MCDONALDS: SERVISIRANJE

FAST FOODA U CIJELOM

SVIJETU

Student: Lejla Zuki

UVOD

Na samom poetku upoznati emo se sa nastankom i razvojem

McDonaldsa.

Bitno je napomenuti da je Ray Kroc otvorio prvi McDonald'sov restoran

1955. godine.

Nudio je ogranieni jelovnik visoko kvalitetne hrane po umjerenim

cijenama, brzo sluene u besprijekorno istim uslovima.

U nastavku prezentacije rei emo neto vie o servisiranju fast fooda u

cijelom svijetu iako je fast food jedva dotakao mnoge kulture.

NASTANAK I OSNIVANJE
MCDONALD'SOVOG RESTORANA
Slogan Mcdonald'sa QSC and V bio je hit ( QSC and V je skraenica za
engleske rijei quality, service, cleanliness and value kvalitet, usluga,
istoa i vrijednost).

Lanac tih restorana proirio se u svaku od amerikih drava. Do 1983.

godine bilo ih je u Sjedinjenim Dravama vie od 6.000.

Godine 1967. McDonald's je otvorio u Kanadi svoj prvi restoran izvan

Sjedinjenih Drava.
Do 1985. godine prodaja u inozemstvu donosila je oko jedne petine od
ukupnih prihoda McDonlad'sa.
Ipak, fast food jedva da je dotakla mnoge kulture. Dok je 90 % Japanaca u
Tokyju jelo McDonald'sov hamburger, malo njih izvan gradova znaju ta je
uope hamburger.U Evropi McDonald's i dalje ima vrlo mali postotak prodaje
u restoranima, ali mu pripada veliki postotak fast food trita.

Slika 1. Zatitni znak McDonaldsa

Velike marke su jedini put ka stalnoj, nadprosjenoj
profitabilnosti. Velike marke ne nude samo racionalnu,
ve i emotivnu korist. Filip Kotler

SERVISIRANJE HRANE U CIJELOM

SVIJETU

Kompaniji je trebalo 14 godina planiranja prije nego je otvorila restoran u

Moskvi. No, planiranje se isplatilo. Ljudi ekaju do dva sata u redovima.
Nakon toliko ekanja treba platiti 14,40 dolara za Big Mac i pomfrit.

Unato visokim cijenama McDonald'sov restoran u Moskvi privlai vie

posjetitelja u prosjeku, 27.000 dnevno nego Lenjinov mauzolej ( oko 9.000
ljudi), koji je obiavao biti pravo mjesto za pogledati.

Ukus za fast food, ameriki stil, raste bre u stranim zemljama nego kod
kue. McDonald'sova meunarodna prodaja raste u velikom postotku svake
godine. Svaki dan vie od 18 miliona ljudi u vie od 40 zemalja jedu kod
McDonald'sa.

McDonald'sov tradicionalni jelovnik bio je iznenaujue uspjean. Ljudi

razliitih navika u pogledu jela, zduno su prihvatali burgere i pomfrit.

NAJBOLJI NAIN DA POBJEDITE

SVOJE KONKURENTE JE DA PRVO
IZVRITE NAPAD NA SEBE SAME.

Prije nego je McDonald's predstavio Japancima pomfrit, u Japanu je krompir

koriten samo za izradu skroba. Njemci su mislili da su hamburgeri ljudi iz
Hamburga.

Sada McDonlad's takoer slui piletinu, kobasice i salatu. Jedan od

najnovijih, i vrlo razliit proizvod je pizza. Taj novi poduhvat je rizian i moe
biti ili vrlo unosan dodatak, ili skup eksperiment.

McDonald'sov uspjeh i brza usluga

McDonlad's je bio jedan od prvih restorana u Evropi koji je pozdravio

porodice sa djecom.

Ne samo da su djeca dobrodola, ve ih u mnogim restoranima zabavljaju

bojicama i papirom, prostorom za igranje, ili im ak Ronald McDonald govori
na dvadeset jezika.

Restorane vode lokalni menaderi i osoblje. Vlasnici i menaderi moraju

pohaati Hamburger University u blizini Chicaga da bi nauili kako se vodi
McDonald'sov restoran.

Regionalna sredita kupuju proizvode i distribuii ih pojedinanim

restoranima. Sredita kupuju od lokalnih dobavljaa, koji moraju udovoljiti
podrobnim specifikacijama.

Brza usluga orjentisana ka porodici, istoa i vrijednost umnogome su

pridonijeli McDonald'sovom uspjehu.

Slika 2. Konkurentska borba

Novi oblik konkurentske borbe se ne vodi izmeu onoga to kompanije
proizvode u svojim fabrikama, ve izmeu onoga to pridodaju proizvodu
koji izlazi iz fabrike u obliku pakovanja, usluga, oglaavanja, savjeta
namjenjenih kupcu, finansiranja, naina isporuka i svega drugog to ljudi
cijene. Teodor Levit ( Theodore Levitt)

KONKURENTSKA STRATEGIJA
POSLOVANJA

McDonald's koristi u osnovi istu konkurencijsku strategiju u svakoj zemlji:

budi prvi na tritu i uspostavi svoj zatitni znak to je bre mogue
reklamirajui se vrlo intezivno.

Strategija je pomogla da McDonald'su da razvije veliki udio na tritu fast

fooda, premda njegovi ameriki i novi lokalni konkurenti brzo ulaze na
trite.

