Tehniki fakultet Biha

PRORAUN PROTIV PROBOJA TAKASTO

OSLONJENIH PLOA

Kadi Emir

Biha, januar 2016.

1. UVOD
Takasto oslonjene ploe su unakrsno armirane ploe koje
lee, bez posredstva greda, na armiranobetonskim stubovima.
U podruju sloma (kontakt ploe i stuba), kod ovih ploa
javljaju se velika naprezanja od savijanja i poprenih sila, pa se
radi toga esto rade sa ojaanjima, kako proraunavanjem
armature za osiguranje protiv proboja koja se postavlja u ploi
iznad stuba, tako i gradnjom kapitela (podebljanja) stubova.
Takasto oslonjene ploe
2. PRORAUN I DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJE
Konstrukcija mora biti planirana, projektirana i izvedena na nain da
tijekom predvienog vijeka trajanja uz zadovoljavajui stepen
pouzdanosti i na ekonomian nain:
ostane upotrebljiva za predvienu namjenu
bude u stanju podnijeti sva predvidiva djelovanja i efekte tijekom
izvedbe i upotrebe
Proraunski upotrebni vijek je pretpostavljeno razdoblje koritenja
konstrukcije uz odravanje, ali bez velikih popravaka.
Trajnost konstukcije je njena sposobnost da tokom svog
proraunskog upotrebnog vijeka ostane sposobna za upotrebu uz
odgovarajue odravanje.
Kriterij za odreivanje sigurnosti nosive konstrukcije moe se
iskazati na sljedei nain:
R>S

Zona sigurnosti ili veliina stanja nosivosti definirana je kao

razlika izmeu otpornosti i djelovanja na konstrukciju:

Z=RS
Granina
stanja su stanja izvan kojih konstrukcija vie ne
zadovoljava projektom predviene zahtjeve. Razlikuju se:
granina stanja nosivosti - GSN (eng. ULS) i
granina stanja upotrebljivosti - GSU (eng. SLS).

Metoda doputenih naprezanja:

Gdje je S - vanjski utjecaj, a R - otpornost.

GSN (ULS) - granina stanja nosivosti - stanja koja mogu
izazvati ruenje konstrukcije ( stanja netom prije ruenja
konstrucije) ili dovode konstrukciju u stanje mehanizma. Tu
spadaju:
gubitak ravnotee konstrukcije ili njezina elementa
posmatranih kao kruto tijelo
granino stanje loma ili prekomjerne deformacije kritinog
presjeka
gubitak ravnotee zbog velikog deformiranja ( teorija drugog
reda)
granino stanje sloma uzrokovano zamorom
transformacija konstrukcije u mehanizam
GSU
(SLS) - granina stanja upotrebljivosti - podreena su mjerodavnim kriterijima za
normalnu upotrebu:
granino stanje naprezanja
granino stanje trajnosti (ogranienje irina pukotina)
granino stanje deformiranja (ogranienje progiba)
granino stanje vibracija

Granino stanje upotrebljivosti:

- proraunska vrijednost djelovanja

- granina raunska vrijednost bitnog kriterija upotrebljivosti
(deformacija, vibracija, naprezanje)
Djelovanja na konstrukcije

Osnovni podaci o djelovanjima, na osnovu kojih se dolazi so

potrebnih numerikih vrijednosti, mogu se dobiti
posmatranjem (optereenja snijegom i vjetrom), proraunom
prema zakonima fizike (vlastita teina), izborom (maksimalna
teina vozila na mostu) i procjenom (izvanredna djelovanja).
Podaci o djelovanjima, dobiveni posmatranjem ili prema
zakonima fizike obrauju se statistikim metodama.
Klasifikacija djelovanja
- Prema promjenljivosti tijekom vremena:
stalna djelovanja G (vlastita teina, nepokretna oprema
(dodatno stalno), pritisak tla, pritisak vode, prednaprezanje,
slijeganje oslonaca, deformacije usljed naina izgradnje
konstrukcije)
promjenjiva djelovanja Q (upotrebno optereenje, optereenje
snijegom i optereenje vjetrom, djelovanje temperature,
optereenje ledom, promjena razine povrine vode,
optereenje valovima)
izvanredna djelovanja A (eksplozije, udar vozila, potres, poar,
slijeganje i klizanje terena).
- Prema mogunosti promjene poloaja u prostoru:
nepomina (vlastita teina)
slobodna djelovanja (pomina uporabna optereenja , vjetar,
snijeg)

