ECDL MODUL 1

OSNOVE INFORMACIONIH
I KOMUNIKACIONIH
TEHNOLOGIJA

1
 1.1. OSNOVNI POJMOVI

Informacijska tehnologija (IT) je tehnologija koja se sastoji

od raunarske opreme i raunarskih programa a koristi se
za snimanje, zatitu, obradu, pretvaranje i prijenos
informacija.

Raunarska oprema (hardware)

-Svi elektrini, elektroniki i mehaniki dijelovi od kojih je
napravljen raunar i svi njegovi prikljuci.

Raunarski programi (software)

- skup programa koji se moe izvravati na raunaru.

2
 1.1.2. VRSTE RAUNARA
Vrste raunara s obzirom na snagu
- Osobni raunari (PC i Mac)
- Radne stanice (workstation)
- Veliki raunari (mainframe)
Vrste raunara s obzirom na namjenu:
- klijentski
- posluiteljski (serverska)
Vrste raunara s obzirom na prenosivost
- stona
- prijenosna
o laptop
o notebook
o runi raunari (PALMTOP, PDA)

3
 1.1.3. GLAVNI DIJELOVI
RAUNARA
Dijelovi raunara
- Centralna jedinica za obradu (procesor)
- Memorija (RAM i ROM)
- Sabirnica (veza za razmjenu podataka izmeu dva ili vie
ureaja),
o unutranje PCI, AGP, PCIexpress,
o vanjske USB, FireWire
- Ulazno-izlazni ureaji
o Ulazni-omoguavaju unos podataka i programa u raunar
o Izlazni pretvaraju podatke iz raunara u oblik prihvatljiv
okolini

Sastavni dijelovi raunara (konfiguracija raunara)

- osnovni
- vanjska (periferna konfiguracija)
4
 1.1.4. Rad raunara

Raunarska snaga podrazumijeva sposobnost

obrade podataka, odnosno koliinu obraenih
podataka u jedinici vremena.

Raspoloiva memorija obuhvaa radnu memoriju i

memorija za pohranu podataka. Nedostatak
memorije moe onemoguiti ili usporiti rad
raunara.

5
 1.2. RAUNARSKI UREAJI
Centralna jedinica za obradu (CPU)
SNAGA CPU ovisi o koliini podataka koju moe obraditi jedinici vremena. Na to
utjee vie faktora:
- Frekvencija koraka ili takta (engl. clock), (Pentium 4 (478) 2 GHz)
- Koliina bitova koju istodobno moe obraditi CPU (8, 16, 32, 64 - bitni mikroprocesori).
- Graa (arhitektura) i osobito nain na koji dobavlja i obrauje instrukcije (L1 i L2 priruna
cache memorija)
- PROIZVODNJA
- Osnovni materijal silicij
- Proizvoai (Intel i AMD)
- Proizvodni proces, 0.09 mikrometara, problem grijanje
- Broj tranzistora (>100 miliona tranzistora)

6
 RADNA MEMORIJA
S obzirom na postojanost podataka radnu memoriju moemo podijeliti na
RAM I ROM.

RAM (random access memory) ugraena je u raunar i koristi se za

neposrednu pohranu i dobavu podataka i uitavanje programa.
- memorijska lokacija, sadraj memorijske lokacije
- dok je raunar ukljuen sadraj memorije se pamti.
- kapacitet memorije (KB, MB, GB, )
- memorijski moduli (SIMM, DIMM, SODIMM, RIMM)

ROM (read only memory) koristi se za sadraje koji se ne mijenjaju, npr

podaci o dijelovima raunara i operativnog sistema.

7
 1.2.3. Ulazni ureaji
Omoguavaju unos podataka ili programa iz okoline u raunar.
Tastatura
Mi
Grafika ploa (tablet)
Palica (joystick)
Zaslon osjetljiv na dodir (touch screen)
Osjetljiva povrina (touch pad, track pad)
Skener
Digitalni fotoaparat
Web kamera
ita barkoda (barcode reader)
Mikrofon . . .

