TEHNIKE

ISPITIVANJA
do 139
Prof.dr.Slavo Kuki
 Vrste
tehnika prikupljanja empirijskih
podataka
Promatranje,
Klasifikacija i mjerenje,
Eksperiment,
Analiza sadraja
Tehnike ispitivanja,
 Oblici tehnika ispitivanja
prikupljanje podataka pomou anketnog
upitnika,
skaliranje
testiranje
 PRIKUPLJANJE PODATAKA
POMOU UPITNIKA
Dvije zasebne tehnike
anketa
Intervju
I jedna i druga = prikupljanje podataka o
stavovima i miljenjima, koje se uz pomo
upitnika provodi na reprezentativnom
uzorku
 Anketa

Pojam = pismeno prikupljanje podataka o

stavovima i miljenjima, koje se uz pomo
upitnika provodi na reprezentativnom uzorku
 Povijest primjene ankete = jedna od
najstarijih tehnike prikupljanja podataka.
Mogunost = pri popisu stanovnitva u

Mojsijevo doba
Za potrebe oporezivanja koritena u

Starom Rimu
Intenzivnije se u XIX stoljeu u

Engleskoj i SAD
 U formi dananje ankete = poetkom XX. stoljea
Prva = 1916. godine u SAD radi utvrivanja

predizbornog raspoloenje biraa

U prvima = velika odstupanja i pogreke u
rezultatima
Razlog = prigodni uzorci i izostajanje
reprezentativnosti
Posljedica = netolerirajue pogreke u
dobivenim rezultatima
Otklanjanje te vrste pogreki pojavom Georgea

Galupa sredinom tridesetih godina XX. stoljea

zapoinje s politikim i znanstvenim
anketama
 Nastavak razvoja nakon Drugog svjetskog
rata
1948. godine = formirano Ameriko
udruenje za istraivanje javnog mnijenja,
1950. godine = formirano Evropsko
udruenje za istraivanje javnog mnijenja i
trita
Tijekom sedamdesetih i osamdesetih
godina XX. stoljea, uvoenjem
telefonskog anketiranja, napravljen je novi
pomak u tehnologiji provoenja ankete,
Uvoenjem u upotrebu kompjuterske
tehnologije = pomak u razvoju pojedinih
faza anketnoga istraivanja
 Anketa = pismeno prikupljanje podataka o
stavovima i miljenjima, koje se uz pomo upitnika
provodi na reprezentativnom uzorku.
dvije bitne znaajke ankete:
a) podaci se prikupljaju pismenim putem uz

pomo upitnika,
b) za prikupljanje podataka se koristi uzorak
=u vezi s anketom bitna dva pojma
pojam upitnika = tehniko sredstvo,

instrument za provoenje ankete, za

prikupljanje podataka, a sastoji se od niza
pitanja u vezi s predmetom istraivanja na
koja se trai odgovor
pojam uzorka = dio ukupne populacije koji

se podvrgava anketiranju
mora biti reprezentativan, tj. mora
posjedovati sve znaajke skupine koju
predstavlja
 etiri naina realizacije ankete:
Individualni dodir s ispitanikom
Prednosti = ispitanicima se mogu dati i

dodatna objanjenja uz svako pitanje

Slabosti:

mnogo je skuplja

sporija u odnosu na druge forme

nije mogue osigurati apsolutnu

anonimnost
prakticira se samo u sluajevima malog

uzorka
 Grupno anketiranje = istodobno anketiranje
veeg broja ispitanika
Dobre strane

visok stupanj vjerodostojnosti,

mnogo bre i jeftinije od individualnog

Slabosti u odnosu na individualni kontakt

njime esto nije u mogunosti osigurati

reprezentativnost uzorka (sudionici
okruglog stola, studenti na predavanju)
takvi uzorci su selekcionirani i ne
mogu posluiti za uopavanja
 Potanski upitnik = dostavlja se ispitanicima
potom, zajedno s adresiranom omotnicom koju e
vratiti istraivau
Prednosti:

zahtjeva minimum napora i sredstava,

omoguuje iri geografski kontakt s

ispitanicima,
njime se moe zahvatiti vei uzorak,

omoguuje due promiljanje o odgovorima,

omoguuje grupnu konzultaciju radi davanja

validnijeg odgovora,
jer se njime izbjegava efekt prisutnosti
anketara itd
 Nedostaci:
hoe li ispitanici, kojima je upitnik poslan, isti i

ispuniti i vratiti?
hoe li ga popuniti onaj kome je i poslan ili e

to za njega uraditi netko drugi?

Upitno uvanje anonimnosti

koritenje mogue samo ako se pitanja

odnose na injenice koje ne
podrazumijevaju potrebu anonimnosti
Ako se odnose na miljenja i stavove o
delikatnim problemima iz sfere politikog,
socijalnog ili osobnog ivota = participanti
bi prema sudjelovanju mogli biti krajnje
rezervirani, ali i neiskreni u odgovorima
 Telefonsko anketiranje = nasuminim ili
planiranim okretanjem brojeva telefonskih
pretplatnika
najee u ispitivanju politikog

raspoloenja biraa
Dobra strana = najbri oblik prikupljanja

podataka
Loa strana = najnesigurniji oblik

anketiranja
Dobiveni podaci veoma diskutabilni,
na njih se ne moe u potpunosti
osloniti
 Intervju
Intervju = tip ankete
koristi pitanja da bi se dolo do odgovora o
predmetu istraivanja
Razlike u odnosu na anketu:
u intervjuu se pitanja postavljaju usmeno, u

razgovoru s ispitanikom.
pogodan samo za manje skupine ispitanika

u naelu podrazumijeva odgovor od najmanje

jedne reenice, a obino i od nekoliko njih

To oteava obradu podataka
 Intervju nije isto to i razgovor = razlike:
Intervju se vodi s odreenim ciljem i po tono
utvrenom planu
U intervjuu nema ravnopravnosti osoba koje
razgovaraju jer se zna tko je voditelj
razgovora, a tko ispitanik
Intervju bitno obiljeavaju napetost,
rezerviranost, sumnja i bojazan
Relevantna posebice dva tipa
intervjua:
Standardizirani

Slobodni (nestandardizirani)
 Standardizirani = unaprijed
utvrena pitanja, i voditelj intervjua
ih svakom ispitaniku postavlja istim
redom i u istom obliku
Nema odstupanja od unaprijed

utvrenog plana voenja

intervjua.
 Slobodni (nestandardizirani) =
nema unaprijed pripremljenih pitanja.
Voditelj ima samo teme o kojima
treba razgovarati, a pitanja
slobodno postavlja
Asocira na obian razgovor,
Podaci koji se njime dobiju se
smatraju manje pouzdanima
 Druge podjele intervjua:
Intervju sa zatvorenim pitanjima

strogo utvren plan, redoslijed i formulaciju

pitanja
Ispitanik, kao u anketi, bira jedan od
ponuenih odgovora
Ponovljeni intervju

za ispitivanje promjena u stavovima i

miljenjima neke skupine
u ispitivanju promjena u raspoloenju
birakog tijela nakon nekog poteza
vladajueg establischmenta, politikih
stranaka itd
 Usmjereni (dubinski) intervju
Odlika = dubina izvjetaja i razliiti nivoi

Na dnu kontinuuma = opisi koji su na

razini razgraniavanja pozitivnih i

negativnih odgovora, ili malo iznad toga
Iznad toga = prikazi razliitih psiholokih

dimenzija i iskustava uznemirenja,

strahova, osjeaja itd.
= dubinsko intervjuiranje tei spoznaji

strukture motivacije pojedinca, odgovoru

na pitanje: to ga tjera da ini odreene
stvari?
 Motivi koji imaju utjecaj na intervju kao tehniku:
Pozitivni motivi:
Ugled institucije koja provodi istraivanje = moe

potaknuti ispitanika na sudjelovanje u njezinu radu

Znatielja ispitanika = treba je potai i na

sudjelovanje u intervjuu stimulirati,

Uljudnost i pristojnost onoga tko intervju obavlja =

kao motiv za ispitanika,

Spremnost da se dade svoje miljenje = istai da

se eli dobiti njihovo miljenje o odreenim

problemima,
Izravna materijalna stimulacija kao motiv,

Prethodno obavjetavanje o dolasku anketara i o

svrsi istraivanja
 Negativni motivi intervjua:
da ispitanik odmah ne vidi cilj i svrhu intervjua,

strah od sudjelovanja u intervjuu zbog

eventualnih posljedica,
Strah da se ne ispadne neznalica zbog

neznanja nekih odgovora

Revolt koji mogu izazvati neka pitanja

Doe li do toga = pitanje preskoi, vrati se

naknadno
Zasienost intervjuima = za kratkom vrijeme

vie intervjua,
Ometanje u nekom poslu

Izlaz = odgodi intervjua i zakai drugi termin

 Prednosti intervjua u odnosu na anketu
Mogunost uspostavljanja privatne atmosfere
Posljedica = mogunost da se sazna

poneto to je anketom manje vjerojatno

Mogunost da se u ispitivanje ukljue i
nepismeni
Omoguuje istraivau da procjenjuje govori li
mu ispitanik istinu ili ne
 Nedostaci intervjua u odnosu na anketu:
Poskupljuje ispitivanje = anketar s jednim
ispitanikom potroi vremena koliko bi, u
grupnom anketiranju, utroio s pedesetak njih
Intervjuom nije mogue osigurati standardne
uvjete jer se obavlja u razliitim situacijama i
pod vodstvom veeg broja anketara
Intervju relativizira i objektivnost dobivenih
podataka
Interakcijski odnos i prisnost s ispitanikom, a

moe znaajno umanjiti objektivnost i

znanstvenu upotrebljivost dobivenih
podataka
 Preporuke istraivau koji koristi intervju:
Intervjuiranje provesti po napisanom planu:
mjesto na kojem e se intervjuiranje obaviti