- Prema svojoj prirodi i/ili odgovoru konstrukcije:

statika djelovanja - koja ne izazivaju znaajno ubrzanje
konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata
dinamika djelovanja - koja izazivaju znaajno ubrzanje
konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata.
Takasto oslonjene ploe su dijelovi konstrukcije koji
sa ostalim elementima preuzimaju razliita
djelovanja na konstrukciju, ali nisu izravno izloene
djelovanju snijega, vjetra, toplinskom i seizmikom
djelovanju. Stoga u daljem razmatranju
optereenja razmotrit e se djelovanje vlastite
teine te upotrebnog optereenja.
Vlastita teina
Vlastita teina graevinskih elemenata razvrstava se kao stalno
djelovanje te kao nepomino djelovanje. Proraunava se na
temelju prostornih teina i nazivnih dimenzija.
Teina nepominih strojeva, elektroopreme, obloge, ubraja se u
vlastitu teinu isto kao i teina zemlje , izolacije i zastora.
Oprema kojoj poloaj nije tano definiran u vrijeme
projektiranja ili primjerice pomini pregradni zidovi, mogu se
modelirati jednoliko rasporeenim optereenjem. Vrijednosti
zamjenskog kontinuiranog optereenja najbolje se procjenjuju
na temelju iskustva, razumnim pristupom projektanta.
Minimalna vrijednost od 1,0 kN/m2 koristi se za prostorije sa
uobiajenim pregradnim zidovima i visinama spratova.
Upotrebno optereenje zgrada
Upotrebna optereenja se uglavnom svrstavaju u promjenjiva i
slobodna. Upotrebno optereenje u zgradama je ono koje
proizlazi iz samog koritenja i uglavnom je modelirano
jednoliko rasporeenim optereenjem. Karakteristine
vrijednosti ove vrste optereenja date su u ovisnosti o namjeni
zgrade, odnosno prostorije. U nekim sluajevima vana su i
koncentrirana upotrebna optereenja i to sama, ili u
kombinaciji sa kontinuiranim optereenjem. Prostorije u
zgradama ovisno o namjeni svrstane su u pet osnovnih
razreda i podrazrede, sa odgovarajuim karakteristinim
optereenjem.
Razredi povrina u zgradama
Upotrebna optereenja u zgradama
3. PRORAUN OSIGURANJA PROTIV PROBOJA TAKASTO
OSLONJENIH PLOA
Proboj e nastati kada na ploi lei teret na maloj povrini ili kad je ploa na stubovima
male povrine. Ta se povrina naziva povrina nanoenja optereenja ploe ili temelja.
U graevinarstvu mogui su proboji kod ravnih i gljivastih stropova, temeljnih ploa,
stropova optereenih koncentriranim teretom, ploastih mostova, te kod industrijskih
objekata.

Razliiti oblici gljivastih ploa

U istraivanju mnogi autori, radi jednostavnosti, polaze od pretpostavke da za kontinualno
optereenu plou i srednji stub optereenje djeluje po obimu kruga r r = 0,22 l , tj. na
mjestu nultih taaka radijalnog momenta savijanja.

Proraunski model

Proboj ploe
Kod
ploa optereenih na proboj ne smije se poveati osnovna proraunska
vrstoa na smicanje. U temeljnim ploama doputeno je poprenu silu umanjiti za
vrijednost rezultante reaktivnoga pritiska unutar kritinog presjeka, tj. :