8
 1.2.4. Izlazni ureaji
Pretvaraju podatke iz raunara u oblik prihvatljiv okolini.
Monitor
Zaslonska taka (pixel)
Rezolucija monitora
Veliina monitora (u inchima)
Vrste monitora (monitori sa katodnom cijevi, monitori sa tekuim
kristalom
LCD projektor
Grafika kartica
Pisa
Pisai sa mlazom tinte (ink jet)
Laserski pisai
Termiki pisa
Matrini ili iglini pisa
Ureaji za stvaranje zvuka
Zvune kartice
Zvunik

9
 1.2.5. Ulazno-izlazni ureaji
Zaslon osjetljiv na dodir (touch screen)
Modem
ISDN adapter
ADSL modem/router

10
 1.2.6. UREAJI ZA POHRANU
Tehnologije pohrane:
Poluprovodnika
(radna memorija)
najvea brzina, najvia cijena
Magnetna
(disketa, tvrdi disk, magnetna traka, magnetna kartica)
Optika
(CD, DVD)

11
 Disketa
Floppy disk, savitljivi disk (A)
Kapacitet 1,44 MB
Koristi se za prijenos manjih koliina
podataka, zamjenjuju je drugi mediji
za prijenos podataka

12
 Magnetni sloj na vie ploa na istoj osovini

TVRDI DISK
Hard disk
Svaka ploa dvije magnetne glave za itanje na ruci aktuatora
Head crash problem
KARAKTERIS TIKE (stvarno deklariranje gigabajta)
Kapacitet (GB), brzina rotacije (RPM) 3600, 5400, 7200
Vrijeme traenja pomak ruke aktuatora do mjesta itanja
Laten cy (od kada je glava na mjestu dok doe sektor koji treba proitati) nekoliko milisekindi
Vrijeme pristupa = vrijeme traenja + latency
Interfejs IDE/ATA, SCS I, SATA
Brzina prijenosa podataka 33 MB/s do 133 MB/s
Cache, MTBF , DMA(Ultra DMA 6 = 133 MB/s)
UGRAIVANJE
Primarni, sekundarni kanal, (master-slave)
Kablovi (standardni, CS, Ultra DMA (80 pinova))
BIOS (DMA u OP. S ustavu)
Low-level format
Particije-osnovni nain organiziranja podataka prema OS
(jedan disk maksimalno 4 particije)(MBR)
- primarne-podizanje os
- proirene-ostatak diska
- logike stvorene unutar proirene particije
- formatiranje particija
Windows XP rad sa particijama unutar OS
Windows 98, 98 SE, ME FDISK
PartitionMagic poseban alat za rad sa particijama
Sistem datoteka:
- FAT mane (8+3), do 2GB, clusteri (rasipanje prostora)(windows 95)
- FAT32 nema sigurnosnih mehanizama
- NT FS sigurnosni mehanizmi, saimanje
Defragmentacija, spaavanje podataka

Sektor

Traka

Cilindar

Trake -koncentrine krunice (>10.000)

Sektori najmanje adresibilne jedinice (512 byte-a)
prije: jednak broj sektora u svim trakama, danas razliit 13
Cilindri sve trake (na svim ploama) koje se nalaze jedna ispod
druge. Podaci se upisuju po cilindrima
 OPTIKI DISK

CD-Compact disk
(kapacitet 650-800MB)
CD-ROM (medij sa ve upisanim sadajem)
CD-R (prazan medij sa nepovratnim pisanjem)
CD-RW (pisanje, brisanje)

DVD (digital video(versatile) disc)(+,-)

(kapacitet 4,7-17GB)
DVD-ROM
DVD-R
DVD-RW

14
 1.3. Raunalni programi (softver)
- Skup programa koji se moe izvravati na raunaru.
- Naredba je temeljni dio programa.
- Program je skup naredbi nanizanih strogo utvrenim redom.
- Programi se instaliraju na tvrdi disk raunara sa razliitih medija.

Vrste programa
- Sistemski (operativni sistem)
- Objedinjuje hardverske dijelove raunara i omoguava njihovu upotrebu
- Aplikativni
- Namijenjeni rjeavanju nekog posebnog zadatka.

