UNIVERZITET U TUZLI MAINSKI

FAKULTET
Energetsko
mainstvo

Predmet: Obnovljivi izvori

energije
BIOMASA
Studenti:
izmi Hasan
Brati Dino
Beirovi Muhamed
Bajrektarevi Mehmedalija

UVOD
Energija je karakteristika sistema kojom se opisuje
sposobnost tog sistema da vri neki rad.
Mjerna jedinica za energiju je Dul
(J).
Energija nemoe nastati niti nestati, moe prelaziti
samo iz jednog oblika u drugi te je koliina energije
u zatvorenom sistemu uvijek konstantna.

elazak energije iz jednog oblika u drugi naziva se rad ili snaga

Izvori
energije
Svi sistemi se mogu podijeliti u dvije osnovne
grupe:
Obnovljivi izvori energije
Neobnovljivi izvori energije
Obnovljivi izvori energije su:
energije su:

Suneva energija
Energija vjetra
Energija vode
Toplotna energija
Biomasa

Neobnovljivi izvori
- Fosilna goriva
- Ugalj
- Nafta
- Prirodni plin

Suneva energija

Sunce je najblie zemlji i izvor

je gotovo sve raspoloive
energije na Zemlji.
Suneva energija uzronik je i
drugih izvora energije.
U optimalnim uvjetima na
povrini zemlje moe se dobiti
1 kW/m2.

Principi direktnog iskoritavanja energije Sunca su:

- Solarni kolektori
- Fotonaponske elije
- Fokusiranje suneve energije

Enegija vjetra

giju vjetra pretvaramo u korisni oblik energije, elektrinu energ

ou vjetroelektrana.

Najbri rastui segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Trenutno u razvoju turbine koje generiraju snagu izmeu 3 i 5 MW.
Cijena vjetrenjae vea je od cijene termoelektrane.

Energija vode

naajniji obnovljivi izvor energije, a i jedini koji je ekonomski konku

m gorivima i nuklearnoj energiji.
moe se koristiti posvuda, podrazumijeva obilje brzo tekue vode.

Procjenjuje se da je iskoriteno oko 25 % svjetskog hidroenergets

Toplotna energija
- Podrazumijeva se energija koju posjeduju tijela
velikih masa.
Geotermalna toplana,
Okeanska termoelektrana.

Neobnovljivi izvori energije

osilna goriva ugljen, nafta i prirodni plin.

galj nalazi se ispod stijena i blata, probijaju se rudnici.

afta nalazi se ispod povrine Zemlje ili morskog dna.

rirodni plin najvie se sastoji od metana (CH4), koji je bez m

okusa.

Vrste oblika energije

Potencijalna energija energija koja se lako moe

pretvoriti u
koristan rad. Imamo gravitacionu
potencijalnu energiju i elastinu potencijalnu energiju.
Kinetika energija je energija da se neki objekat
ubrza na neku brzinu.
Elektrina energija je trenutno najvaniji oblik
energije i moe se pretvoriti u druge oblike energije.
Najveim dijelom se proizvodi iz fosilnih goriva.
Hemijska energija iskoritavanje hemijske energije
su fosilna goriva.
Nuklearna energija je enrgija koja se dobija
postupcima nuklearne fuzije i nuklearne fisije.

BIOMAS
A
-je obnovljivi izvor energije koji se iroko koristi i koji prinosi
zatiti nae okoline.
- oznaava bioloki materijal koji je nastao od ivih
organizama poput drva.
Najjednostavniji primjeri biomase su mrtvo drvee ili
drvno iverje, a takoer ubrajaju se i biljni i ivotinjski
materijali koritenih prilikom proizvodnje raznih vlakana.
Energija biomase se dobija iz pet razliitih izvora:

Smea,
Drvne mase,
Raznih otpada,
Otpadnih plinova,
Alkoholnih goriva.

Biomasa ima mnoge prednosti pred fosilnim gorivima i da

znatno pridonosi smanjenju ukupne emisije ugljinog
dioksida u atmosferu.

zavisnosti od agregatnog stanja, biomasa se moe podijeliti:

vrstu (briketirana biomasa, peletirana biomasa),
Tenu (bioetanol, biometanol i biodizel),
Gasovitu (biogas, deponijski otpad...).