Ekscentrino optereena armiranobetonska temeljna traka

Kada debljina ploe ili temelja nije dovoljna za osiguranje nosivosti na proboj, treba
predvidjeti poprenu armaturu, pojaanje vrha stuba ili druge vrste osiguranja koja
e biti razmotrena u nastavku.
Provjeru nosivosti na proboj nije potrebno uvijek provoditi. Pravilnikom za
beton i armirani beton nije definirano kada je provjera neophodna. Prema
Eurocodu 2 ona se provodi u sljedeim sluajevima:
a) ako je povrina nanoenja optereenja:
- kruni oblik prenika manjeg od 3,5d (gdje je d - statika (efektivna)
visina ploe),
- pravougaoni oblik obima manjeg od 11d i odnos stranica ne vei od 2,
- u sluajevima ostalih oblika djelovanja treba prilagoditi situaciju tako da
se moe koristiti jedan od prethodna dva kriterija.
b) ako povrina nanoenja optereenja nije blizu drugih koncentriranih
sila, da bi se njihovi kritini presjeci presijecali, niti se nalazi u podruju
znatnih naprezanja drugim poprenim silama.
Ako
zahtjev prema a) (a 2 b), kod oslanjanja ploe na zidove ili stubove
pravougaonog presjeka, nije ispunjen, tj. ako je (a 2 b), ili ako je poprena
sila koncentrirana u uglovima povrina nalijeganja u obliku zia, kritini
obim treba odrediti prema sljedeoj slici:

Kritini obim za pravougaoni presjek (a > 2b)

Razlikuju se : srednji stub, ivini stub i ugaoni stub.

Osiguranje ploa na proboj

Plou iznad oslonca (stuba) treba proraunati za djelovanje
momenata savijanja izazvanih optereenjem u dva smjera.
Ako su ovi momenti manji od minimalnih datih po EC 2,
odnosno ako nije zadovoljen uvjet:
msdx ili msdy

gdje je - koeficijent irine ploe , Vsd - probojna sila,

ploe se proraunavaju za minimalne momente koji djeluju na irini
datoj u tabeli u nastavku.
Koeficijent irine ploe u odnosu na poloaj stuba

- Raspodjela se odnosi na moment u kNm/m

irina ploe za prihvatanje momenata msdx i msdy u skladu sa tabelom

Probojna
sila je razlika sila u stubovima:

Probojna sila je razlika sila u stubovima

Kritini presjek
Granino stanje manifestira se stvaranjem zaobljenog konusa probijanja kojem je vodilica kontura
optereene povrine , a izvodnica pravac koji u normalnim okolnostima zatvara sa ravninom ploe
ugao .
Proraun nosivosti na probijanje provodi se za kritini presjek definiran kao povrina koja se
prostire okomito na srednju ravan ploe po visini "d" i koja je udaljena od ruba optereene povrine
za 2d.

Konus probijanja kroz stropnu i temeljnu plou, kritine veliine

S obzirom na poloaj optereene povrine mogue je definirati ove sluajeve za kritini
presjek:
a) Optereena povrina udaljena je od otvora ili od slobodnog ruba ploe.
Kontura kritinog presjeka (kritini obim) je zatvorenja krivulja:

Konture kritinog presjeka u podruju udaljenom od slobodnog ruba ploe

b) Optereena povrina nalazi se u blizini otvora. Iz kritinog obima iskljuuje se onaj dio
koji lei izmeu dvije tangente povuene iz teita optereene povrine na konturu otvora.

Kritini presjek u blizini otvora ploe

 c) Optereena povrina je u blizini slobodne ivice

Kritini presjek u blizini slobodne ivice ploe

Ako se optereena povrina nalazi blizu slobodne ivice ili uz nju, odnosno ugla, blie
od duine "d", potrebno je predvidjeti posebnu armaturu uzdu slobodne ivice.

Armiranje ploe uz slobodnu ivicu

Kad se postavlja koncepcija konstrukcije, preporuuje se da su stubovi
to vie odmaknuti od ivice ploe, ime e se olakati voenje
armature ploe i poveati otpor probijanju stuba kroz plou.

Dispozicija stubova u tlocrtu s obzirom na slobodnu ivicu ploe

Uvjet nosivosti na proboj bez poprene armature
Prema
Eurocodeu 2 plou nee biti potrebno osigurati poprenom
armaturom ako je zadovoljen uvjet:

gdje je:
- raunska poprena sila proboja po jedinici kritinog obima
VRd1 - raunska nosivost na proboj po jedinici kritinog obima
VSd - raunska sila proboja izazvana vanjskim optereenjem; za temelje ona se rauna
uzdu kritinog obima
ucr - kritini obim
- korekcioni faktor koji uzima u obzir ekscentrino djelovanje sile proboja u odnosu
na kritini presjek
= 1.0 za simetrino djelovanje
= 1.15 za unutranje stubove nesimetrino naprezane
= 1.5 za stubove u uglovima
= 1.4 za stubove na ivici.