15
 Operacijski sustav
Primjeri: Windows, Linux, Unix, MS-DOS
Zadaci operativnog sistema raunara:
komunikacija s korisnikom raunala,
(znakovi, grafiki interfejs)
(single-multiuser OS)
Korisniki raun (account)
Korisniko ime (user name)
Lozinka (password)
pokretanje programa,
dodjela memorije i dodjela procesora pojedinim zadaama, (multitasking
virtual or real)
osnovne operacije s perifernim jedinicama,
Upravljaki program (device driver)
BIOS provjerava ispravnost pojedinih dijelova raunara, uitava
operativni sistem u radnu memoriju
sistem upravljanja datotekama. FAT, FAT32, NTFS

16
 1.3.5. RAZVOJ RAUNALNIH PROGRAMA
Osnovne faze
Analiza
Ralanjivanje i potpuno razumijevanje zadatka
Rezultat analize je specifikacija
Algoritam je uputa kako rijeiti neki zadatak
Dijagram toka grafiki prikaz toka programa
Pseudokod-tekstualno se objanjavaju pojedini koraci algoritma
Dizajn
Grafiki (vizualni) izgled programa
Programiranje
Pisanje programa u programskom jeziku
Testiranje
Provjera ispravnosti rada programa
Bug pogreka u programu
Primjena
Izrada dokumentacije
Izrada sistema pomoi
Pomo korisnicima programa
Odravanje programa (promjene i ispravljanje pogreaka)

17
 1.4. INFORMACIJSKE MREE
Mrea (network)
Jednostavan pristup podacima na svakom raunalu
Jednostavna razmjena podataka
Upotreba zajednikih resursa
Raspodijeljena obrada podataka

1.4.1. Podjela raunalnih mrea

LAN(Local Area Network) (lokalna mrea)
WAN(Wide Area Network) (rasprostranjena mrea)
(Internet)
WLAN(Wireless LAN) (WI-FI) (Wireless fidelity)

18
 Patch panel
ormari
rack

Aktivna mrena oprema

- mrene kartice
- koncentrator (hub)
-preklopnik (switch),

-usmjeriva (router)

Koncentrator
- sa jednog porta se alje na sve ostale
-prednost (niska cijena)
-mana (ogranienje na najsporiju) mrenu karticu

-mana: esto zaguenje u radu i padanje performansi

Preklopnik
- tono zna koji port alje kojem (inteligentan) MAC
-brzina prema svakoj kartici maks.
-mana: cijena

Usmjeriva
-signale sa svih ulaznih portova alje na izlazni port
-najee slui kao taka za spajanje na drugu mreu ili komunikacijski 19
kanal
-Manje mree spaja na ISDN, ADSL, za vee mree spaja segmente mreze
 Mediji za povezivanje

Bakrena ica
Optiki kabel
Beino

Podjela raunara unutar mree

Klijent

Posluitelj (server)

20
Vrste mrea prema veliini Vrste mrea prema brzini
LAN
Ethernet (10 Mb/s)

MAN
Fast Ethernet (100 Mb/s)

WAN
Gigabit Ethernet (1000 Mb/s)

Vrste mrea prema topologiji

Sabirnica

Prsten (RING)

Zvijezda

Fiziki mediji za prijenos podataka su:

koaksijalni kabel, je mnogo kvalitetniji od parice, otporniji na smetnje i
omoguuje velike brzine prijenosa (do 20 Mbps). Postoje dvije vrste:
- debeli (Thick, Thicknet, f12.7mm), namjenjen je veim udaljenostima,
krutost i visoka cijena predstavljaju nedostatak.
- tanki (Thin, Thinnet, f4.7mm ), za krae udaljenosti, laka ugradnja,
jeftin

- UTP (Unshielded Twisted Pair) kabel, osamilni kabel kojeg ine 4 pleta od
po dvije ice. Osigurava brzine, ovisno o kvaliteti ugradnje i mrenoj opremi,
od 10 Mbps i 100 Mbps. Dvije ice se ne smiju rasplesti vie od 5 cm. U novije
doba postoji i verzija od 1 Gbps. Za krae udaljenosti, do najvie 100-200 m.

- svjetlovod, optiko vlakno (engl. Optical Fiber), Optiko vlakno je snop

tankih staklenih vlakana zatvorenih u zatitnu ovojnicu koji je u stanju provoditi
svjetlost na veu daljinu. Nedostaci su visoka cijena vlakana, njihove ugradnje
i polaganja, te potrebnih priljunih sklopova za velike udaljenosti

Vrste gotovih utp kablova Podjela mrene opreme

Straight through (patch)

Pasivna (kablovi, konektori, ormarii, rackovi, patch paneli, kanalice i sl.)