Prednosti biomase :

Biomasa je obnovljivi izvor energije,

Biomasa pomae u borbi protiv klimatskih promjena,
ii okoli,
Biomasa je iroko dostupan izvor energije.

RI BIOMASE I OSOBINE POJEDINIH TIPOVA BIOM

Biomasa iz drvne industrije

-ine je ostatci i otpad pri rezanju, bruenju, blanjanju i
pri drugim vrstama obade drveta.
- koristimo kao gorivo u kotlovima i kao sirovinu za
proizvodnju briketa.

nost upotrebe drvnog ostatka u energetske svrhe u regiji centraln

Drvna industija je nosilac razvoja regije,

Prosjean zapreminski prirast od 10,5 mil m3 prosjene drvne m
Godinje se posijee oko 1500000 m3 drvne mase,
Nakon sjee u umi ostaje oko 177000 m3 drvnog ostatka,
Drvni ostatak iz prerade drveta 154000 m3.

Iskoritenost drvnog ostatka u regiji centralne BiH :

.857 m3 neiskoritenog drvnog ostatka je znaajan energetski pot

mjenom savremenih tehnologija moe se iskoristiti za proizvodnju e
nutno se koristi samo oko 75000 m3 drvnog ostatka
kuje se porast potranje za peletom i briketima.

Poljoprivredna biomasa

e ostatci kao to su: slama, kukurozovina, stabljike, ljuske, kopice

U svijetu se pokazuje kako se
radi o vrijednom izvoru
energije koji se ne bi trebao
zanemariti.
Poto se prilikom koritenja
poljoprivredne biomase jedan
dio mora ponovo vratiti u
zemlju,
znai
da
za
energetsku primjenu ostaje
najmanje 30 %.

Procenat od 30 % iskoristivosti biomase kukuruzovine se

moe initi malim meutim u dravama koje siju preko
stotinama hiljada tona to predstavlja jako velik izvor
energije.

Energetski zasadi

BiH se najvie prinosi sa topolama, vrbama i jablanima.

vojstva ovakvih energetski zasada su: kratka oplodnja, veliki prino

Biomasa sa farmi ivotinja

Oko 110 tona stajnjaka i 250 tona kukuruzne silae
godinje je dovoljno da se dobije oko 8 miliona
kilovata/sati struje i neostaje velika koliina tetnog
pepela.

gas je mjeavina metana, ugljen dioksida i otprilike 2 % ostalih gas

Jedan hektar kukuruzne silae dovoljno je za proizvodnju

10000 kubika biogasa, od kojeg nastaje preko 20000
kilovat/sati struje, a to je dovoljno za oko pet
domainstava na godinjem nivou.

Gradski otpad

dstavlja dio recikliranog krutog otpada, biomasa iz parkova i

iz kolektora otpadnih voda.
Predstavlja vrijedno gorivo koje sadri znaajne
kalorine vrijednosti.
Tehnologija sagorijevanja otpada na reetkama je
trenutno najrasprostranjenija tehnologija za termiku
obradu otpada.

ekti u zatiti ivotne sredine su glavne prepreke ali i prednos

hnologije za sagorijevanje otpada.

Biodizel

vodi se iz biljnih ulja, recikliranog otpadnog jestivog ulja ili ivotinjs

procesom esterifikacije, pri emu kao sporedni proizvod nastaje g

Bioplin

va se iz organskih materijala.
eklo sirovina moe varirati, od stonih otpadaka, ostataka ulja od p
rganskih otpadaka iz kuanstva.

ostrojenje za proizvodnju bioploina naziva se digestor.

Dobiveni plin se koristi za dobivanje toplinske ili elektrine

energije izgaranjem u kotlovima ili turbinama.

Alkoholna goriva (etanol)

Etanol se moe proizvoditi od tri osnovne vrste biomase

eera (od eerne trske),
kroba (od kukuruza),
celuloze (od drva, poljoprivrednih ostataka).