(prostorije koje ispitanicima nisu strane),

vrijeme intervjuiranja,

teme o kojima e se razgovarati,

nain biljeenja ili snimanja ispitanikovih

odgovora.
Da poetak razgovora ispitaniku bude
zanimljiv i prijatan
jer od toga moe ovisiti i tijek itava

intervjua
 Ako razgovor o osjetljivim pitanjima = obeati
diskreciju
Eliminirati isljedniko i ocjenjivako ponaanje
anketara
Ispitanika treba uvjeriti kako su najbolji
iskreni, a ne odgovori koji bi zadovoljili
anketara
Ne pokazati da se dobiveni odgovor anketaru
svia ili ne svia
Da je intervju to fleksibilniji, a formulacija i
redoslijed unaprijed sastavljenih pitanja
prilagoen individualnim osobinama ispitanika
i tijeku razgovora
 Upitnik
Upitnik = instrument za provoenje ankete
niz pitanja u vezi s predmetom istraivanja na
koja se trai odgovor
Dvije vrste upitnika
za prikupljanje podataka i injenica,

za prikupljanje stavova

esto = anketni list ima i jednu i drugu vrstu

pitanja
 Pravljenje anketnog upitnika

Dva dijela upitnika ili anketnog lista

Zaglavlje
Sredinji dio upitnika
 Zaglavlje.
na poetku ili na kraju upitnika
Sadri podatke o ispitaniku

ime (ako anketa nije tajna),

spol,

uzrast,

kolska sprema,

nacionalna i vjerska pripadnost,

visina primanja itd.

Sredinji dio upitnika = dvije kolone:
Lijeva = ispisana pitanja i

Desna = predviena za upisivanje

odgovora
moe biti prazna (ako je pitanje s
otvorenim odgovorima)
Da su u njoj navedeni odgovori
(ako je pitanje s zatvorenim
odgovorima)
 Detalji o kojima se u pravljenju upitnika mora
voditi rauna
Tko e ispunjavati konkretni upitnik.
kakvo je obrazovanje onih kojima je

upitnik namijenjen,
kakve su njihove psiholoke znaajke,

jesu li optereeni kakvim predrasudama

Ovisno o tim znaajkama razliita i

terminologija svakog upitnika
 Izgled upitnika
Je li lijep ili ruan, kratak ili dugaak,

pregledan i raznovrstan ili jednolian

Od toga zavisi i spremnost ispitanika
da u anketiranju sudjeluje
 Je li upitnik prilagoen rjeniku ispitanika,
Postoji li ili ne slijed pitanja koji se strogo
ima potovati,
Od koliko je pitanja upitnik sastavljen,
Koji je cilj upitnika utvrivanje injenica i
znanja ispitanika ili, eventualno, njihovih
vjerovanja, miljenja i stavova,
Koji tip obrade podataka iz upitnika e biti
primijenjen
 Detalji u vezi s izborom pitanja u upitniku
da se u upitnik ukljue samo pitanja

koja se neposredno odnose na problem

ne ukljuivati pitanja na koja se

odgovori mogu pribaviti iz nekih drugih
izvora
da se s pitanjima koja zadiru u osobni

ivot postupa krajnje obazrivo

ukljuivati samo pitanja za koja se

moe pretpostaviti da ih zna veina

ispitanika
 Vrste pitanja u upitniku po njihovu obliku:
Pitanjas otvorenim odgovorom
Zatvorena (pitanja fiksiranog izbora)
 Pitanja s otvorenim odgovorom
ne nude nikakve odgovori = ispitaniku

ostavljena potpuna sloboda u kreiranju

odgovora
Primjer iz projekta:

22. to smatrate kao neposredan

razlog zbog kojeg se mladi opijaju?
(upisujte na liniju ispod)
______________________________
 Prednostiotvorenih pitanja:
Lako ih sastaviti

ne usmjeravaju ispitanika na odreeni

odgovor
Vea je heuristika vrijednost

odgovori mogu dobro posluiti za

sastavljanje zatvorenih pitanja jer
upuuju na uestalost odreene vrste
odgovora
Zbog svega toga ih preporuljivo
koristiti u pripremnim fazama procesa
istraivanja
 Slabostipitanja s otvorenim odgovorom
trae dobru pismenost ispitanika,

malo se dobije odgovora na takva

pitanja,
nije mogue postaviti vei broj pitanja,

tea je obrada dobivenih podataka,

ispitanike stavljaju pred tei zadatak,

zbog ega mogu djelovati i na njihovu
motivaciju da sudjeluju u anketiranju
 Zatvorena (pitanja fiksiranog izbora) = nude
izvjestan broj odgovora izmeu kojih se treba
opredijeliti
Primjer iz projekta:

10) Koji su razlozi tekog zapoljavanja

mladih?
a) Nepostojanje adekvatnih programa
zapoljavanja
b) Neusklaenost obrazovnih programa
sa potrebama zajednice I tritem rada
c) Nedovoljna upuenost mladih u
mugunosti zapoljavanja
d) Neta drugo (navedite to)
______________________
 Prednost zatvorenih pitanja:
ne trai veu pismenost ispitanika,

vei broj ispitanika daje odgovor,

ispitanici se nalaze pred lakim

zadatkom
moe se postaviti vei broj pitanja,

lake srediti dobivene odgovore, izvriti

njihovu sistematizaciju i klasifikaciju,
vea je verifikacijska vrijednost takvih
pitanja
 Slabostiili nedostaci zatvorenih pitanja:
tee ih je napraviti,

njima se smanjuje se sloboda

odgovaranja,
ogranienost na odreeni broj odgovora
ispitanika moe i pasivizirati
manja je heuristika vrijednost ove vrste
pitanja
 Dvije
vrste zatvorenih pitanja
Pitanja s ponuenim odgovorima
nabrajanja.
Broj ponuenih odgovora moe biti i
neuobiajeno velik
Npr. = trai se zaokruivanje svega
to posjedujete u domainstvu.
pri tome je svaki od takvih odgovora
zasebno dihotomno pitanje, na koje
se odgovara s da ne ili slino.
 Primjer pitanja s ponuenim odgovorima
nabrajanja:
1. U Vaem domainstvu posjedujete:

Stroj za pranje vea DA NE

Kupatilo DA NE
Stroj za pranje sua DA NE
TV aparat DA NE
Skije DA NE
Osobni automobil DA NE
Pitanja s ponuenim odgovorima
intenziteta.
u principu se koristi serija od pet
intenziteta jer ona najbolje odraava
stav ispitanika
ponueni intenziteti mogu varirati u
jednom ili u dva pravca
A) od nedovoljnog do odlinog
B) od neutralnog do maksimalnog
zadovoljstva na jednoj, te do
maksimalnog nezadovoljstva na
drugoj strani
 A.Primjer pitanja s ponuenim odgovorom
intenziteta od nedovoljnog do odlinog
Izrazite stupanj Vaeg slaganja sa
slijedeim tvrdnjama (pri emu 1 znai
minimalno, a 5 apsolutno slaganje)
Postavljene ciljeve prihvaate bez
otpora i negodovanja prema Vaim
nadreenima: 1 2 3 4 5
 B)Primjer pitanja s ponuenim odgovorima
od maksimalnog nezadovoljstva do
maksimalnog zadovoljstva
Pitanje: Postavljene ciljeve prihvaate bez
otpora i negodovanja prema Vaim
nadreenima
stupanj Vaeg slaganja izrazite na
slijedei nain (1= uope se ne
slaem, 2 = uglavnom se ne slaem, 3
= niti se slaem niti ne slaem, 4 =
uglavnom se slaem, 5 = apsolutno se
slaem)
 Vrste pitanja prema nainu postavljanja pitanja
Izravna ili direktna
ispitanika se pita tono ono to se eli znati

Koriste se ako se pretpostavlja da ispitanici

nee imati potekoa u davanju iskrenih

odgovora
Neizravna ili indirektna
do odgovora se dolazi zaobilaznim putem

Koriste se kada se pretpostavlja da bi

ispitanici mogli imati potekoa u davanju

iskrenih odgovora
 Bitna upozorenja:
u formuliranju pitanja moraju se koristiti
rijei koje mogu razumjeti svi ispitanici
da postavljena pitanja ne sugeriraju
odgovore
 Formulacija pitanja s obzirom na njihov
smisao
Izvori potekoa u razumijevanju pravog smisla
pitanja iz upitnika:
Stereotipni stavovi i predrasude
Nacionalne, konfesionalne, rasne...