crossover
21
Aktivna (mrene kartice, koncentratori, preklopnici, usmjerivai, pojaala
Infracrvena veza (IrDA)
Prednosti (jeftina, standardna, troi
malo energije jednostavno
prikljuivanje)
Mane: optika udaljenost, kratka
udaljenost (1,5-2m), brzina prijenosa
do 115Kb/s, ne moe se izgraditi mrea
Prikljuak: ili dodatna kartica ili na
USB

Wireless LAN (IEEE 802.11b) (WiFi Wireles fidelity)

Frek: 2,4 Ghz (nema koncesije, sudaranje sa mikrovalnom)
Maksimalna brzina: 11 Mbit/s
Infrastruktura beinih mrea:
1. Ad hoc mrea (peer to peer mrea)
Privremena mrea (dovoljni su raunri sa beinim mrenim
karticama)
2. Infrastrukturna mrea:
U mrei se koristi i bazna stanica (access point)
slui za povezivanje na normalnu mreu i koritenje resursa)
Aktivna oprema:
PC Card WLAN kartica za prijenosna raunara
-

Interna PCI kartica stoni raunari

-

Externi USB ureaj stoni raunari

-

Bazna stanica (dodatna antena za vei prostor)

-

22
Beina sigurnost WEP
(Wired Equivalent Privacy)
Bluetoth
Privremeno povezivanje manjih ureaja PDA ureaja,
mobilnih telefona, prijenosnih raunalr, tampaa.
Aktivna oprema: USB adapteri, PC Card kartice, Bazne
stanice.
Tehnologija: radio 2,4 GHz, frequency hopping

IrDA Bluetoot WLAN

h
Emitovana - niska Srednja
snaga

Brzina Niska Srednja Visoka (2-

prijenosa (115 (1Mb/s) 11 Mb/s)
podataka Kb/s)
Maksimalna 1,5-2m 10 30 metara
udaljenost metara
23
Maksimalni 10 8 128
broj ureaja
 1.4.2. INTRANET I EXTRANET

INTRANET
Lokalna mrea zasnovana na istom principu kao
Internet. Ova mrea moe a ne mora biti povezana na
Internet. Ova mrea moe biti privatna mrea jedne
firme ili organizacije.

VATRENI ZID (FIREWALL)

Raunar ili raunarski program koji odvaja raunarsku
mreu od ostatka svijeta, nadzire i filtrira dolazni i
odlazni promet.

EXTRANET
Dio Intranet mree kojem je pod odreenim uslovima
dozvoljen pristup vanjskim korisnicima.
Ovo moe biti privatna mrea neke firme koja
ukljuuje i vanjske korisnike.
24
 1.4.3. INTERNET

Globalno rasprostranjena svjetska mrea koja povezuje sve

mree
Internet Service Provider(ISP) (davatelj Internetske usluge)
Traenje podataka sa mrenim pretraivaem (Search
Engine)

Usluge (servisi)
World wide web (www)

E-mail

FTP (File Transfer Protocol)

25
 World wide web (WWW)
Skup povezanih hipertekstualnih (hypertext) multimedijalnih
dokumenata, koji se nalaze na HTTP posluiteljima irom
svijeta
Omoguava prijenos WWW stranice koja moe sadravati
tekst, pokretne i nepokretne slike i zvuk
www preglednik (browser)
hipermedija (hiperlink)
url (uniform resource locator) jedinstvena adresa za
pristup nekom dokumentu
protokol://imeraunara/put/informacija
http://www.suvremenouciliste.hr/tecajevi/operater-na-
racunalu.htm
IP adresa brojana adresa koja identificira raunar na
Internetu (127.233.23.34)
(DNS) Domain Name System sistem koji slovnu adresu
pretvara u brojanu

26
 1.4.4. Telefonska mrea u raunarstvu
Komunikacijske tehnologije:

Komunikacijski kanal je put kojim se odvija komunikacija izmeu korisnika i izvora

informacija.
iznajmljeni komunikacijski kanal (leased line)
javna birana telefonska mrea ( Public Switched Telepfone Network)PSTN
Modemski prijenos podataka
prijenos signala analogan
potreban modem (unutranji ili vanjski)
vri digitalno/analognu konverziju podataka
mala brzina 56kb/s
ISDN (Integrated Services Digital Network) Digitalna mrea integriranih usluga
prijenos signala digitalan
potrebna dva ureaja (network terminator, terminal adapter)
mogu je istovremeni rad vie ureaja (telefon + raunar)
prednosti su bre biranje, vea brzina prijenosa podataka 128 kb/s)
naplauje se vrijeme provedeno na liniji
DSL i ADSL (Asimetric Digital Subscriber Line)
asimetrina brzina slanja i primanja podataka
prijenos signala digitalan
u potpunosti se iskoritava frekvencijski opseg
puno vee brzine od ISDN (do 8 Mb/s)
linija je stalno otvorena
naplauje se paualno + koliina prenesenih podataka
27
 1.4.5. Razmjena digitalnih podataka

