTIKE

daju prednost manipulaciji materijalom i grupnoj

dinamici
esto koriste izjave kao:Ne slijedim te..,Vrati seizgubio sam se..
esto koriste glagole u razgovoru ili opisima
dodiruju ljude da bi privukli njihovu pozornost
stoje blizu osobe kojoj se obraaju
orijentirani su na tjelesnu aktivnost i esto su u pokretu
oblae se leerno i sportski
vole izraivati stvari i isprobavati nove aktivnosti
najbolje pamte izvodei odreeni pokret
ne uivaju u itanju i esto tekst prate prstom
dobro reagiraju na nagrade

KINESTETIKI TIPOVI KARAKTERISTIKE

esto koriste gestu, mimiku, mau rukama dok govore
teko im je ostati mirnim kroz dui vremenski period te

kljockaju olovkom ili trzaju nogama dok sluaju i ue

vole akcijske filmove i knjige
mogu imati neitak rukopis
vole glumiti i uivaju u razliitim aktivnostima i igrama
koje ukljuuju pokret
rado sudjeluju u izradi modela, maketa, izvoenju
pokusa
dobro se orijentiraju u prostoru
postiu uspjeh u sportu
rado ue pomou raunala da bi uenje potakli
dodirom (tipkovnica)
vrlo su otvorene osobe

KINESTETIKI STIL UENJA

Ne slijedim te...
Vrati se- izgubio sam se...

KINESTETIKI TIPOVI SAVJETI

da bi bolje zapamtio ui ponavljajui glasno,

izvodei razliite pokrete, hodajui

u situacijama kada hodanje ili tapkanje prstima
(nogom) ometa rad pokuaj stiskati tenisku ili
stres lopticu
ako uenje za stolom ne daje rezultate pokuaj
leati na stomaku ili leima
pokuaj uiti s glazbom u pozadini
za vrijeme uenja pravi ee, krae odmore
izrazi se kroz ples, gimnastiku, sport ili glumu

ZAKLJUAK
Razliite nastavne metode ine
pouavanje stimulativnijim, za studente
i za nastavnike, ine viu razinu
kvalitete odnosa te postiu najbolji
uinak.

Jednolinost, ak i ako je dobra

umara!

REAKCIJE
to mislite o temama razmatranim u ovom

dijelu nastave?
to moete praktino primijeniti?
to elite zapamtiti iz ovog dijela nastave?

LITERATURA:

Biggs, J. (2001) Enhancing learning: A matter of style or approach? U:

Sternberg, R.J. i Zhang, L. (ur.) Perspectives on thinking, learning, and
cognitive styles, Mahwah, NJ: Erlbaum, 73-102.
Biggs, J. (2001) Enhancing learning: A matter of style or approach? U:
Entwistle, N. (2005). Contrasting perspectives on learning. U: Marton, F.,
Hounsell, D. and Entwistle, N., (ur.) (2005). The Experience of Learning:
Implications for teaching and studying in higher education. 3rd (Internet)
edition, Edinburgh: University of Edinburgh, Centre for Teaching, Learning
and Assessment. ( http://www.tla.ed.ac.uk/resources/EoL.html )
Nilson, L. B. (2003) Teaching at its best: A research-based resource for
college instructors. San Francisco: Josey Bass.
Pavlin-Bernardi, N. i Rovan, D. (2009) Zato nam je ponekad teko uiti?
Savladavanje tekoa u uenju. U: D. orkalo (ur.), Primijenjena
psihologija: pitanja i odgovori. Zagreb: kolska knjiga, 164-181.
Sternberg, R. J. i Zhang, L. (ur.) (2001) Perspectives on thinking, learning,
and cognitive styles. Mahwah, NJ: Erlbaum, 73-102.
Vizek-Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-teti, V. i Miljkovi, D. (2003)
Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP