Cijena kredita

prof dr Rika
eljko
Cijena kredita

Specifinost trita bankarskih kredita;

Kamatna stopa i eliminisanje moralnog hazarda;
Utvrivanje kamatne stope za razliite klase korisnika
kredita.
Specifinost trita bankarskih
kredita
1) Izrazita neizvjesnost uzrokuje:
-rizik neizvravanja obaveza (kreditni rizik),
-ugovorena cijena (kamatna stopa) odstupa od stvarno
plaene cijene, obrnuto proporcionalno visini cijene.

2) Asimetrinost informacija uzrokuje :

-negativna selekcija,
-moralni hazard, proporcionalno cijeni.
 Specifinost trita bankarskih
kredita (II)
3) Viak tranje uzrokuje :
-trina cijena nikad nije ravnotena,
-stalna neravnotea ponude i tranje.
4) Racionisanje kredita kada zajmodavac odbija
zajmotraioce koji su spremni da plate viu cijenu ili daje
manji iznos od traenog (sa visinom kredita raste i
kreditni rizik, odnosno opada spremnost za vraanje).
Cjenovni ciljevi zajmodavaca i
zajmotraioca
Zajmodavci nastoje obezbijediti dovoljno visoku kamatnu
stopu koja e obezbijediti profitabilnost zajma i nadoknadu
rizika.

Zajmotraioci oekuju dovoljno nisku kamatnu stopu,

koja omoguava uspjenu otplatu i eliminie potrebu
traganja za drugom varijantom finansiranja kreditnom
(druge banke) ili nekreditnom (finansijska trita).
Necjenovne komponente ugovora
o kreditu
Kolateral (zaloga)
Jemstva
Obavezujue ponaanje (poeljno i nepoeljno)
Informisanje
Monitoring
Necjenovne klauzule obezbijeuju banku, ali odbijaju
zajmotraioce sa sigurnim poslovima i averzijom prema
riziku.
Kamatna stopa i eliminisanje
moralnog hazarda
Visoke kamatne stope po pravilu odvraaju pouzdane
klijente sa averzijom prema riziku i pojaavaju negativnu
selekciju usljed pritiska loih zajmotraioca, usmjerenih
na visoko rizine poslove, odnosno moralni hazard.

Banke najrae odobravaju kredite sigurnim starim

klijentima (dugorone poslovne veze) i provjereno dobrim
korisnicima.
Oekivani prinos zajmodavca i
kreditni rizik
Oekivani prinos zajmodavca opada sa porastom rizika i
obrnuto.
Rast kamatnih stopa motivie kredibilne zajmotraioce i
zajmoprimce da naputaju trite bankarskih kredita.
Odbijanje kreditnog zahtjeva kod drugih banaka signalizira
rizinost klijenta i njegovih projekata.
Optimalna kamatna stopa na
bankarske kredite
Optimalna kamatna stopa (r*) maksimira oekivani prinos
za banku (Rmax).
Kamatna stopa iznad optimalne smanjuje banin
oekivani prinos zbog dekompozicije kreditnog portfolia u
korist rizinih grupa zajmotraioca i rizinijih projekata.
Visoki trokovi kamate upuuju debitora na visoko
profitabilne projekte, koji su po definiciji riziniji.
Monitoring i indirektni kontrolni
mehanizmi
Kreditni monitoring prua mogunosti za suzbijanje
moralnog hazarda debitora, ali ima dva velika nedostatka
(1) skup je, i (2) nije perfektan.

Indirektni kontrolni mehanizmi, kao alternative ili

komplementi monitoringa, mogu se ugraditi u ugovor o
kreditu, posebno klauzule o obavezujuem ponaanju
(poeljnom i nepoeljnom).
Utvrivanje kamatne stope za
razliite klase korisnika kredita
Klasifikacija (grupisanje) korisnika kredita prema stepenu
rizika uobiajen je metod banaka u procesu identifikacije
rizika koji utiu na oekivanu otplatu kredita.
Procjena rizika determinie odobravanje kredita i visinu
kamatne stope.
Pravilo: rizinija grupa via kamatna stopa
sigurnija grupa nia kamatna stopa
Primarna stopa i premija za rizik

Prima rate (primarna, osnovna, referentna ili bazna

stopa) odobrava se prvoklasnim korisnicima kredita.
Ostalim korisnicima zaraunava se dodatna premija za
rizik.
Efikasnost alokacije kredita zavisi od preciznosti
sistema klasifikacije korisnika kredita.
Metod Cijena plus trokovi

Istorijski metod utvrivanja kamatne stope cijena plus

trokovi zasniva se na sasvim pojednostavljenoj strukturi:
kamata = troak pribavljanja sredstava za kredit +
operativni trokovi poslovanja zajmodavca.