Analogno i digitalno
Digitalno sistem koji ima konaan broj stanja (sklopka, semafor)
Analogno sistem koji ima beskonaan broj stanja (namjetanje zvuka), signal varira po jaini
Raunar digitalni binarni sistem koji ima dva stanja (0 i 1)
Prijenos digitalnih podataka

Brzina prijenosa digitalnih signala je broj bitova prenesenih u sekundi.

Saimanje podataka (data compression) je postupak pretvaranja podataka da konaan rezultat ima
manje podataka od izvornih podataka.

predajnik Prijenosni kanal prijemnik

28
 1.5. UPOTREBA INFORMACIJSKIH
TEHNOLOGIJA U SVAKODNEVNOM IVOTU
Administrativni poslovi (izrada, pohrana i ispis)
Banke (bankomati, Internet (on-line) bankarstvo)
Osiguranje
Rezervacije i prodaja avionskih karata
Poslovi dravne uprave (line karte, pasoi, popisi
stanovnitva)
Zdravstvo
Obrazovanje (programi za samouenje, e-
learning, Computer-Based Training (CBT))

29
 1.5.1. RAUNARI NA POSLU

Rad na daljinu (teleworking)

Poslovi pogodni za rad na daljinu

Reklama i prodaja na daljinu
Podrka klijentima
Savjetodavne usluge
Razni administrativni poslovi
30
 1.5.1. RAUNARI NA POSLU

Prednosti
Manje izostanaka, uteda na putu, fleksibilno radno vrijeme

Vea skupina ljudi moe obavljati odreeni posao (invalidi,

roditelji)
Uteda u radnom prostoru, energiji i ostalim trokovima

Mane
Tekoe u nadzoru zaposlenika

Smanjena sigurnost podataka

Trokovi telekomunikacijske opreme i veze, mogunost

prekida veze
Nema timskog rada i povezanosti zaposlenika

Neki se poslovi ne mogu raditi na daljinu

31
 1.5.2. ELEKTRONIKI SVIJET

Elektronika pota (e-mail)

Velika brzina prijenosa podataka
Niska cijena

Elektronika adresa
ime.prezime@racunar.organizacija.zemlja
denis.babic@fakultetabc.ba

Elektronika adresa se dobije (korisniki raun elektronike adrese)

Uz korisniki raun za pristup na Internet
Na stranicama pretraivaa (www.yahoo.com, www.google.com ,...)
Na stranicama davaoca pristupa Internetu

Pota se alje, prima:

Sa klijentskim programom za Elektroniku potu (Outlook, Outlook
express, Eudora,)
Web mail na web stranicama

32
 Elektroniko poslovanje

naziv za voenje poslovne

komercijalne komunikacije i
upravljanje poslovanjem
elektronikim putem , npr.
elektronikom naplatom ili
razmjenom podataka.

33
 Elektronika trgovina (e-commerce, Web commerce)

- sastoji se od kupovine, prodaje, oglaavanja i reklamiranja proizvoda ili usluga posredstvom

raunarskih mrea (Internet).

Uobiajeni postupak elektronike trgovine:

Prodaja se odvija preko web stranice
Potencijalni kupac dolazi na web stranicu i u virtualnu korpu stavlja proizvode koje eli kupiti
Plaanje se odvija najee putem kreditne kartice (ovo je osjetljivo jer se unosi broj kartice,
ifriranje SSL, problem lanog predstavljanja proizvoaa)
Nakon naplate ponua alje kupljeni proizvod kupcu
Prava kupca se temelje na zakonu zemlje iz koje se kupuju stvari

Prednosti elektronike trgovine:

Stalna dostupnost
Mnogo proizvoda sa detaljnim opisom i slikama
Brzo poreenje sa cijenama drugih proizvoaa
Brzo pronalaenje proizvoda po kljunim rijeima
Trenutna dobava za robu u digitalnom obliku

Mane elektronike trgovine:

Zabrinutost kupaca za sigurnost podataka (posebno podataka kreditnih kartica)
Nemogunost trenutnog preuzimanja materijalne robe
Loa veza ili prekid veze na Internetu
Nema socijalnog kontakta sa prodavaem

34
 1.6. ZDRAVLJE, SIGURNOST I OKOLINA

1.6.1. ERGONOMIJA u raunarskom smislu je skup

mjera koja obuhvaa ureenje radnog mjesta prema
mjeri ovjeka.