Koja je religija najprimjerenija ovjeku?, =

odgovori e se poklopiti s religijskom
pripadnou ispitanika
 Mogunost da se postavi neodreeno i nedovoljno jasno
pitanje
Posljedica = ono ne omoguuje jasan odgovor

Smatrate li da je motivacija za rad nakon

demokratskih promjena vea, ista ili manja nego prije

njih.
Na koje vrijeme nakon demokratskih promjena
se misli na ono neposredno nakon prvih izbora,
na vrijeme kada se pitanje postavlja, na itav
period od prvih izbora ?
to znai ono prije njih?...na vrijeme
neposredno prije prvih izbora, od Drugog svjetskog
rata do prvih viestranakih izbora itd?
Na motivaciju za rad koga se misli radnika u
proizvodnji, dravnih inovnika, prosvjetnih
djelatnika svih njih?
 Previe pojednostavljena pitanja
Koji narod je najnapredniji?

Mogua shvaanja naprednosti -

razvijenost ivotnog standarda,
razvijenost kulture, knjievnosti i
umjetnosti, ili bilo to drugo
Nedostatak = na koju se vrstu
naprednosti naroda misli?
 Da je pitanje predugako
nije iskljueno da ispitanik ne uspije uoiti
toan smisao pitanja
Vrloest oblik dravnog ureenja je sloena
dravna organizacija. Ona se primjenjuje u
svrhu decentralizacije drave, a naroito zbog
ostvarivanja nacionalne suverenosti u
vienacionalnim drutvima. Koji je po vama
njen najprihvatljiviji oblik, odnosno, kojim se
omoguuje ostvarenje i zatita kolektivnih, a i
individualnih prava konfederacija (savez
drava potpuno suverenih lanica) ili federacija
(savez nesuverenih federalnih jedinica u kojoj
su prema ustavu federalne jedinice takoer
subjekt suverene vlasti i mogu imati u svojoj
nadlenosti vojne, carinske i vanjske poslove)
(PRIMJER IZ JEDNE DOKTORSKE DISERTACIJE)
 Da je u odgovoru ponuen prevelik broj
mogunosti
Da se odgovore koji su naprijed pone

zaboravljati
 Neka pitanja mogu imati smisla samo za dio
populacije
Za ostale = besmislena

U istraivanju na Univerzitetu u Tuzli = jeli

korupcija na Vaem univerzitetu vea bila
prije rata, nakon potpisivanja Daytonskog
sporazuma ili danas
Oko polovice svih = ne znam jer prije
izbijanja rata u BiH 1992. godine na ovoj
visokokolskoj asocijaciji nije ni radila
 Pitanja na koja su logini stereotipni
odgovori = u suglasju s opeprihvaenim
vrijednostima
A) Vjerujete li u slobodu govora

= logian potvrdan odgovor

B) Vjerujete li u slobodu govora u mjeri da

bi faistima, u mjestu gdje ivite, tolerirali

govor mrnje prema drugim narodima?
= najvjerojatniji negativan odgovor
 Verbalna formulacija pitanja

Problemi i potekoe u vezi s verbalnom

formulacijom pitanja:
I. Problemi i potekoe u vezi sa smjetajem
pitanja u upitniku
II. Problemi i potekoe u vezi s ponuenim
alternativnim odgovorima
III. Problemi i potekoe koje se odnose na
odstupanja od objektivnog formuliranja pitanja
I. Problemi i potekoe u vezi sa
smjetajem pitanja u upitniku
Mjesto pitanja u upitniku izaziva razlike u
percepciji o tome koliko je znaajno
Pitanja na poetku upitnika moe stvoriti
uvjerenje da se radi o pitanju s veim
znaenjem
kod pozicioniranja pitanja treba voditi
rauna o nekim zahtjevima
da odgovor na jedno pitanje ne utjee
na drugo
II. Problemi i potekoe u vezi s
ponuenim alternativnim odgovorima
A) Problemi u vezi s pitanjima s
dihotomnim odgovorima
B) Pitanja s viestrukim izborom

C) Mogunost tzv. otvorenih pitanja

 A)Problemi u vezi s pitanjima s
dihotomnim odgovorima
Odgovori tipa
da ne,
slaem se ne slaem se,
tono netono,
dobro loe)
Prednosti:

trae malo vremena za odgovore,

jednostavna je statistika obrada
podataka
Potekoe problematine:
slabo razumljen smisao pitanja =
mogunost obrnuta odgovora
ne doputa mogunost gradacije
stava ispitanika
= u pravilu se prakticira mogunost i
treeg izbora, onog tipa ne znam,
svejedno, ni jedno jer se time
daje mogunost nesvrstavanja onima
koji se ne opredjeljuju ni za jedan
ponueni
= kod pitanja s dihotomnim odgovorima
zbog svega toga vano da su alternative
jasno izraene
= U protivnom = mogunost razliitog
znaenja dobivenih odgovora
= npr. Jeste li pristalica da studij
ekonomije traje etiri godine?
odgovor ne = to znai? = da traje vie,
manje.???
= preporuka = formulacija pitanja koja
takvu mogunost iskljuuje
Npr. Jeste li pristalica da studij
ekonomije traje etiri godine, manje ili
vie od toga?.
Neke rijei jae, a druge slabije
naglaavaju ponuene alternative
Posljedica = razliiti odgovori
= utjecaj glagola zabraniti i
dopustiti na moguu distribuciju
odgovora.U
 Smatrate li da bi vlada morala zabraniti
homoseksualne brakove?
ili Smatrate li da bi vlada morala dopustiti

homoseksualne brakove?
= opredjeljenje za zabranu e, sigurno,
biti primjetno razliito
= Razlog = efekti koje izazivaju
upotrijebljene rijei
= vea blagonaklonost prema dopustiti
nego onom zabraniti
 PREPORUKA: pitanja formulirati na
nain da se u njemu nau oba glagola
= Smatrate li da bi vlada morala
zabraniti ili dopustiti
homoseksualne brakove?.
Kod pitanja s dihotomim odgovorima se
ostavlja mjesto i za neku formu
srednjeg odgovora
Npr. Smatrate li da e cijene
prehrambenih proizvoda u naoj
zemlji tijekom ove godine biti vie ili
nie od prologodinjih?.
= mogunost i srednjeg odgovora =
otprilike iste
= ne treba ih apostrofirati u pitanju, ali
ih treba dati u ponuenim odgovorima
 B)
Pitanja s viestrukim izborom
nude mogunost veeg broja
odgovora,
ispitanik je stavljen pred obvezu
izbora samo jednog od njih
Prednosti

mogunost manifestacije veeg

broja nijansi u miljenjima i
stavovima
Daju mogunost da sva, ili
najznaajniji dio, miljenja doe do
izraaja
 Vano = kako su pitanja postavljena
Ako se na posebnoj kartici na pitanje nude svi

ponueni odgovori,
= veina ispitanika, kod odgovora izraenim
u brojkama, sklona odgovoru srednjih
vrijednosti ili onom koji je ponuen u sredini
zakljuak = nepoznavanje konkretne
materije
u orijentacionom anketiranju, iji zadatak

testiranje upitnika, mogue da se odreeni broj

ispitanika opredijeli za one koji nisu ponueni
zakljuak = ponuena lista odgovora nije
dovoljno iscrpna
 Mogua situacije = postoji potreba ogranienja
izbora
= da je neki od ponuenih odgovora u

testiranju upitnika toliko dominantan da

onemoguuje uvid u druga opredjeljenja
Npr. = elimo saznati koji su faktori relevantni u