Raunska nosivost na proboj bez poprene armature biti e:
, gdje je

- raunska vrstoa za djelovanje glavnih kosih napona

Raunska vrstoa za djelovanje glavnih kosih napona

/ 12/16 16/20 20/25 25/30 30/37 35/45 40/50 45/55 50/60

0.18 0.22 0.26 0.30 0.34 0.37 0.41 0.44 0.48

k = 1.6 - d 1.0 (d se uvrtava u metrima)

= - koeficijent armiranja (0,5% 1,5%)
, - koeficijenti armiranja ploe u smjerovima x i y
d = (dx+dy)/2 srednja efektivna visina iz dva smjera
Proraun armature za osiguranje od proboja ploe
Ako
nije zadovoljen uvjet izraza , treba proraunati poprenu armaturu
kojom se ploa osigurava od proboja.
Za ploe sa poprenom armaturom protiv proboja mora biti zadovoljen i
uvjet nosivosti pritisnutih tapova:

Iz uvjeta nosivosti poprene armature:

,
proraunava se ukupna povrina poprene armature:

gdje je:
- raunska granica poputanja poprene armature
- ugao nagiba poprene armature prema ravnini ploe
Proraunata
armatura ne bi smjela biti manja od minimalne date prema EC 2:
gdje je:
= 0,6
- minimalni koeficijent armiranja poprenom armaturom grednih
elemenata
Minimalni koeficijent poprene armature ovisno o kvalitetu betona i elika
( predloen model propisima CEB-FIB i EC2)

(N/)
220 400 500
C 12/15 i C 20/25 0.0016 0.0009 0.0007
C 25/30 i C 35/45 0.0024 0.0013 0.0011
C 40/50 i C50/60 0.0030 0.0016 0.0013
- povrina unutar kritinog obima
- povrina djelovanja optereenja.
Ukoliko je VSd > VRd2 , gdje je VRd2 = 1,6VRd1 granino
smiue naprezanje po jedinici duine koje se bazira
na naprezanju na pritisak betona, dolazi do
drobljenja betona i zato kako bi se VSd smanjio ili VRd
poveao potrebno je:
poveati klasu vrstoe betona,
poveati efektivnu visinu presjeka d,
poveati uzdunu armaturu.
4. ARMATURA ZA PREUZIMANJE SMIIH NAPREZANJA PRI
PROBOJU
Proraunata
armatura za osiguranje od proboja bie djelotvorna
ako se izvede od tankih profila rasporeenih na izvodnici konusa
probijanja i ako se dobro usidri.
Potrebna poprena armatura za prihvaanje glavnih kosih
naprezanja uzrokovanih probojem ne smije biti manja od 60 %
vrijednosti poprene armature za grede, tj. = 0,6. Kod kosih
ipki, koje se kod dimenzionisanja proraunavaju kao poprena
armatura, ne smije razmak izmeu njih i lica oslonca ili plohe
nanoenja optereenja premaiti vrijednost d/2. Taj razmak mjeri
se u visini armature za savijanje. Kad su povijene ipke poloene
samo u jednom sloju, moe se njihov nagib smanjiti za 30.
Kao armaturu za osiguranje od proboja doputeno je u obzir uzeti samo ovu armaturu:
a) armaturu koja se od ivice optereene plohe nalazi na razmaku od najvie 2d ili
80 cm, pri emu je mjerodavna manja vrijednost. U ovom sluaju tanki profili ipki
su poredani po obimu ravnomjerno rasporeenih krugova ije se krunice nalaze na
izvodnici konusa probijanja.

Nain pozicioniranja armature za prihvatanje smiuih naprezanja uzrokovanih

probojem(1)
 b) povijene ipke koje prolaze preko optereene povrine, ili se
nalaze na razmaku manjem od d/4 od ivice te povrine:

Nain pozicioniranja armature za prihvatanje smiuih

naprezanja uzrokovanih probojem(2)
Armatura
protiv proboja postavlja se nakon to je ploa armirana donjom i gornjom
armaturom. Ta armatura ima oblik elja, a vertikalne ipke (protiv proboja) imaju pojaanja
(tzv. glave) na oba svoja kraja. Te ipke su sa gornje strane zavarene sa horizontalnom
pljosnatom elinom trakom.

