DISLEKSIJA I

DISGRAFIJA
 KRATAK POVIJESNI OSVRT
Poetak prouavanja je 19.st. kada kolovanje postaje
dostupno u veini razvijenih zemalja svijeta.
1896. engleski lijenik Morgan opisuje sluaj 14
godina starog djeaka koji ima specifine potekoe u
itanju i pisanju.
1905. C. Thomas objavljuje 100 sluajeva poremeaja
u itanju i pisanju.
Okulisti zapoinju prvi s tim istraivanjem i zbog toga
se dolo do krivog zakljuka da su u osnovi tog
problema nerazvijena percepcija i memorija.
Tek u 20.st. dolo se do zakljuka da se tu ne radi o
mentalnoj retardaciji nego samostalnom poremeaju
u intelektualno normalne djece.
 Veina djece s disleksijom imaju umove koji rade na
isti nain kao kod genija,a to to imaju potekoa s
itanjem, pisanjem,sricanjem,matematikom ne znai
smanjenu inteligenciju.

ZAJEDNIKE OSOBINE SVIMA:

mogu iskoristiti sposobnost mozga da mjenja i

stvara percepcije
veoma su svjesni okruenja
radoznaliji su od prosjeka
uglavnom razmiljaju u slikama ,a ne u rijeima
veoma su intuitivni i otroumni
razmiljaju u opaaju viedimenzionalno
misao mogu doivjeti kao stvarnost
imaju ivahnu matu.
Ako ima se to ne oduzmu razvijaju dva obiljeja:
inteligenciju veu od uobiajene i kreativnu
sposobnost.

Zahvaljujui tome dolazi do ovladavanja u

brojnim smjerovima i podrujima.
 Ljudi misle da je disleksija nesposobnost uenja,ali
to je
samo jedno lice isleksije.
Poznati koji imaju disleksiju:

Winston Churchill
Leonardo da Vinci
Walt Disney
Albert Einstein
Henry Ford
Nelson Rockefeller
Cher

Bili su geniji ne unato tome, ve upravo zbog

toga.
 RAZLIKOVANJE NESPECIFINIH I
SPECIFINIH POTEKOA
NESPECIFINE POTEKOE u itanju i pisanju su one koje su
uzrokovane zaostajanjem u mentalnom razvoju, senzornim
defektima, nedovoljnim razvojem govora. Te potekoe nisu
sredinji primarni simptomi ve sekundarni simptomi.

SPECIFINE POTEKOE takve tekoe osobito su tee kod djece

koja nisu pohaala djeji vrti, malu kolu ili su zanemarena,
za kolu nepripremljena djeca, a takoer te potekoe
javljaju se i kod djece pripadnika nacionalnih manjina kojima
moda hrvatski jezik nije materinji, a idu u hrvatske kole.
 DISLEKSIJA

Disleksija je sloeni sindrom koji onemoguava

djetetu da ovlada procesom spajanja slova i
slogova i automatskim glatkim itanjem cijelih
rijei, to je nerijetko popraeno nedovoljnim
razumijevanjem proitanog.

Razlikujemo:
aleksiju: gr. a bez potpuno nedostajanje
+ lat. lektio itanje = to znai potpunu
odsutnost vjetine u itanju
disleksiju: dis poremeaj =to znai
djelomini poremeaj procesa ovladavanja
itanjem
 Greke u itanju su kod disleksinog djeteta
mnogobrojne i stalno prisutne. Ipak one nisu postojane
niti uvijek identine za odreenu rije.

* Djeak koji pohaa 4 razred osnovne kole i ima 10 godina. Robi ita
u tekstu rije: poseban : pospan, ne! (pogaa), pokuava ponovo :
posipaj, posuban.
Djevojica 3 razred,
pati od disleksije.
Animacija je raena
po njezinim
uputama. Kad ita
ona otprilike ovako
vidi tekst.
Klasifikacija potekoa u itanju

1. Prema uzrocima koji uzrokuju

poremeaje

2. Prema vodeem sindromu

3. Prema stupnju izraenosti

poremeaja
 Kako uitelj moe prepoznati
disleksino dijete
a) Na stupnju ovladavanja vezama
glas-slovo.

b) Na stupnju ovladavanja grafikom

simbolizacijom glasova slovima.

c) na stupnju ovladavanja procesom

spajanja slova u slogove
 DISGRAFIJA

Disgrafija je specifini poremeaj koji podrazumijeva

stabilnu nesposobnost djeteta da savlada vjetinu
pisanja, koja se izraava u mnogobrojnim, trajnim i
tipinim grekama.

Razlikujemo:
disgrafija: tekoe u ovladavanju pisanjem

agrafija: potpuno ne vladanje vjetinom pisanja

Specifinost raznolikih mehanizama
disgrafije

1. Prema uzrocima

2. Prema dominantnom sindromu

3. Prema stupnju izraenosti

poremeaja
 Klasifikacija greaka

a) Greke na razini slova i sloga

b) Greke na razini rijei

c) Greke na razini reenice

Diktat jednog sedmogodinjaka koji pati
od disgrafije
 Zakljuak

Najozbiljnija greka je misliti da se radost

uenja i spoznaje moe stimulirati prinudom
i osjeajem dunosti

Albert Einstein