donoenju odluke pri kupovini nekog proizvoda

Pretpostavka = presudno znaenje imaju

cijena i visina primanja

Tada mogue pitanje = Ako izuzmemo cijenu i

visinu plaa, koje faktore za donoenje odluke

o kupnji smatrate najznaajnijima?.
 Jedno od znaajnih je i pitanje unutarnje
ravnotee
odgovori se ne smiju ponavljati u drugim
varijacijama, jedan odgovor se ne smije
ponitavati drugim
to smatrate najvanijim u kupovini
odijela?
Ako ponueni odgovori

dobar izgled
vanjtina

= ponavljanje jednog odgovora u

drugaijoj varijaciji
 Pitanje kolika je mogunost izbora?
teorijski = tri do beskonano
rast broja ponuenih odgovora ima i
granicu
= mogunost izbora izmeu petnaest-
dvadeset odgovora
Pozitivni efekti = mogunost vee
nijansiranosti miljenja i stavova
Negativni efekti = sklonost
zaboravljanju odgovora s poetka liste
PREPORUKA = ograniavanje broja
ponuenih odgovora
optimalno = do est ponuenih
odgovora
 C) Mogunost tzv. otvorenih pitanja
omoguuju davanje odgovora u obliku koji na
najprecizniji nain izraava stav ili miljenje ispitanika
rijetko se koriste
Preporuljiva u orijentacijskim istraivanjima
razlog - bolje od ostalih omoguuju uvid u rjenik
ispitanika
Preporuljiva i u produbljenim ispitivanjima stavova i
miljenja
U anketama ih se, u pravilu, izbjegava
Razlog - odgovore nemogue kodirati pri obradi
podataka u nekoj od primijenjenih statistikih
tehnika
III.
Problemi i potekoe koje se
odnose na odstupanja od objektivnog
formuliranja pitanja
Razlozi odstupanja
Ugled = utjecaj miljenja i stavova
uglednih linosti
Sugestija = u sastavljanju pitanja
paziti na da se ne koriste simboli koji
u oima ispitanika imaju poseban
ugled
III. Problemi i potekoe zbog odstupanja
od objektivnog formuliranja pitanja
Razlozi odstupanja
1. Ugled = utjecaj miljenja i stavova uglednih
linosti
Sugestija = u sastavljanju pitanja paziti na

da se ne koriste simboli koji u oima

ispitanika imaju poseban ugled
 2. Tendeciozna ili pristrana pitanja (2)
A) Do njih moe dovesti pogreka u uvodu
(npr. objanjenje koje istinito, ali i potie na
pristranost u odgovoru).
= Veto jednog lana Vijea sigurnosti,
koje je rezervirano samo za njegove
stalne lanove, moe blokirati rad itavog
Vijea. Slaete li se ili ne slaete s pravom
veta u Vijeu sigurnosti?.
 B)Pogreka u isticanju pojmova koji vode
jaanju izvjesnih predrasuda
u Hercegovini danas = Smatrate li da

Bonjaci u Federaciji imaju suvie moi i

utjecaja?.
Kod onih koji pod utjecajem ideologije =
to pojaava stare predrasude)
= vrijedi i obratno
 Preporuke za verbalnu formulaciju pitanja,
kako bi se izbjegli problemi i potekoe:
Koristi jednostavne rijei koje su poznate

svim potencijalnim ispitanicima,

Uini da pitanja budu saeta koliko god

je vie mogue;
Formuliraj pitanje na nain da sadri

tono eljeno obavjetenje;

 Izbjegavaj viesmislena pitanja;
Izbjegavaj dvosmislene odgovore;

Izbjegavaj pitanja koja sugeriraju odgovor;

Vodi rauna o utjecaju uglednih linosti;

Dopusti sve mogue odgovore, ak i

drugaije od ponuenih;
Alternative u pitanjima s viestrukim

izborom uini realistinima

 Redoslijed pitanja u upitniku
Dvije temeljne strategije redoslijeda
pitanja
psiholoka
logika
 Psiholoka strategija
= kako uspostaviti kontakt s
ispitanikom i
kako bi se on, obzirom na sadraj

pojedinih pitanja, mogao ponaati

tijekom ispitivanja
 Pretpostavke potrebne da bi upitnik mogao
djelovati kao dobro povezana cjelina:
da interes raste postupno tijekom anketiranja
da je prijelaz od lakih na tea pitanja
neprimjetan, bez velikih skokova;
izbjei opasnost preuranjenog ili
iznenaujueg pitanja
njime se ispitanika moe blokirati, pa i

stimulirati ga na odustajanje
izbjei pitanja koja mogu izazvati zabunu
uz njih obvezno, kako bi se zabuna

preduprijedila, mora ii komentar

 Neophodno voditi rauna i o specifinostima
pojedinih grupa pitanja
Znati to je zadaa i smisao poetnih ili

pristupnih, uvodnih pitanja

da se izazove interes ispitanika, ali i
izbjegne prerano poticanje kontroverzi,
odnosno spornih stavova
Informativna pitanja kojima nas
ispitanik obavjetava o nekom
dogaaju, svome miljenju ili nekom
drugom osobnom detalju,
Pitanja kojima se trai savjet,
Objanjavajua pitanja = ispitaniku
daju odreena objanjenja
 Ispotivati logiku prijelaza od lakih na tea
pitanja
to anketiranje dalje odmie manja
vjerojatnost da ispitanik prekine anketiranje,
poveana spremnost ispitanika da odgovori
na osjetljiva
Sugestija = takvu vrstu pitanja postavljati
u drugoj polovici upitnika
Prijelaz od jedne skupine pitanja na drugu

da nije nagao jer moe naruiti, pa i

prekinuti uspostavljeni kontakt
Preporuka = tijekom anketiranja
povremeno rezimiranje prijeenog,
podsjeanje ispitanika da se anketiranje
nastavlja prijelazom itd
 Logika strategija profiliranja
anketnoga upitnika
= kako postupno prodrijeti u strukturu
pitanja ili stavova koji nas zanimaju, a s
ciljem dolaenja do to tonijih odgovora na
njih?
Odgovor = formiranje vie nizova ili

baterija pitanja.
 Pretpostavke znaajne za konstruiranje niza ili
baterije pitanja
Slijed pitanja = da se u redoslijedu pitanja prati

logiku samog ispitanika

stupanj openitosti pitanja

Putanja lijevka = zapoinjanje s

najopenitijim i najmanje ogranienim
prema sve konkretnijim i sve specifinijim
pitanjima
Putanja izokrenutog lijevka =Prednost =
Ispitaniku koji nema izgraeno miljenje
pomae da zauzme stav u zasebnom,
izdvojenom sluaju, a potom da ga
postepeno proiruje do openitijih stavova
 Pravljenje upitnika - zakljune sugestije
Osobni podaci o ispitaniku
odmah nakon kratke obavijesti ispitanicima
Mogu se nai i na kraju upitnika - manje dobro rjeenje

ispitanika takoer uvodi u postupak anketiranja i

pridobiva za suradnju
I u jednom i u drugom sluaju = moraju biti zajedno, a

nikako na nain da ih se dio nalazi na jednom, a dio na

drugom mjestu
u principu, ne ukljuuju ime i prezime

anketa je u pravilu anonimna

ne traiti ni druge podatke (datum i mjesto

roenja) = posredno mogu otkriti identitet
 Prva pitanja
pitanja neutralnog emocionalnog znaenja za
ispitanike, ali
moraju biti u vezi s problemom koji se

ispituje
i s osnovnim zadatkom

da se njima izazove interes

i usmjeri panja ispitanika na upitnik

= pitanja koja se tiu opih tema i problema

 Logika redoslijeda pitanja
putanje od lakih prema teim pitanjima jer je
ona najefikasniji (manja mogunost
odustajanja)
Ako upitnik vei i oekuje se zamor

= ubacivanje nekoliko lakih pitanja koja

ga ponovno stimuliraju
Teka i delikatna pitanja = u dio upitnika kada
se oekuje da ispitanik ve dobro surauje
 Nain grupiranja pitanja = prema sadraju ili
predmetu informacije
Nain prijelaza = pogodno sroenim frazama
Sada nas zanima Vae miljenje o ili

Sada emo prijei na pitanja o

Primjer Anketni upitnik (BEZ KOMBINACIJA)
frazuinformira ispitanika da je s jednom
grupom pitanja zavreno i da se ide na
drugu
 Ako opredjeljenje i za otvorena pitanja ostavi
dovoljno prostora za odgovor.
Zavretak upitnika = podaci o datumu
anketiranja, ime anketara
Razlog = lake sreivanje i obrada upitnika