Sistem poprene armature protiv proboja postavlja se naknadno odozgo

Iz potrebne povrine proraunava se potreban broj ipki i elinih limova. Eksperimenti su

pokazali da se ovakvim nainom prihvatanja glavnih kosih napona postie potrebna
sigurnost. Poveava se nosivost i duktilnost. Ploe mogu biti tanje ( 15 cm).
5. PRIMJER PRORAUNA
Kao praktian primjer prorauna osiguranja protiv proboja ploe nad stubovima prikazat e se
analiza jednog dijela projekta poslovnog objekta u izgradnji. Objekat se nalazi u Unsko-sanskom
kantonu, opina Biha. Spratnost objekta je Sut+Pr+3Sp+M. Razmatra se unakrsno armirana
betonska ploa iznad suterena, u projektu oznaena kao pozicija 000. Po obodu suterena, tj. prema
terenu su projektovani AB podrumski zidovi debljine d=20 cm. Debljina AB ploe je h=20 cm, koristi
se armatura Bst 420 S (RA 400/500), beton MB 30 (odgovara klasi C25/30). Na sljedeoj slici je
prikazana ploa sa pripadajuim rasponima:

Pozicija 000 - Ploa iznad suterena

Ukupno optereenje: G = 14,61 kN/m2

Ploa je po rubu gdje nema stubova oslonjena na podrumske AB

zidove d=20 cm, tako da se moe smatrati da je slobodno
oslonjena po rubu. Da bi se dobile rezultantne sile u svakom
stubu pojedinano, formiraju se zamjenjujue kontinualne grede
u dva okomita pravca, te se na osnovu pripadajuih irina ploe
povrinsko optereenje ploe svede na linijsko optereenje
zamjenjujue kontinualne grede.
Zamjenjujue kontinualne grede (proraunske eme):
- pravac x:

Svoenje povrinskog optereenja na linijsko preko zamjenjujuih irina ploe -

pravac x
Zamjenjujue kontinualne grede (proraunske eme):
- pravac y:

Svoenje povrinskog optereenja na linijsko preko zamjenjujuih irina ploe -

pravac y

Napomena: Reakcije u osloncima kontinualnih greda su dobijene pomou

kompjuterskog programa Tower 7.
Da bi se prikazao proraun protiv proboja izdvaja se kontinualna greda 1 , tj. reakcije nad
osloncima (stubovima) pomenute grede. Proraun se takoer provodi na osloncu(stubu) na
kojem je dobijena najvea reakcija. Reakcija na svakom pojedinanom osloncu (stubu) u pravcu
x se razlikuje od reakcije u pravcu y , s tim da je kod prorauna mjerodavna vea vrijednost.

Kontinualna greda 1 (za proraun)

Napomena: Ploa je bez glavne armature za prijem savijanja, samim tim se
koeficijent uzdunog armiranja " 1" iskljuuje iz formule za "VRd1" - raunsku nosivost
na proboj po jedinici kritinog obima.
 efektivna Asw,min Asw,odabr
klasa armaturni Vsd VRd1 VRd2 Asw, potr
STUB b/h visina ploe N (kN) (cm2) (cm2)
betona elik (kN/m) (kN/m) (kN/m) (cm2)
(cm)
328,2
1 30/40 C25/30 RA 400/500 17 6
93 87,52 140 0,56 6,54 7,11

398,8 106,6
2 40/40 C25/30 RA 400/500 17 4
87,52 140 2,1 7,07 7,11
4
366,7
3 40/40 C25/30 RA 400/500 17 98,1 87,52 140 1,14 7,07 7,11
2
435,6 116,4
4 40/40 C25/30 RA 400/500 17 87,52 140 3,11 7,07 7,11
7 6
5 40/40 C25/30 RA 400/500 17 151,4 61,62 87,52 140 - - -
Potrebna povrina armature148,8
protiv proboja u ploi iznad
206,8
7 25/30 C25/30 RA 400/500
stubova 27 668,3 129,28 2,53 11,77 11,85
4 4
Napomena: Kod pozicioniranja armature protiv proboja polazi
se od pretpostavke da armaturne ipke (ili mree) podune
armature ploe (donja i gornja zona) imaju profil 10. Pored
toga, armaturne ipke armature stuba imaju profil 14.