Prinos etanola iz raznih sirovina

PROIZVODNJA ENERGIJE TERMIKIM

TRETMANOM BIOMASE
Postoji veoma veliki broj razliitih metoda za
proizvodnju
energije termikim tretmanom
biomase, tako da je gruba podjela:
Konvencionalni ciklus
Rasplinjavanje (gasifikacija) i drugi napredni
postupci
Zajedniko spaljivanje sa fosilnim gorivima

Konvencionalni ciklus

Energija drvne biomase

Biomasa se moe izravno u energiju jednostavnim
sagorijevanjem te se tako proizvesti pregrijana vodena
para za grijanje u industriji ili kuanstvu.

Proces sagorijevanja sastoji se iz 4 faze:

Zagrijavanje i suenje
Destilacija(isparivanje)hlapljivih sastojaka
piroliza
Izgaranje hlapljivih sastojaka
Izgaranje vrstog ugljika.

Zbog veeg udjela vlage hlapljivih sastojaka

energetska vrijednost je dosta nia u odnosu na
fosilna goriva, 8,2 MJ/kg - 18,7 MJ/kg .
Kameni ugalj od 24 37,7 MJ/kg.
Mrki ugalj od 12,7 23,9 MJ/kg.
Lignit do 12,6 MJ/kg.

Za rad postrojenja predviena je usitnjenja drvna

biomasa, do veliine 50 mm (sjeka pilanskog i
finalnog drvnog otpada, te usitnjena umska
biomasa) .
Suenje se provodi sa toplim zrakom temperature
cca 100 C.
Topla voda koja zagrijava zrak za suenje dovodi
se iz vodom hlaenog loita zagrijaa zraka za
turbinu.

Energija otpada
Koritenje energije otpada za grijanje i/ili proizvodnju
elektrine energije jedan je od naina za uinkovitu
upotrebu otpada uz, ukoliko se provodi ispravno,
minimalan uticaj na okolinu.
Postupci termike obrade otpada, posebno u
urbaniziranim

gusto
naseljenim
sredinama,
omoguuju
istovremeno
neutraliziranje
tetnih
svojstava i njegovo energetsko iskoritavanje.

Proizvodnja elektrine energije vrlo slina za

biomasu kao i za fosilna goriva, u termoelektranama;
najprije pretvaranja u toplotnu energiju nosilaca
(vodena para kod turbina, plin kod plinskih turbina),
pretvaranja u mehaniku, a potom u elektrinu
energiju.

Rasplinjavanje biomase i ostali napredni

postupci

Rasplinjavanje ili ulinjavanje je jedan oblik

nepotpunog sagorijevanja krutog goriva (ugljen,
biomasa, drveni ugalj, gradski otpad i slino)
kojim nastaje sintetski plin.
Usljed zagrijavanja na visokoj temperaturi, kruto
gorivo poinje isputati zapaljive plinove, koji ne
sagorijevaju zbog nedostatka kisika.

Rasplinjavanje biomase
Rasplinjavanje (gasifikacija) jetermohemijskipostupak
koji se ostvaruje kada sebiomasazagrijava u sredini sa
smanjenim
udjelomkisikai
tada
dolazi
do
proizvodnjesintetskog plina, niske ili srednjeogrjevne
vrijednostii koji sadriugljikov monoksid (CO) ivodik
(H2).
Rasplinjavanje biomase nudi odreene prednosti u
odnosu na direktnosagorjevanjebiomase:
Plin je bez pepelai drugih hemijskih spojevau
produktima sagorjevanja
Posebno je pogodan za primjene kao to su
visokouinkovitikotlovi i pei.

Proizvedeni plin moe se dalje preraditi (oistiti), to

omoguava koritenje za pogonstrojeva.
Vrlo ist plin se takoer moe koristiti kaosirovinaza
hemijske procese.
Katalitikii bioloki procesi su u fazi razvoja i svrha
im je pretvorba sintetskog
plinaualkohol(bioetanol),biodizel, sintetski prirodni
plin ivodik.