Primjer:
Anketar: _________________________
Anketiranje zavreno: _____2012. god. u ___sati
 Izgled pitanja = da zauzmu to manje
mjesta
to ne smije biti uinjeno na tetu
preglednosti i lakog itanja
Primjer: Anketni upitnik - numerika skala
III dio (spremnost na kupnju)
 Terminologija i verbalni oblik pitanja =
prilagoeni naobrazbi i rjeniku ispitanika
Ako su oni kod ispitanika razliiti = prilagoeni
ispitanicima s najloijom naobrazbom i
najsiromanijim rjenikom
Primjer- Anketni upitnik BEZ KOMBINACIJA
 Ne traiti anketom podatke koji se mogu
pribaviti iz drugih izvora
Raspored pitanja = da odgovor na jedno ne
utjee i na odgovor na drugo pitanje
Iza pitanja o cijenama, snabdjevenou
trgovina proizvodima itd. (frustrirajua) ne
postavljati odmah pitanja o potenju trgovca ili
tome slina (afektivna kritinost)
U drugi dio upitnika s njima
 Pitanja s dihotomnim odgovorima =
nezgodna za opredjeljivanje izmeu krajnosti
Dopuniti odgovore s npr ne znam.
Ako pitanja s dihotomnim odgovorima

pozornost obratiti na rijei kojima se

alternative formuliraju (neke jae, a

druge slabije naglaavaju ponuene
alternative izazivaju i razliite
odgovore)
Istai i jednu i drugu u pitanju =
dozvoliti i zabraniti itd
 Prevelik broj ponuenih odgovora u pravilu
dovodi do nepotrebnog usitnjavanja izabranih
alternativa iako, u biti, ista vrsta miljenja
Preporuka = izbjegavanje i te vrste krajnosti,
najvie do est razliitih, alternativno

ponuenih odgovora
Izbjei predugako formulirane alternativne
odgovore
mogu dovesti do nerazumijevanja smisla, a
ponekad i do odustajanja
 Redoslijed ponuenih odgovora
Ako se ne zna ili nema stav = odgovore
pozicionirane u sredini ili malo iznad, te za
odgovore srednjih vrijednosti
Preporuka

= da je polovica pitanja s tonim

odgovorima po sredini ili malo iznad,
druga polovica da joj se toni odgovori
nalaze u drugoj polovici ponuenih
odgovora
Pitanja pisati u treem licu
Ispitanik se tako lake opredjeljuje nego ako mu
se obraate u prvom licu
 uvati se nejasnih pitanja jer ne omoguuju jasne
odgovore
Jeste li zadovoljni naim proizvodom?
kojim proizvodom,

ime u vezi s njim cijenom, dizajnom...

Izbjegavati pitanja koja sadre stereotipne

stavove
Razlog = stereotipni odgovori a ne oni koji
odraavaju stvarne stavove
Izbjegavati pitanja koja se odnose samo na jedan
dio ukupne populacije
Razlog = za sve ostale takva su pitanja
besmislena
 Primjer
AU Dragan Gabri (stilovi vodstva)
Anketni upitnik bez kombinacija
Anketni upitnik numerika skala
AU kombinacija LIKERTA i NS
 Anketiranje
Sastavnice anketiranja:
predispitivanja,
uvoenja u anketiranje
provoenja ankete
 Predispitivanje
Vrste predispitivanja
Prije izrade anketnoga upitnika
Nakon izrade anketnoga upitnika, a
prije provoenja ankete
 Predispitivanje prije izrade anketnoga
upitnika
ciljevi
provjera valjanost indikatora koji se u

upitniku kane koristiti,

otvorenim pitanjima doi do odgovora

na pitanje koju to vrstu zatvorenih

pitanja primijeniti, na to se ona
trebaju odnositi i slino.
 Predispitivanje nakon izrade anketnoga
upitnika, a prije provoenja ankete
Ciljevi
Generalna proba, testiranje valjanosti

anketnog upitnika
je li dovoljno zanimljiv da moe motivirati

ispitanike
koliko vremena potrebno za provoenje

jednog anketnog ispitivanja,

koliko anketara neophodno,

terenski rad staje financijski...

Funkcija predispitivanja = izbjegavanje moguih

posljedica.
 Uvod anketi
Dva dijela uvoda
I. sastavni dio samog anketnog upitnika
ispitanika se nastoji uvesti u anketnu situaciju

to se anketiranjem eli postii,

zato se od ispitanika oekuje da u anketi

sudjeluje i dade iskrene odgovore,
istaknuti anonimnost koja je anketom
osigurana,
zahvaliti ispitanicima na suradnji i iskrenim
odgovorima
 PRIMJER UVODA ANKETI (koji je dio upitnika
AU bez kombinacija)
Potovani/a,
U okviru izrade doktorske disertacije provodim
istraivanje o ustavnom ureenju Bosne i
Hercegovine, teritorijalnoj organizaciji vlasti,
odnosu graana prema razliitim razinama vlasti
i regionalnom razvoju Bosne i Hercegovine u
procesu integracije u Evropsku uniju. Iskreno se
nadam da e te mi u tome, sudjelovanjem u
anketiranju, i sami pomoi.
Popunjeni upitnici su u potpunosti anonimni, a
Vai odgovori e biti upotrijebljeni samo za
statistiko prikazivanje rezultata istraivanja u
doktorskom radu. Svi dostavljeni podaci bie
tretirani kao poslovna tajna.Upitnik ne
predstavlja ispit znanja, nema tanih ni netanih
odgovora, a predmet zanimanja je samo Vae
miljenje o postavljenim pitanjima. Molim Vas da
izdvojite 5 minuta Vaeg dragocjenog vremena i
savjesno popunite anketni upitnik.

Hvala Vam na suradnji!

 II.
Razgovor kojeg, prije samog anketiranja, s
ispitanikom obavlja anketar
Smisao = ispitanika dobiti za suradnju i potai na

slobodne i iskrene odgovore

Cilj = izazvati motivaciju za sudjelovanjem u

anketiranju
Mogue forme motivacije

forma altruistike motivacije svijest da se

sudjelovanjem u anketiranju pomae
znanstvenom osvjetljavanju problema kojeg
se istrauje
forma pragmatine motivacije - spoznaja da
se od anketiranja ima i odreena korist pa
se ta korist i posebno apostrofira
 Provoenje ankete
Naini provoenja ankete:
individualni kontakt s ispitanikom,
grupno anketiranje,
potanski upitnik,
telefonsko anketiranje
Izbor naina ovisi od toga to anketom elimo
dobiti
Do podataka koje ispitanik smatra dijelom svoje

intime teko doi individualnim anketiranjem

(preporuka = grupno anketiranje)
 Nastup anketara = ovisi o vrsti i sadraju istraivanja
Tri karakteristina nastupa anketara:
Blago ispitivanje (u predispitivanjima ili kao dodatno

ispitivanje)
Odlike = strpljivost anketara, spremnost na sluanje

Razlog = tako se ispitanika moe motivirati na

otvaranje i spremnost da kae i ono to inae ne
bi
Neutralno anketiranje = najuestalije

standardan postupak uspostavljanja normalne

atmosfere u komunikaciji
Strogo istraivanje = anketar inzistira na odgovorima

koji su konkretni i bez zaobilaenja

Pretpostavka = prethodni pristanak ispitanika.
Uzorak
Pojam uzorka

Do javnog miljenja ili stavova u vezi s

neim mogue doi na dva naina:
Potpunim popisom
Pomou uzorka
 Potpunim popisom
rijetko se koristi

Razlozi:

vrlo skup

trai mnogo vremena

Nije jamstvo za tone i pouzdane

podatke
 Pomou uzorka
rezultati mogu vjernije oslikavati

raspoloenje, stavove i miljenje od

potpunog popisa

Uzorak = dio ukupne populacije koji se

podvrgava anketiranju
mora biti reprezentativan
 Pojmovi vani u vezi s odabirom uzorka:
Pojam osnovnog skupa
Reprezentativnost uzorka
Veliina uzorka
 Pojam osnovnog skupa
mogu ga initi

svi graani jedne drave

pripadnici jednog naroda
jedna dobna, spolna, profesionalna,
obrazovna ili neka druga skupina
Odnos osnovnog skupa i podskupa
(stratuma)
Podskup ili stratum = dio ireg skupa

skup = itelji jedne zemlje

Stratumi = mukarci i ene
 Reprezentativnost uzorka = da odraava
svojstva itave populacije u odnosu na
obiljeje koje je predmet ispitivanja
Primjer takvih obiljeja

visina primanja,

dob,

spol,

mjesto stanovanja

obrazovanje
 Veliina uzorka
sama za sebe automatski ne osigurava

pouzdanost uzorka
Za pouzdanost vanija reprezentativnost
uzorka
I neuobiajeno mali uzorci, ako su
reprezentativni, osiguravaju pouzdanost
Ni neuobiajeno velik uzorak, ako nije
reprezentativan, nije pouzdan
Ipak = veliina uzorka je bitan initelj
njegove pouzdanosti.
pouzdanost uzorka odgovara drugom
korenu njegove veliine
 Vrste uzorka