Pretpostavka je da zajmodavac tano zna koliki su njegovi

operativni trokovi.

Metod je koriten do Velike depresije.

Najjednostavniji model

Kamatna stopa kredita =

Troak obezbjeenja sredstava kredita

+ Operativni trokovi
+ Mara za kompenzaciju rizika neizvrenja
+ Planirana profitna mara.

Zbir procentnih poena svih komponenti predstavlja

kamatnu stopu kredita.
Glavni model za utvrivanje
kamatne stope
Glavni model zasniva se na prima rate.
Kamatna stopa = primarna stopa (ukljuujui profitnu
maru) + premije za rizik.
Premije za rizik
Premija za rizik neizvrenja obaveza (drugorazredni
zajmoprimci)
+
Premija za rizik kod dugoronih kredita
Korienje glavnog modela

Vaea prima rate u SAD-u je stopa koju objavi veina od

25 najveih banaka.
Primarna stopa osnovni je metod utvrivanja cijene manjih
kredita (mala i srednja preduzea), potroakih kredita i
kredita za izgradnju.
Navedeni krediti ine jedan nivo trita kredita, a drugi
nivo veliki krediti, bazirani na trinim stopama kao
repernim (npr., EURIBOR)
Fluktuirajue primarne stope

Inflacija i nestabilnost kamatnih stopa uzrokovali su

nastanak flukutirajuih primarnih stopa, vezanih za
fluktuacije kamatne stope na repernim tritima novca
(npr.,trite komercijalnih menica od 90 dana ili trite
depozitnih certifikata na 90 dana).
Formule za fluktuirajue primarne stope:
1) primarna stopa plus (prime-plus)
2) puta primarna stopa (times-prime)
Prime-plus i times-prime

Model primarna stopa plus koristi procentne poene (npr.,

10% + 2p.p.= 12%).
Model puta primarna stopa koristi kamatne koeficijente
(npr., 10% x 1,2 = 12%).
Bankama u periodu rasta opteg nivoa kamatnih stopa
vie odgovara model times-prime, a u sluaju pada prime-
plus.
Primarna stopa je asimetrina jer je banke radije
poveavaju, nego to je koriguju nanie
Otuda osjetljivost klijenata zavisnih od banke na poslovne
cikluse.
Promjene primarne stope i
cjenovno liderstvo
Poreenje fluktuacija amerikih prima rate u periodu
1994-2014. pokazuje da se stopa rijetko mijenjala,
uglavnom u jednom danu.
Cjenovno liderstvo u bankarstvu je izrazito, mada postoji
vei broj lidera.
Veina velikih banaka naplauje iste ili gotovo iste
primarne stope, to potvruje evidentnu rigidnost cijena,
mada trite bankarskih kredita odlikuje klasina
monopolistika konkurencija.
 LIBOR - EURIBOR

Zahvaljujui ekspanziji euro dolara 1970-ih i

internacionalizaciji bankarskog i finansijskog sistema Libor
stopa (londonska meubankarska ponuena stopa) je
ugrozila primarne stope u SAD.
Kamatna stopa zajma = LIBOR + Premija za rizik
neizvrenja obaveza + Profitna mara (+ vremenska
premija rizika za zajmove sa duim rokom).
Libor je bankama pruio zajedniki standard utvrivanja
cijena, a klijentima zajedniku osnovu za poreenje
uslova zajma.
EURIBOR je meubankarska kamatna stopa za pozajmice
u EUR na tritu novca (zamjena za referentne nacionalne
kamatne stope zemalja EUR).
Formiranje cijene ispod primarne
stope
Veliki kratkoroni krediti korporacijama ( ili drugi nivo
trita kredita) odobravaju se po niskim kamatnim
stopama trita novca (npr., federalno trite
meubankarskih kredita) plus veoma mala mara,
odnosno ispod primarne stope.
Primarna stopa postepeno gubi znaaj kao referentna
kamatna stopa za kredite.
Male mare i veliki iznosi korporacijskih kredita
usmjeravaju kreditore na konzorcijalne aranmane,
odnosno ukljuivanje drugih banaka i ostalih zajmodavaca
sa niim trokovima finansiranja (konzorcijalni krediti).