Rasplinjvanje gradskog i industrijskog otpada

Gradski vrstiotpadsadri znaajan dioorganske
materije, koja stvara razliite plinovite produkte u
uvjetima kada je otpad odloen, zbijen i pokriven na
odlagalitima otpada.
Anaerobnebakterijedjeluju u okruenju bezkisika, to
dovodi do razlaganja organskih tvari i
proizvodnjeugljikovog dioksidaimetana.

Reaktor za rasplinjavanje je kljuni dio postrojenja.

Radi bez odvoenjadimnihplinova u atmosferu i
uplinjava energetski briket.

Rasplinjavanje ugljena
Reakcijomugljenasvodenom parompri visokim
temperaturama nastaje sintetski plin.
Dio ugljena (od 30 do 40%) u potpunosti izgara (zato se
postupak provodi uz smjeu O2/H2O = 1/1), to
osigurava reakcijskutoplinu za endotermnu reakciju
nastajanja smjee CO/H2:
C + H2O CO + H2
H298 = 175,3kJ/mol
C + O2 CO2
H298 = -393,5 kJ/mol
CO2+ C 2 CO

Zajedniko spaljivanje sa fosilnim gorivima

Koncept ove metode je spaljivanje odreenog udjela
biomase sa fosilnim gorivom, u postojeim
energetskim postrojenjima na fosilna goriva.
Prednosti zajednikog spaljivanja:

Smanjeni kapitalni trokovi jer postojea oprema

Visoka efikasnost konverzije,
Smanjena emisija azotnih oksida
Smanjena emisija sumpornog dioksida.

Nedostatci zajednikog spaljivanja:

Koliina na ovaj nain iskoritene biomase jasno je

ograniena njenom raspoloivou u odreenom
podruju, tako da uticaj na ukupnu proizvodnju
energije iz obnovljivih izvora energije ne moe biti
velik,
Ekonomskom smislu mogu se ostvariti samo
izbjegavanjem poveavanja kapitalnih trokova,
koritenjem malog udjela biomase u smjesi goriva,
Upotreba pepela biomase kao zamjene za vjetaka
gnojiva je u ovom sluaju nemogua.

EIAVANJE OTPADNIH TOKOVA POSTROJENJA

ZA TERMIKI TRETMAN BIOMASE
Tretman pepela
Pepeo nastao izgaranjem treseta i kamenog uglja.
U ugljenom se pepelu esto nalaze vezanialkalijskii
zemnoalkalijski elementi, estice gline ikremena,
teoksidi,sulfidiisulfati.
Pepeo od drveta:
Tvrde vrste drvea: vie fosfora i kalija, ali puno
manje kalcija
Bukva i grab : 10-15% kalija, 5-10% fosfora,
(gorenjem se dobiva 6-10% pepela)
Grane i korjenje: Ca, Al, Mn i S. Koncentracije Ca, Mg i

Sastav pepela biomase

Jedan od obnovljivih izvora energije sa nejveim

potencijalom sa koliinom toplote od 110.000 TJ/god
je biomasa.
Glavni elementi koji formiraju pepeo ( Al, Ca, Fe, K,
Mg, Na, P, Si) odreuju topivost pepela i utiu na
formiranje naslaga.
Elementi: Cl, S, Na, K, As, Cd, Hg, Pb i Zn imaju ulogu
u formiranju gasovitih i aerosol emisija, utiu na
formiranje naslaga, koroziju i odreuju mogunosti za
koritenje pepela.

tetne osobine pepela za

okolinu

Zagaenje
- Vode
- Zraka
- Tla
Promjena kvaliteta ekosistema

Odlaganje pepela

Odlaganje pepela zauzima ogromne povrine, i zbog

toga treba razmotriti i nai alternativno rjeenje za
upravljanje pepelom kako bi se smanjila koliina pepela
koja zahtijeva odlaganje.