Mogui pristup (uvaava tri kriterija):

I. koji nisu odabrani na osnovu teorije
vjerojatnosti,
II. nastali na osnovu teorije vjerojatnosti
III. mjeoviti tipovi uzorka
 Uzorci koji nisu odabrani na osnovu
teorije vjerojatnosti
Tri vrste
prigodni,
kvotni
namjerni
 I. Prigodni uzorak = sastavljen od niza
sluajeva do kojih se u odreenom
momentu jedino moglo doi ili su nam se
sluajno, zahvaljujui odreenoj prigodi,
nali pri ruci.
skupina studenata na predavanju
U naelu, nisu reprezentativni
 II. Kvotni uzorak
Temelji se na tri osnovna postupka:
izbor obiljeja populacije koja slue i kao

osnova za odabir uzorka,

odreivanje proporcija populacije koja

posjeduje ta obiljeja,
odreivanje kvota za anketare koji

trebaju odabrati odreeni broj osoba s

utvrenim obiljejima tako da odgovaraju
proporcijama svake grupe ili podgrupe u
ukupnoj populaciji
 najee se koristi u ispitivanju javnog miljenja
Bitna obiljeja

spol,

dob,

veliina i karakter mjesta stanovanja,

socijalno-ekonomski status,

nacionalna,

religijska i

rasna pripadnost,

obrazovanje
 Bit utvrivanja kvota
Istraiva odreuje postotak pojedinaca s
odreenim obiljejem koji je zastupljen u
uzorku, kako bi on odgovarao njihovoj
zastupljenosti u osnovnom skupu
Kvota omogue reprezentativnost

uzorka
odabir u okviru utvrenih kvota je
preputen anketaru na principu prigodnog
odabira
 III. Namjerni uzorak = namjerni odabir
sluajeva za koje se smatra kako su najtipiniji
za populaciju koja se istrauje
Pretpostavke takvog odabira
dobar uvid u odreenu populaciju

dobro prosuivanje o tome koji sluajevi

mogu biti tipini

Prethodna obveza = utvrditi to se ima
smatrati tipinim
koristi se posebice u istraivanju javnog
miljenja i trita
Uzorci nastali na osnovu teorije
vjerojatnosti

Dvije vrste
I. jednostavni sluajni uzorak
II. stratificirani sluajni uzorak
 I. Jednostavni sluajni uzorak =
svakom lanu osnovnog skupa se
osigura ista vjerojatnost da bude
izabran u uzorak
Postupci osiguranja sluajnosti
izbora:
Lutrijski izbor

Tabela sluajnih brojeva

 1.
Lutrijski izbor kao postupak
osiguranja sluajnosti izbora
napravi se popis svih jedinica
osnovnog skupa i to s rednim
brojem ispred svake od njih
redni brojevi se napiu na posebne
papirie koji se izmijeaju,
izmeu tako izmijeanih listia se
nasumice izvlai koliko se jedinica
hoe izabrati
 2.
Tabela sluajnih brojeva kao
postupak osiguranja sluajnosti izbora
Nuan popis svih jedinica osnovnog
skupa
Umjesto brojevima ispisanih papiria

= tabela u kojoj su brojevi ve

lutrijski rasporeeni i samo ih se
oitava
36 9 52 45 76 2 43 1 66 99 7 5 44 55 77 14 11 33 1
13 2
19 3
ili 4 4
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 5
20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

U = 361
 Prednost uzorka
za formirati ga nije potrebno poznavanje

obiljeja osnovnog skupa

bolje pokazuje varijabilnost populacije,

to se vie poveava, vie se podudara

s osnovnim skupom
Nedostaci uzorka
potrebno imati prethodno potpuno

kategoriziranu masu iz koje ga se odabira a

to trai vie i vremena i novca.
 II. Stratificirani sluajni uzorak
podsjea na kvotni
= prema nekim obiljejima populacije

prethodno se utvrde odreeni razredi ili

grupe
Razlika u odnosu na kvotni
Kod stratificiranog uzorka = jedinice iz

svakog razreda ili grupe se izvlae po

principu sluajnog odabiranja
Kod kvotnog = jedinice iz svakog razreda ili

grupe se izvlae po principima prigodnog

uzorka
 Vrstestratificiranog sluajnog uzorka
Proporcionalni stratificirani sluajni uzorak

= razredi ili podgrupe zadravaju

proporcije koje imaju i u osnovnom
skupu
Neproporcionalni stratificirani sluajni

uzorak
= nema proporcije iz osnovnog

Ako su neke grupe u osnovnom

skupu slabo zastupljene
Proporcija bi te grupe u uzorku uinila
beznaajno zastupljenima
 Prednost uzorka
= onemoguava da iz istraivanja bude

isputena ijedna iz populacije zanimljiva

grupa
Nedostatak uzorka
= stratifikacija podrazumijeva dobro

poznavanje raspodjele odreenih

obiljeja u osnovnom skupu
 Zonski uzorak kao vrsta mjeovitog tipa
uzoraka
Nain pravljenja = primjer
Predmet istraivanja stanovnitvo cijele zemlje
Zemlja se dijeli na vei broj regija ili zona, u kojima
e se vriti ispitivanje,
Postupkom sluajnog odabira se bira izvjestan broj
regija pravilno rasporeenih po cijeloj zemlji
Odabrane zone se dijele na gradske i seoske

Njih se dijeli na segmente u gradu blokove

kua, a u selu zaseoke ili kvartove
Iz dobivenih segmenata se postupkom
sluajnog odabira izabere dio kao uzorak koji
e biti podvrgnut istraivanju
 Ispitivati je mogue:
sve stambene jedinice u jednom bloku

Cilj istraivanja su domainstva

napraviti uzorak od stambenih jedinica

cilj istraivanja su lanovi

domainstava
Anketarima se odreuju blokovi, dijelovi

sela ili stambene jedinice u kojima e

anketiranje provesti
po strogo utvrenim uputama i

bez mogunosti da naprave bilo kakvu

izmjenu
 Greke i pristranosti u
anketiranju
Pogreke u interakciji izmeu anketara i
ispitanika
Faktori od kojih ovisi interakcija:
Osobni

Psiholoki

Faktori ponaanja
 1.
Osobni faktori interakcije = povezani s
osobnim znaajkama i anketara i ispitanika
dob jednog i drugog,
njihov spol,
religijska, nacionalna i rasna
pripadnost,
socijalno-ekonomski status...
Ako su anketar i ispitanik meusobnih
razlika meu njima svjesni
= mogu se postaviti na nain koji
anketiranje moe odvesti u
pogrenom pravcu
 2.Psiholoki faktori interakcije
= percepcija, stavovi, oekivanja i
motivi koji ih pokreu.
Ispitanik moe kod anketara percipirati
neke osobine i odgovori koje mu daje
mogu ovisiti o onome to ispitanik
pretpostavlja da od njega anketar
oekuje
 3.Faktori ponaanja = javljaju se tijekom
razgovora i razgovor mogu skrenuti
Kod anketara: pogreke

u postavljanju pitanja,
u produbljivanju,
u motiviranju ispitanika,
u biljeenju dobivenih odgovora
Kod ispitanika

jesu li odgovori koje daje toni ili ne,

adekvatni ili ne itd.
 Socioekonomske i demografske znaajke
anketara kao uzrok pristranosti
I.Socioekonomski status anketara kao izvor
odreenih pristranosti
Anketar iz siromanijih drutvenih slojeva moe

optereen potrebom vee sklonosti ispitivanju onih

iz viih drutvenih slojeva zbog uvjerenja kako su
njihova miljenja meritornija
Anketar iz srednjih slojeva drutva bi mogao biti

skloniji anketiranju radnike populacije iz uvjerenja

kako oni ine osnovnu masu drutva i kako su
njihova miljenja najblia slici miljenja cijele
populacije
 II.Demografske znaajke kao izvor odreenih
pristranosti
Utjecaj spolne pripadnosti anketara i ispitanika

u pitanjima koja zadiru u odnose meu

spolovima
Utjecaj rasnih predrasuda ako su anketar i

ispitanik razliite rasne pripadnosti

Utjecaj nacionalnih predrasuda u drutvima

koja su optereena - ili su to bila u blioj

prolosti meunacionalnim sukobima i
frustracijama
 Odreena psiholoka obiljeja anketara kao
izvor pristranosti u anketiranju
I. Stavovi anketara kao uzrok karaktera
odgovora koje mu ispitanik daje
ispitanik mu daje odgovore u skladu s

oekivanjima anketara
 Kako kontrolirati pristranosti koje se tijekom
anketiranja mogu pojaviti
Teorijski = mogue:
kontrola anketara

kontrola ispitanika,

kontrola i jednih i drugih

 Stvarno = mogua samo kontrola anketara
Paljiv izbor anketara,

Davanje potrebnih uputstava onima koji su

izabrani
da svojim izgledom anketari ne izazivaju
otpor
da se za obrazovane ispitanike biraju i
obrazovani anketari itd.
Da anketar znade uspostaviti atmosferu
srdanosti
 SKALIRANJE
= jedan od triju oblika prikupljanja
podataka tehnikom ispitivanja
Instrument = skala, pomou koje se
procjenjuju stupnjevi izraenosti onih
svojstava koje je teko, pa i nemogue,
kvantificirati
prouavanje stavova, interesa, kvalitete
odreenih proizvoda i slino
 Nain procjenjivanja osoba, stvari ili
pojava razliit
Razlog: broj osoba, stvari ili pojava koje
se procjenjuju
Mogue situacije u broju osoba, stvari ili
pojava koje se procjenjuju
Do 20