U Japanu gdje se burgeri smatraju lakim, brzim obrokom, McDonald's se

natjee sa slastiarnama i fast susbi restoranima ( fast susbi- omiljeno
japansko jelo od rie, povra i sirove ribe).

Mnoge dobrovoljne akcije u kojima McDonald's sudjeluje u inozemstvu,

preporuuju lokalni restorani.

PREDNOSTI SU PRIVREMENOG KARAKTERA. U SVE VEOJ

MJERI KOMPANIJA POBJEUJE NE ZBOG JEDNE PREDNOSTI,
VE ZATO TO POSTEPENO POSTAVLJA JEDNU PREDNOST NA
DRUGU.
McDonald's je bio voljan odrei se veinske kontrole u svojim operacijama na
Dalekom istoku, gdje su mnogi restorani zajedniki poduhvati s lokalnim
preduzetnicima koji posjeduju 50 i vie posto vrijednosti restorana.
Evropskim i junoamerikim restoranima uglavnom upravlja sama kompanija
ili posluju na osnovi franize . Kao i franize u SAD, restorani u inozemstvu
imaju pravo eksperimentisanja jelovnicima.
U Japanu, hamburgeri su manji jer ih se smatra meuobrok. Neki od
njemakih restorana slue pivo, a neki francusko vino. No, ti proizvodi ne
smiju poremetiti postojee operacije.
Unato uspjehu McDonald's se suoava s otrim konkurentima poput Burger
Kinga, Wendy'sa, a sada i Pizza Hute.
Sada se fast food koja se moe podgrijati u malim posudama prodaju i u
samoposlugama, malim duanima, pa ak i na benzinskim pumpama.

Slika 3.ta je zaista McDonaldsov

hamburger?
McDonald's je do sada napravio odlian posao, s
velikim postotkom dobiti iz meunarodnih operacija, no
moe li se taj uspjeh nastaviti?

ZAKLJUAK

Na osnovu svega navedenog moemo zakljuiti da je McDonald's

veoma uspjeno razvio poslovanje na globalnoj razini.
U julu 2011. godine u Bosni i Hercegovini otvoren je prvi McDonald's
u samom centru Sarajeva.
Preduzea su esto nespremna prilagoditi svoju ponudu za strana
trita zbog kulturalne arogancije. Meutim, McDonald's je unato
svim potekoama kad su u pitanju kulturne razliitosti mnogih
zemalja ostvario odlian posao.

Neki meunarodni marketinki strunjaci tvrde da bi preduzea

trebala razmiljati globalno, ali djelovati lokalno.

Zanimljiva je injenica da su u industriji hrane i pia, mast, sol i eer

bili temelj izgradnje i uspjeha za veinu velikih svjetskih marki. Coca
Cola, McDonald's, BurgerKing i druge baziraju se na proizvodima
koji daju nezdravo veliki doprinos i uzrokuju gojaznost. Iako ovi
proizvodi debljaju i utjeu na zdravlje, ljudima je teko da odole
iskuenju snano reklamiranih proizvoda.

SVAKI USPJEH JE REZULTAT ULOENOG VREMENA, NAPORA I

NOVCA.

Pored mnogih bitnih karakteristika koje su utjecale na uspjeh

McDonald'sa kao najvanije izdvojila bih konkurentsku strategiju:
budi prvi na tritu i uspostavi svoj zatitni znak to je bre
mogue reklamirajui se vrlo intezivno, zatim razlike u kulturi
koje se sastoje u poznavanju lokalnih kulturnih osobenosti i imaju
ogroman znaaj u poslovnom uspjehu.

NIKADA SE NE SMIJE POTCJENJIVATI VANOST LOKALNOG

ZNANJA. DA BI SE ISTINITO RAZUMJELA JEDNA ZEMLJA I
NJENA KULTURA, MORA SE BITI DIO TOGA.

Ukoliko ne uzmete udjela u kreiranju sopstvene budunosti,

drugi e je stvarati za vas, ali po njihovoj mjeri!

injenica je da sami biramo i ako izaberemo

sliku broj 1. trebamo biti umjereni jer ipak
zdrava hrana svakog dana obeava sigurnu
budunost posebno za djecu, ali jednako je
vano i za odrasle.

Pitanja za diskusiju

Navedite prijetnje s kojima se McDonald's susretao prilikom

ostvarivanja svojih ciljeva. Kako se nosio s njima i koje je alternative
imao?
Prije nego je McDonald's uao na evropsko trite, malo je ljudi
vjerovalo da e fast food imati uspjeha u Evropi. Zato mislite da je
McDonald's uspio?
Koje strategije je slijedio McDonald's?
Koja je McDonalds'ova osnovna filozofija poslovanja?
Na koji nain se prilagoava drukijem okruenju?
Da li bi McDonald's trebao proiriti svoj jelovnik? Objasnite svoj
odgovor.
Ljudi ve dugo znaju o utjecaju nezdrave prehrane te od ega se
zdrava prehrana sastoji, ali se i dalje hrane nezdravo. Smatrate li da bi
vii iznos poreza na ovu hranu rjeio problem prekomjernog
konzumiranja nezdrave hrane?
Zato hrana koja najvie deblja moe oekivati sigurnu budunost,
iako bi moda trebala zaboraviti rast i veliku popularnost?

HVALA NA PANJI !