Upotreba pepela u Europi

Koritenje u svijetu

Recikliranje lebdeeg pepela

Proizvodnju betona, kao zamjena materijala za Portland
cement i pijesak;
Nasipe i druge strukturne popune (obino za izgradnju
cesta);
Talog i tekue ispune u proizvodnji;
Stabilizaciju otpada i skruivanje;
Cement u proizvodnji ljake - (kao zamjena materijala za
gline);
Iskoritavanje i poboljavanje rudnika;
Stabilizaciju mekih tla;
Izgradnja baza za ceste;
Kao agregat zamjenskog materijala (na pr. za proizvodnju
opeke);
Mineralna punila u asfaltu;
Poljoprivreda koristi: dopunu i stabilizaciju tla, gnojivo,
stone hranilice;

Tretman dimnih plinovi

Sagorjevanjem niskokalorinog lignita u koltlovima nastaju
velike koliine dimnih gasova, koji sadre tetne materije od
kojih su najznaajnije:
1. Prakaste
2. CO2
3. SO2
4. Nox
5. CO
6. Metali: arsen (As), olovo (Pb), kadmijum(Cd), hrom (Cr),
nikl(Ni), kobalt(Co)
7. Nemetali: hlor(Cl2), fluor(F2)
8. Otrovne i opasne materije( poluciklini aromatini
ugljikovodici, benzopiren, benzoantracen, teki metali)

Tretman dimnog plina

1.
2.
3.
4.

Mokro odsumporavanje
Suho odsumporavanje
Alkalno skrubiranje
Elektrofilteri

Mokro osumporavanje
Temelji se apsorpciji SO2 s vodenom suspenzijom vapna.
Sustav se sastoji od kolona (tornjeva) za protustrujno
ovlaivanje dimnih plinova te od ureaja za regeneraciju i
recirkulaciju vodene suspenzije apsorbirajuih kemikalija.
Prednosti: -dobra uinkovitost odvajanja SO2, -dodatno
odvajanje lebdeih estica.
Nedostaci: - taloenje kamenca i sklonost zaepljivanju, znaajan pad tlaka dimnih plinova ( utroak energije), znaajni investicijski i pogonski trokovi.

Suho odsumporavanje
U principu je slian mokrome procesu. Vodena
suspenzija Ca0 ili MgO raspruje se (atomizira)
pomou centrifugalnih rasprivaa.
Prednosti: - jednostavniji, - manji pogonski i
investicijski trokovi.
Alkalni skruberi
Nedostaci:
- manja uinkovitost odvajanja SO2 (cca
70%)
Kao
sredstvo za apsorbiranje SO2 koristi se vodena otopina
natrijeve baze (NaOH), natrij-sulfita (NaSO3) i amonijaka
(NH3). Najee se koristi tzv. rekuperativni proces
"Wallman-Lord".
Hemijske reakcije: -u apsorberu:
SO2+ Na2SO3+ H20 2NaHSO3
u isparivau/kristalizatoru: 2NaHSO3 Na2SO3 + SO2
+H2O
u kondenzatoru: odvajanje H O od SO -prema Claus-ovom

Izgaranje u fluidiziranom sloju

Ekoloke prednosti izgaranja u fluidiziranom sloju
- Znatno manja emisija sumpornih oksida. Sorbentni
materijal, odnosno vapnenac (CaCO3) ili dolomit (MgO),
intenzivno se mijea sa sumpornim spojevima u
fluidiziranom sloju, pri emu nastaje inertni materijal koji se
iz loita odvaja zajedno s pepelom;
- Izgaranje se zbiva pri relativno niskim temperaturama (850
do 950 0C) zbog ega nastaju manje koliine duinih
oksida;
- Due vrijeme zadravanja u loitu uz intenzivno mijeanje
sa zrakom, pa se uz ekoloki povoljne uvjete mogu spaljivati
razna ostatna (otpadna) goriva manje kvalitete.

