UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: Saobraaj
SMJER: eljezniki saobraaj
I CIKLUS STUDIJA
ZAVRNI RAD

TEHNOLOGIJA I ORGANIZACIJA RADA

UNUTAR ELJEZNIKIH STANICA
Kandidat:
Mersad Zubaa

Mentor:
Prof.dr.Dafer Kudumovi
Septembar 2013.god.

I.eljeznikestanice
II.Organizacijaradana

eljeznikimstanicama

SADRAJ

III.Tehnologijarada

eljeznikihstanica
IV.Manevarskirad

naeljeznikimstanicama
V.eljeznikestanice
uBiHsvijetu

I. eljeznike stanice
eljeznike stanice su eljezniki objekti na kojima se

vozovi redovno zaustavljaju radi ulaska i izlaska

putnika, te utovara i istovara tereta.
One spadaju u stabilna sredstva eljeznikog
saobraaja.
Predstavljaju proizvodne jedinice eljeznikog
saobraaja i dodirne su take korisnika eljeznikog
prijevoza i eljeznice. Prave se na onim mjestima gdje
se oekuje vei priliv putnika i roba.

Slika
Slika 1:
1: Osnovna
Osnovna tehnoloka
tehnoloka ema
ema putnike
putnike stanice
stanice

Slika 2: eljeznika stanica u Nju

Podjela eljeznikih stanica

Njihova podjela se najee vri prema:
a. obimu rada i znaaju stanica na mrei
b.
c.
d.

eljeznikih pruga;
karakteru rada;
poloaju na mrei eljeznikih pruga;
emi kolosjenih veza.

- putnike

Podjela
stanica
prema
karakteru
rada

- teretne
Content
Title

- mjeovite

Prema poloaju na mrei stanice se dijele na:

poetne;
krajnje ( terminusi );
meustanice;
dodirne stanice;
prikljune;
spojne/razdjelne stanice;
vorne stanice.

Slika
Slika 3:
3: ematski
ematski prikaz
prikaz poetne
poetne // krajnje
krajnje stanice
stanice prolaznog
prolaznog tipa
tipa

Slika :ematski prikaz prikljuno ukrsne

stanice

II. Organizacija rada na

eljeznikim stanicama
Problemi koji se pojavljuju priorganiziranju:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Prekomjerna i neujednaena optereenost,

Forsiranje,
Favoriziranje nekih pojedinaca,
Nedovoljne informacije,
Nedostatak dnevnih i sedminih odmora,
Nejasno definirana podjela poslova,
Predugo radno vrijeme,
Prekratki rokovi izvrenja

Slika
Slika 7
7: Elementi
Elementi sastava
sastava tehnolokog
tehnolokog procesa
procesa rada
rada eljeznikog
eljeznikog saobraaja
saobraaja

U zavisnosti od stepena opremljenosti stanica i

eljeznikih pruga, nain upravljanja saobraajem
moe se vriti:
Sistemom otpravnika vozova;
Sistemom voznog dispeera;
Sistemom telekomande;
Sistemom automatskog dispeera.

III. Tehnologija eljeznikog

saobraaja

Tehnologija saobraaja je nauka koja prouava

naine i postupke saobraajne proizvodnje.

Tehnologija podrazumjeva proces proizvodnje

transportnih usluga, odnosno transportovanje:
prijevoz putnika i roba.

Tehnologija rada putnikih stanica

U putnikim stanicama obavlja se prijem, zadravanje i
otprema putnikih vozova, te opsluivanje putnika za
vrijeme njihovog boravka u stanici.
Osim ovoga, u njima se takoe vri i:
I. Izmjena lokomotiva i voznopratnog osoblja;
II. Izmjena putnikih vagona u pojedinim vozovima;
III. Tehniki pregled;
IV. Manji popravci vagona;
V. Zagrijavanje putnikih garnitura ( vagona );
VI. Servisiranje vagona;
VII. Proba koenja itd.

Tehnologija rada u rasporednim i ranirnim stanicama

Rasporedne ( dionike ) stanice imaju osnovnu

ulogu da organizuju saobraaj vozova na

odreenim dionicama ( rasporednim odsjecima )
eljeznikih pruga.
U njima preovladava manevarski rad s postojeim
manevarskim lokomotivama, uz redovno koritenje
izvlanjaka.

Ranirne stanice mogu biti:

Negravitacijske ( bez sputalice)
Gravitacijske ( sa sputalicom)
Prema znaenju ranirne stanice mogu biti:
One koje su vane za cijelu eljezniku mreu;
One koje su vane za pojedina podruja.

