PERFORMANSE

RAUNARSKIH SISTEMA
06 Uvod u simulaciju
Motiv
Predvianje performansi nekog raunarskog
sistema prije nego to se on zapravo izgradi
Poto prava maina jo uvijek ne postoji,
performanse takvog sistema se oigledno ne
mogu mjeriti direktno => simuliranje nekih
vanih aspekata sistema.
Simulacija takoe moe biti pogodna za
ispitivanje performansi postojeeg sistema
koje ne mogu da se izmjere ni direktno, ali ni
indirektno.
2
Prednosti i mane
Kada sistem jo ne postoji, neophodno je napraviti
mnoge pretpostavke o sistemu prije nego to se on
moe simulirati.
Prednosti simulacije
manje kota nego da se izgradi prava maina.
mnogo fleksibilnija poto se lako mogu mijenjati
razni parametri sistema tokom izvoenja simulacije.
Nedostatak simulacije: ne mjeri se realan sistem.
Uvijek postoji trade-off izmeu tanosti simulacije i
vremena potrebnog da se napravi simulator i izvre
eljene simulacije.

3
Vrste modela
Mentalni
Verbalni
Fiziki
Matematiki
Analogni
Konceptualni
Raunarski

4
Neformalni opis modela
Anomalije:
Nekompletan opis - ne sdri sve situcije koje
mogu d nstupe
Nekonzistentan opis - z istu situciju
predvien dv ili vie prvil ijom se
primjenom dobijju kontrdiktorne kcije
Nejasan opis - ko u jednoj situciji treb
obviti dvije ili vie kcij, pri tome nije
definisn njihov redoslijed

5
Raunarska simulacija
Realni sistem Raunar

Modeliranje Simulacija

Model

6
Potreba za simulacijom
Eksperiment nd relnim sistemom moe d
bude skup ili k nemogu (n primjer, u
ekonomskim sistemim ili hemijskim
postrojenjim).
Anlitiki model nem nlitiko rjeenje (npr.
sloeniji modeli msovnog opsluivnj).
Sistem moe d bude suvie sloen d bi se
opiso nlitiki (n primjer, sistemom
diferencijlnih jednin).

7
Potreba za simulacijom
(2)
Eksperimentisnje s relnim sistemom uglvnom je neispltivo
ili suvie sloeno. Modelirnje moe d uke n to d li je dlje
ulgnje u eksperiment oprvdno ili ne.
Izgrdnj model i simulcij ponekd imju z cilj d se shvti
funkcionisnje postojeeg sistem ij je struktur.
Ponekd treb simulirti uslove pod kojim nstup rzrnje
sistem.
Pri simulciji, vrijeme se moe seti. To je znjno kod
simulcije dugotrjnih proces.
Kd se vri relni eksperiment, uvijek postoji izvjesn grek
pri mjerenju. Pri simulciji ove greke nem. Postoji smo
grek "zokruivnj".
Ponekd je poeljno zustviti dlje odvijnje eksperiment,
kko bi se ispitle vrijednosti svih promjenljivih u trenutku.
8
Simulacioni
proces

9
Podjela simulacionih
modela
Deterministiki i stohstiki modeli

10
Podjela simulacionih
modela (2) modeli
Diskretni i kontinulni

11