Optimalna radna temperatura u fluidiziranome sloju

obzirom na emisiju SO2 i NOx je 850 do 950 0C.
Utjecajni pogonski parametri na emisiju iz loita s
izgranjem u fluidiziranom sloju :

omjer kalcija (sorbentni materijal) i sumpora iz goriva

visina sloja
brzina fluidizacije
veliina estice i vrsta sorbentna materijala
temperatura u fluidiziranome sloju
tlak u fluidiziranome sloju

ENERGETSKI SISTEMI
- Sistemi za proizvodnju toplotne energije
- Sistemi za proizvodnju elektrine energije
- CHP Sistemi

Sistemi za proizvodnju toplotne

energije
Proizvodnja toplotne energije iz biomase
Proizvodnja toplote iz suneve energije
Grijanje drvnom biomasom

Proizvodnja toplotne energije iz biomase

Drvna masa predstavlja samo jedan dio tvari
biolokog porijekla koje nazivamo zajednikim
imenom biomasa, koja je potencijalni obnovljivi
izvor energije. Razlikujemo drvnu masu
namijenjenu iskljuivo za loenje i drvnu masu
koja predstavlja tehnoloki otpad, a moe se
koristiti kao gorivo ( okorci, otpaci, piljevina i sl.).

Danas postoji niz ureaja i nekoliko naina

pretvorbe energije sadrane u drvenoj masi u
toplotnu energiju.
To su:
Izgaranje u peima i kaminima,
Izgaranje u kotlovima,
Rasplinjavanje i izgaranje,
Dobivanje tekueg goriva, plina i topline
pirolizom.

U tabeli je prikazana ukupna godinja proizvodnja drvnog

ostatka u dravnim umama u BiH. Od iznosa stvarne sjee
ume, samo je 3,7 miliona m3 oblog drveta, dok je
preostalih 0,7 miliona m3 ostavljeno kao drvni otpad. Vie
od jedne treine oblog drveta koristi se kao ogrjevno drvo
(1,3 miliona m3), a ostatak je usmjeren u industrijsku
upotrebu (2,4 miliona m3), od kojih je gotovo jedna treina
pilanski drvni otpad (0,8 miliona m3). Od 0,7 miliona m3
preostalih nakon sjee kao drvni otpad, dvije treine su
dostupne za koritenje (0,5 miliona m3). Godinja

Grijanje drvnom biomasom

U Evropi i svijetu sve je popularnije grijanje peletima, tj.
presovanim valjiima izraenima od ostataka drva i
neobraenog otpadnog drva, prosjenih dimenzija od 830mm.
Stepen uinkovitosti kotlova na pelete se kree do 93%
to je oko 20-25% vie u odnosu na klasine kotlove na
kruto gorivo. Stoga, pomou posebnih kotlova i pei s
visokim uinkom, grijanje peletima moe biti i trostruko
jeftinije nego grijanje na loivo ulje i plin.

Prikaz grijanja drvnom biomasom

Sistemi za proizvodnju elektrine energije

Bioelektrane na drvnu biomasu
Bioelekrane na nedrvnu biomasu
Bioelektrane na bioplin
Bioelektrane na deponijski plin

Bioelektrane na drvnu biomasu

Postoje razni naini da se iz biomase
dobijeenergija. Upotrebljava se iskljuivo umska
biomasa.
Pri obradidrveta gubi se oko 35 do 40% od
ulazne sirovine u procesu proizvodnje, a koliina
otpada za neke proizvode kao to su parketi iznosi i
do 65%.

Bioelektrana je elektrana koja koristi energiju

biomase za dobivanje elektrine energije, a esto i
toplinske
energije
za
grijanje
(kogeneracija).
Proizvodnja elektrine energije iz biomase je slina
kao i za fosilna goriva - u termoelektranama; najprije
pretvaranje u toplinsku energiju nosilaca.

Prikaz jedne mini bioelektrane u Austriji insalirane

snage 1 MW

CHP sistemi
CHP postrojenja na biomasu
Kogeneracijsko postrojenje na biomasu
MikroCHP
MiniCHP

CHP postrojenja na biomasu

CHP koncept, kako je ve ranije navedeno, predstavlja
koncept istovremene povezane proizvodnje topline i
elektrine energije u istom postrojenju. U tom smislu,
posljednjih godina na meunarodnom nivou voeni su
brojni istraivaki i razvojni projekti koji su se bavili
adaptacijom postojeih tehnologija i razvojem novih
za proizvodnju struje iz vrste biomase, malih snaga
od 0.05 do 2 MW.

Shematski prikaz CHP koncepta

ZAKLJUA
K