Donji obru se postavlja preko donje zone armature ploe

(tako da je centar obrua u teitu poprenog presjeka stuba),
i na njega se icom ili zavarom privrste vertikalne ipke.
Zatim se postavlja gornja zona armature ploe. Nakon toga se
preko gornje zone armature ploe postavlja gornji obru tako
da nalijee na vertikalne ipke, gdje se privrsti icom ili
zavarom.
Sluaj pozicioniranja armature protiv proboja u ploi iznad stuba 1

Armatura stuba 1 - presjek po visini vertikalnih ipki Pozicioniranje armature u ploi iznad stuba 1
i bokocrt
Sluaj pozicioniranja armature protiv proboja u ploi iznad stubova 2, 3, i 4

Armatura stubova 2,3 i 4 - presjek po visini vertikalnih

ipki i bokocrt Pozicioniranje armature u ploi iznad stubova 2, 3 i 4
Sluaj pozicioniranja armature protiv proboja u ploi iznad stuba 7 najkritiniji
stub
Iz razloga to je:

Potrebno je poveati debljinu ploe tako to se projektuje kapitel visine 10

cm sa strane svake ivice stuba u irini ploe koja je dovoljna da se postavi
obru, tj. :
dk = d + c = 27 cm + 1,5 cm = 28,5 cm usvajamo irinu d k = 30 cm.
Prethodna efektivna visina ploe d 20=17 cm ugradnjom kapitela se
poveava za 10 cm i dobije se vrijednost efektivne visine ploe d 30=27
cm). Na ovaj nain se smanjuje proraunska sila probijanja ploe V sd i
poveava VRd1 - raunska nosivost na proboj po jedinici kritinog obima
bez armature protiv proboja.
Armatura stuba 7 - presjek po visini vertikalnih ipki i bokocrt

Pozicioniranje armature u ploi iznad stuba 7

6. ZAKLJUAK

Kod ploa koje su direktno oslonjene na stubove potrebno je obratiti posebnu panju na
napone koji se pojavljuju u okolini stuba, te provjeriti da u tom podruju ne dodje do
proboja ploe.
U sluaju velikih naprezanja proraunati dodatnu armaturu protiv probijanja ili poveati
debljinu ploe u tom podruju.
Posebnu panju kod armiranja ploe posvetiti postavljanju armature iznad stuba da bi se
izbjegle mogue neugodnosti tokom eksploatacije konstrukcije.
U poglavlju 5. prikazano je osiguranje protiv proboja kroz praktian primjer ploe
poslovnog objekta u izgradnji. Koliina armature protiv probijanja, ukoliko je potrebna,
zavisi od sljedeih elemenata:
- proraunske sile probijanja na stubu koja se dobije na osnovu djelovanja na
konstrukciju, (tj. proraunske situacije)
- debljine ploe, tj. efektivne visine ploe "d",
- oblika i dimenzija poprenog presjeka stuba,
- karakteristika materijala, tj. otpornosti gradivnog materijala (betona i armaturnog
elika).
 LITERATURA
[1] Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije, Zagreb, 2007.
[2] Tomii, I. : Betonske konstrukcije, Zagreb, 1996.
[3] Jure Radi i suradnici: Betonske konstrukcije - prirunik,
Sveuilite u Zagrebu - Graevinski fakultet, Zagreb, 2006.
[4] Jure Radi i suradnici: Betonske konstrukcije 2 - Rijeeni
primjeri, Sveuilite u Zagrebu - Graevinski fakultet, Zagreb, 2006.
[5] Gukov I. : Betonske konstrukcije - Skripta, Tehniko veleuilite
u Zagrebu - Graditeljski odjel, Zagreb, 2009.
[6] BAS EN 1992-1-1:2006: Eurokod 2 - Projektovanje betonskih
konstrukcija - Dio 1-1 : Opa pravila i pravila za graevine, Institut za
standardizaciju Bosne i Hercegovine, 2006.
 HVALA NA PANJI !