Izvlanjak
Izvlanjak (slijepi kolosijek) ima skoro svaka

stanica i veinom je sporedni kolosijek, namijenjen

za potrebe manipulativnih poslova (utovar, istovar,
pretovar tereta).
Izvlanjaci mogu biti u horizontali ili u nagibu.
Sposobnost prerade izvlanjaka podrazumijeva
ukupan broj vagona koji se moe izranirati
( preraditi na izvlanjaku ) u odreenom vremenu,
najee u 24 sata.

Sposobnost prerade
izvlanjaka je vaan pokazatelj
rada stanice, a zavisi od:
1.
2.
3.
4.
5.

Veliine rada u broju

sastava;
Vagona koji se prerauju;
Duini izvlanjaka;
Iskoritenja izvlanjaka;
Vremena zauzea
izvlanjaka sa
manevarskim sastavima.

Slika 10: Utovarni kolosijek i izvlanjak koji

zavravaju betonskim prsobranima

Sputalice
Obino se grade na ranirnim stanicama, a

osnovna funkcija im je raniranje

( rastavljanja-sastavljanja ) vozova.
Kao sredstvo naguravanja na vrh sputalice

koristi se manevarska lokomotiva, a nakon

toga se gravitacijom odnosno silom inercije
samih vagona obavlja raniranje vozova.

Slika 13: Sputalice na eljeznikoj pruzi

IV. Manevarski rad na

eljeznikim stanicama
Svako pokretanje vozova na stanici ili drugom
slubenom mjestu, a koje predstavlja vonju, u
cilju premjetanja vozova sa jednog na drugo
mjesto ( sa jednog na drugi kolosjek ), njihovo
rastavljanje i sastavljanje, postavljanje i izvlaenje
tovarenih ili praznih vagona, premjetanje vunih i
vuenih sredstava s kolosjeka na kolosijek i dr.
naziva se manevarski rad.

Manevarski rad prema sloenosti moe biti

prosti( manevarski sastav se ne mjenja ) i
sloeni ( manevarski sastav se mijenja ).
Manevarski rad prema karakteru moe biti:
I. Raniranje;
II. Grupisanje;
III. Premjetanje;
IV. Specijalne vonje.

Vuna sredstva
manevarskog rada
mogu biti:

Vuena vozila
(vagoni):

a.
a.

III.
III.

Lokomotive;
Lokomotive;
Prune dreine
dreine ii druga
Prune
druga pruna
pruna
vozila;
vozila;
Trakmobili;
Trakmobili;

IV.
IV.

Tegljai
Tegljai ii dr.
dr.

d.
d.

I.
I.
II.
II.

b.
b.
c.
c.

vrsti
vrsti ii tipu
tipu (otvoreni,
(otvoreni, zatvoreni,
zatvoreni,
plato...)
plato...)
broju
broju osovina
osovina
vrsti
vrsti
vrsti
vrsti

kvaila
kvaila
konice.
konice.

Slika 18. Meunarodni tovarni profil

V. eljeznike stanice u BiH

U BiH ima ukupno 90 stanica namjenjenih iskljuivo za
prijevoz tereta i putnika, izvoenje manevarskog rada
na njima, za carinjenje, za preuzimanje i otpremu
vagonskih poiljaka sa industrijskih kolosjeka i koje
istovremeno slue kao granini prijelazi.
Od toga eljeznice FBiH imaju 59 stanica, a eljeznice
RS-a imaju 31 stanicu.

Slubenih mjesta u FBiH ima ukupno 131, a od toga:

stanica 59,
II. ukrsnica 15,
III. otpremnitva 1,
IV. rasputnice 1
V. i stajalita 55.
I.

Putnikih stanica u FBiH ima ukupno 6, teretnih 2,

mjeovitih 45 i pretovarnih 6.

eljeznike
stanice u
svijetu
Na njoj se dnevno
obrauje preko 300
vozova i 500.000
putnika, i ima 16
platformi. Ona dri
rekord za najveu rutu
preplitanja sistema u
svijetu.

Slika 33: eljeznika stanica u Nju Delhiju

Slika 33: eljeznika stanica u Nju Delhiju

RFID pametne karte za eljezniki

saobraaj
RFID pametna karta sve se vie upotrebljavaju u

eljeznikom saobraaju, manji kontakt kartice

omoguava sa veom lakoom ulazak i izlazak iz
mehanikih barijera.
One u sebi sadre odreenu novanu vrijednost i
magnetnu traku. Ova tehnologija prua
korisnicima ogranienu upotrebu i trajne pametne
kartice.

m e tn e
a
p
D
I
F
R
g le d
S li k a 3 4 : I z

karte

Zakljuak
Tehnologija i organizacija rada unutar eljeznikih
stanica predstavljaju razliite naune discipline koje
su meusobno povezane, interdisciplinarne tj: da su
u svom razvoju i afirmisanju koristile vie naunih
disciplina.
Content
Title

Hvala
na
panji!
Mersad Zubaa