20-30

Vie od 30
Ako broj osoba, stvari, pojava do 20
= rangiranje, svrstavanje u rang-

listu, odnosno skalu rangova od

najboljeg do najloijeg
Zbog pouzdanosti uputno da

rangiranje vri vie procjenjivaa

istodobno, nezavisno jedan od
drugog
 Ukoliko je broj procjenjivanih osoba, stvari ili pojava 20
30 = mogue primijeniti jednu od dviju procedura:
I. izdvojiti ekstreme,

preostale rangirati po ve opisanoj proceduri,

dobivenu rang listu dopuniti i izdvojenim

ekstremima
II. da se osobe, stvari ili pojave koje se rangira

rasporedi u tri grupe

1.u kojoj je procjenjivana osobina najvie izraena

2. u kojoj je ona najmanje izraena,

3. u kojoj su svi ostali sluajevi

Rangiranje obaviti u svakoj od izdvojenih grupa,

Dobivene rang-liste spojiti u jednu.

 Ako broj procjenjivanih vei od trideset:
umjesto rangiranja uputnije koristiti

kategoriziranje
da kategoriziranje istodobno, i nezavisno
vri vie procjenjivaa
 Vrste skala
Tri vrste
I. deskriptivne,
II. grafike
III. numerike
 I. Deskriptivne (verbalne) = rijeima se
opisuju razliiti stupnjevi procijenjenog
svojstva,
procjenjiva odabire onaj koji, po njegovu
sudu, najbolje odgovara odreenoj osobi,
stvari ili pojavi koje se procjenjuje
 Ako se nae miljenje razlikuje od miljenje
voditelja marketinke slube u izboru
marketinke strategije za odreenu vrstu
proizvoda, a mi ga, i pored toga, pred
voditeljem elimo iznijeti, voditelj marketinke
slube
ohrabruje iznoenje drugaijih miljenja

prima drugaija miljenja sa zanimanjem

hladno prima drugaija miljenja

prima drugaija miljenja s negodovanjem

zabranjuje nam da iznosimo drugaija

miljenja
 Zbrajanjem odabranih osobina dobije se i
slika miljenja o tome koja je dominantna
osobina ili svojstvo njihova pretpostavljenog.
 Mogue druge pojavne forme deskriptivne
skale
Kontrolna lista

Skale stavova
 1.Kontrolna lista
za procjenu kvalitete proizvoda,

Lista sastavljena od niza karakteristika

Procjenjiva u odnosu na svaku od njih

procjenjuje posjeduje li je procjenjivani
proizvod ili ne
 2.
Skale stavova = za procjenu stavova i
miljenja ispitanika o pojavama, zbivanjima,
shvaanjima
o pojavi se napravi skala od vie
razliitih tvrdnji,
ispitanicima se prepusti izbor izmeu
ponuenih tvrdnji
Najpoznatije skale stavova i miljenja

Skala Likertova tipa

Skala Thurstonova tipa
 A.Skala Likertova tipa (AU-kombinacija)
15 20 tvrdnji. Pet intenziteta u vezi sa svakom
tvrdnjom
Ako se nae miljenje razlikuje od miljenje
voditelja marketinke slube u izboru marketinke
strategije za odreenu vrstu proizvoda, a mi ga, i
pored toga, pred voditeljem elimo iznijeti, voditelj
marketinke slube ohrabruje iznoenje drugaijih
miljenja
a) potpuno se slaem,
b) uglavnom se slaem,
c) niti se slaem niti se ne slaem,
d) uglavnom se ne slaem
e) uope se ne slaem
 Za svakog se ispitanika zbrajaju brojevi odgovora
Rezultat = dva niza podataka

Za svakog se ispitanika raspolae s

odgovorom na svaku pojedinanu tvrdnju
istodobno i zbroj za odgovore na sve, u skalu
ukljuene tvrdnje
Posjedovanjem dva niza podataka mogue

izraunati korelaciju izmeu odgovora na

svaku pojedinanu tvrdnju i ukupnoga
rezultata koji se dobije zbrajanjem svih
odgovora
Tvrdnje koje nisu u korelaciji s ukupnim
rezultatom se odbacuju
B. Skala Thurstonova tipa
jedanaest stupnjeva slaganja u odnosu
na relativno veliki broj jednostavnih
sudova ili izreka
Stupanj slaganja = broj intenziteta od
jedan do jedanaest (1 = indikator je
najpozitivnijeg, a redni broj jedanaest
najnegativnijeg stava, est stav koji
neutralan)
 II. Grafike skale = najpopularnije
svaki sud, o svojstvu kojeg se procjenjuje,
obiljeava odreenom tokom na grafikoj
liniji,
vrste tih grafikih linija
Vertikalne

Horizontalne = ee se koriste
Horizontalne skale - razliite mogunosti
1. Da se daju samo ekstremne vrijednosti, a nanoenjem
toke u rasponu izmeu njih ispitanik definira i svoj odnos
prema odreenom sudu, stavu ili miljenju

2. Da se unese neka vrsta prosjeka, srednja vrijednost

Niti se slaem, niti se ne slaem
Niti se slaem,
niti se ne slaem

3. Da se povea stupanj preciznosti u odreenju stvarnog

odnosa ispitanika prema sudu (pet stupnjeva iskazivanja
odnosa)
 III. Numerike skale
uz verbalni, opisni odnos prema sudu koji se procjenjuje
stavlja se i odreen redni broj obino u rasponu 1-7
(moe i 1-5):
potpuno se slaem, 1234567
uglavnom se slaem, 1234567
niti se slaem niti se ne slaem1 2 3 4 5 6 7

uglavnom se ne slaem 1234567

uope se ne slaem 123456
7
 Pored triju navedenih, meutim, postoje i jo neke,
specifine skale.
I. Skalogram = svaka kategorija je kumulativna,
sadri u sebi sve prethodne, u odnosu na nju nie
kategorije.
S uenikom koji je _______________
nacionalnosti
a) Prihvatio bih da ide u istu kolu sa mnom.

b) Prihvatio bih da bude u koli u istom

odjeljenju sa mnom.
c) Prihvatio bih da zajedno sa mnom ui.

d) Prihvatio bih da ivi u istom stanu.

e) Prihvatio bih da bude lan moje obitelji.

 II. Skalu proizvoda (usporeivanje s
uzorcima na skali) = procjenjiva pomou
nje usporeuje ono to procjenjuje s
uzorcima koji se nalaze na skali
Cilj = ustanoviti je li, ono to se
usporeuje, bolje ili loije, ljepe ili runije,
od svakog pojedinog uzoraka koji se nalazi
na skali proizvoda
 Zadaa
Upitnik
Skala
Likert

Turston

Grafika

Numerika

Broj pitanja
SOCIODEMOGRAFSKA 4-6

Meritum:15-20
 TESTIRANJE
Razlikovanje testa i testiranja
Testiranje = jedan od triju oblika prikupljanja
podataka primjenom tehnike ispitivanja
Dva osnovna naina testiranja
Individualno = uraenim testom se ispituje
pojedinac,
Grupno = objekt ispitivanja je grupa osoba
i tada svaki od lanova grupe sam za
sebe rjeava zadatke iz testa
Test = instrument testiranja
niz meusobno povezanih zadataka ijim se
rjeavanjem neko svojstvo mjeri i ustanovljuje
Zadaci isti za sve ispitanike
 Konstrukcija testa = vei broj faza:
Sastavljanje zadataka kojima e se mjeriti ono to se
eli mjeriti
Sastavljanje prve verzije testa koji sadri vie
zadataka od finalne verzije, ali manje od broja
zadataka koji su sastavljeni u prvoj fazi
Provoenje testa u njegovoj prvoj verziji na relativno
malom i paljivo odabranom broju ispitanika.
Utvrivanje metrijskih karakteristika testa = da zadaci
nisu ni pretjerano laki, ni pretjerano teki.
Eliminiranje zadataka koji su se pokazali ili pretjerano
laki ili pretjerano teki
Testiranje reprezentativnog uzorka ispitanika
konanom verzijom testa
Badarenje testa i odreivanje njegovih konanih
metrijskih karakteristika na osnovu ulaznih podataka
 Vrste testova
Prema nainu rjeavanja zadataka:
Usmeni = postavljeni zadaci se rjeavaju usmeno
= testovi kojima se provjerava izgovor u stranom jeziku

testiranje se izvodi uvijek u izravnom kontaktu istraivaa s

ispitanikom-pojedincem.
Pismeni (Papir-olovka) = rjeenja na postavljene zadatke se
piu
istodobno se moe raditi s veim brojem ispitanika

Testovi radnji
cilj = provjera sposobnosti izvoenja odreenih radnji

sposobnosti se provjeravaju na konkretnoj spravi,

stroju, kompjutoru, materijalu..
 Prema namjeni testa:
Testovi za mjerenje postojeeg stanja
Prognostiki testovi
Cilj = prognoziranje uspjeha ispitanika u
daljem kolovanju,
Koriste se u nekim obrazovnim sustavima
kod izbora zanimanja koje bi najbolje
odgovarala osobi
Dijagnostiki testovi
cilj = ui u sutinu uzroka odreene pojave
(ispitanikovih potekoa u obavljanju
odreenih djelatnosti)
 Prema vremenu njegova ispunjavanja ili razini
mjerenog svojstva:
Test brzine
Cilj = utvrditi moe li ispitanik dovoljno brzo

rijeiti odreeni zadatak.

vrijeme za rjeenje danog zadatka
ogranieno, i to u mjeri da ono nikome od
ispitanika nije dovoljno da bi do kraja testa i
doao
Test razine
Cilj = da se njime utvrdi razina mjerenog

svojstva (znanja, sposobnosti, umijea)

Testiranje se, u pravilu, prekida u momentu
kada 90-95% ispitanika ispuni test.
 Razlikovanje standardiziranih i nestandardiziranih
testova.
Standardizirani
konstruirani test se primjenjuje na
reprezentativnom uzorku radi dolaenja do skala
koje omoguuju usporeivanje u testiranju
postignutih rezultata s utvrenim normama ili
standardima.
Nestandardizirani testovi = nemaju tu mogunost
usporeivanja
Prema onom to se testira, to se mjeri
Testovi mogunosti
Ostali testovi ili testovi linosti
 I. Testovi mogunosti
testiranje znanja, umijea i sposobnosti
Ponekada ih se i naziva tako
Testovi znanja,

Testovi umijea

Testovi sposobnosti
 dvije grupe testova mogunosti
testovi ostvarenja
testovi sposobnosti
 1. Testovi ostvarenja
zovu se i

testovi postignua,
testovi uspjeha,
testovi znanja i umijea
mjere mogunosti koje ovise od uenja,
odnosno rezultata uenja
Tri vrste tih zadataka u testovima:

Zadaci biranja odgovora ili zadaci

prepoznavanja
Zadaci sparivanja, zdruivanja
Zadaci navoenja
 A.Zadaci biranja odgovora ili zadaci
prepoznavanja,
ispitaniku ostavljena mogunost da
izmeu ponuenih izabere odgovor
kojeg smatra tonim
dvije podgrupe

I) Zadaci alternativnog dvolanog

izbora
II) Zadaci viestrukog izbora
I) Zadaci alternativnog dvolanog izbora =
odgovara se je li neka tvrdnja tona ili
netona, treba li neto potvrditi ili negirati
i to zaokruivanjem odgovora da ili ne
Izbjegavaju se zadaci s vie od jedne
tvrdnje
Razlog na njih se mogu odnositi
razliiti odgovori
Npr. Oblast oko junog pola ima
hladniju klimu od sjeverne polarne
oblasti i naziva se Arktik (nije Arktik -
kako da ili ne)
II)Zadaci viestrukog izbora
Na pitanje nude vie odgovora = samo
jedan toan
Nain odgovaranja = zaokruivanje
rednog broja (ili slova)
 B. Zadaci sparivanja, zdruivanja
Bit = dva niza podataka

Uobiajeno = desni niz ima neto vie lanova (omjer

obino 5:3)
Obveza ispitanika = lanove jednog niza povezati s

odgovarajuim lanovima drugog Zadaci sreivanja

Sutina = niz podataka koje je potrebno srediti prema

odreenom kriteriju kronoloki, po veliini...

Primjer: Prema vremenu povijesnog pojavljivanja,

kronoloki, brojevima od jedan do pet razvrstaj imena

slijedeih filozofa:
Karl Manheim, Aristotel, Toma Akvinski, Immanuel
Kant, Thomas Hobbes
 C.Zadaci navoenja
Sutina = u postavljenom zadatku se
odreeni podaci navedu
Tipovi zadataka navoenja

Zadaci dovravanja ili dopunjavanja

(completition)
Jedna od novih drava, nastalih
raspadom SFRJ, je Bosna i ____
 2. Testovi sposobnosti
= mjere mogunosti koje ne ovise izravno od

uenja, ve od naslijea i opeg ivotnog

iskustva
Zato esto se zovu testovima prirodnih
sposobnosti.
Vrste:

testovi senzornih sposobnosti (testovi

vizualnih, auditivnih i drugih sposobnosti),
testovi mentalnih sposobnosti ,

testovi motornih sposobnosti

 Testovi
mentalnih sposobnosti =
najei
Testovi opih mentalnih
sposobnosti (testovi inteligencije)
Testovi posebnih, specijalnih
mentalnih sposobnosti
 Testovi inteligencije (opih mentalnih sposobnosti)
Sutina = sastavljeni od zadataka koji se rjeavaju

uglavnom rasuivanjem
Vrste zadataka:

A) Zadaci za provjeru razumijevanja. Rije koja znai

skoro isto to i opak je:

1. ljut
2. zao
3. pakostan
4. pokvaren
5. osvetoljubiv
B) Zadaci popunjavanja reenice: Sunce izlazi na istoku,

a zalazi na _______
1. zapadu
2. poetku noi
3. kraju dana
 C) Brojana serija u kojoj u produetku treba staviti
broj kojem je tu mjesto: Koji broj treba staviti u
produetku niza 2,3,5,8, 12,? To je broj____
D) Zadaci verbalne analogije: Uenik je za uitelja isto
to i bolesnik za
1. bolnicu
2. medicinsku sestru
3. lijenika
4. farmaceuta
Intelektualni kvocijent ili kvocijent inteligencije =
oznaava odnos izmeu mentalne razvijenosti i starosti
Kod djece do 13 godina: IQ = MA . 100

CA
IQ = kvocijent inteligencije,
MA = mentalni uzrast,
CA = kronoloki uzrast
 II. Testovi linosti
= ispituju sloenije osobine stavove,
interese, karakter, temperament, voljne
osobine, emotivna svojstva itd.
nisu sastavljeni od zadataka koje ispitanik
treba rjeavati,
=sastavljeni od pitanja na koja se trai to
iskreniji odgovor
 Vrste:
Sociometrijski testovi = testovi kojima se dolazi do
podataka o interpersonalnim odnosima u relativno
malim grupama, a potom i statusu lanova u tim
grupama
Ispitanici odgovaraju na pitanja
s kim bi od lanova svoje grupe eljeli (ili ne bi)
sudjelovati u odreenoj aktivnosti,
koga bi od njih izabrali za suradnika, a koga ne

Ponekad se izbor ograniava na samo jednu

osobu, jednog lana grupe, a nekada se daje
mogunost navoenja svih lanova grupe s
kojima bi neto eljeli ili ne
 Inventar (test) linosti = za ispitivanje karaktera i
temperamenta
a sastavljen je od vie, naizgled beznaajnih
pitanja o svakodnevnom ponaanju na koje se
odgovara s da ili ne ili, pak, po principu
viestrukog izbora.
Projektivni testovi
Cilj = upoznati svojstva i procese koje testirane
osobe skrivaju ili ih nisu ni svjesne
Dobiveni podaci = nepouzdani
Mogue ih koristiti samo kao dopunu drugih,

pouzdanijih podataka