UREENJE RADNOG MJESTA ZA IZBJEGAVANJE

ZDRAVSTVENIH PROBLEMA
Odgovarajue osvjetljenje i mikroklima

Povremeno razgibavanje i promjena poloaja

Monitor smjestiti da bude u visini oiju (60 cm

udaljenosti) i na poloaju bez refleksije
Sjediti uspravno sa podlakticama i runim
zglobovima u ravnini tastature
Odmarati oi, defokusacija i vlaenje oiju

Elektromagnetsko zraenje raunara i raunarske

opreme (norme)

35
 1.6.2. ZDRAVSTVENE POSLJEDICE RADA S
RAUNAROM

Poremeaji vida (upale, suhoa,

svrbe)
Bolovi u leima (tegobe vezane uz
dugotrajno sjedenje)
RSI (Repetitive Strain Injury)
prekomjerno ponavljanje motorikih
radnji (prsti na rukama)
CTS (Carpal Tunel Syndrome) sindrom
karpalnog tunela

36
 1.6.3. MJERE OPREZA U RADU SA
RAUNAROM
Odgovarajui prikljuak na naponsku mreu
sa produnim kabelom
Alternativno rezervno ili neprekidno
napajanje (UPS)

37
 1.6.4. OKOLNA

Odgovarajuim postavkama na
operativom sistemu smanjuje se
potronja energije
Periferna oprema (printer, skener)
takoer ima nain rada za smanjenu
potronju
Smanjena potronja papira prelaskom
na elektroniko poslovanje
Zbrinjavanje ili recikliranje potronog
materijala
Zbrinjavanje raunarske opreme nakon
isteka vijeka trajanja
38
 1.7. SIGURNOST INFORMACIJSKIH SISTEMA

Upravljanje informacijskom sigurnou zadatak je svih

korisnika informacijskog sistema i trajno se mora
provoditi
Pravo pristupa se odnosi na doputenje izvoenja
odreene vrste operacija koje se daju korisniku na
mrei ili serveru.
Tri temeljna cilja:
Tajnost podataka (zatita podataka od neovlatenog
pristupa)
Integritet podataka (spreavanje promjena mimo
ovlatenih postupaka koje rade ovlatene osobe)
Raspoloivost podataka (stalna dostupnost podataka
ovlatenim osobama)

39
 1.7.1. SIGURNOST PODATAKA

SIGURNOSNA POLITIKA

Skup mjera usklaen sa zakonom i propisima koji

odreuje prihvatljive i neprihvatljive naine ponaanja
pri rukovanju informacijskim sistemima, odgovornost i
sankcije za sluaj nepridravanja sigurnosne politike.

OSOBE KOJE DOLAZE U DODIR SA INFORMACIJSKIM

SISTEMOM

Korisnici (korisniki raun)

davatelji informatikih usluga brinu se o opremi
raunara, raunarskoj mrei i raunarskim programima

40
 FIZIKA SIGURNOST I NADZOR

FIZIKA SIGURNOST

Fizika sigurnost informacijskog sistema

ukljuuje fiziko ogranienje pristupa opremi
neovlatenim osobama.

NADZOR INFORMACIJSKOG SISTEMA

-mogunost uvida u strukturu inf. sistema

-nadgledanje naina upotrebe inf. sistema

-ovlatene osobe koje vre nadzor moraju

potovati privatnost korisnika informacijskog
sistema
41
 Sigurnosna kopija (backup)

Identina kopija pohranjena na

drugom mjestu.
Jedna od vanijih mjera osiguranja
sigurnosti podataka.

42
 POSTUPANJE U SLUAJU NARUAVANJA
SIGURNOSTI PODATAKA
Izvijestiti nadlena tijela ili osobe
Provesti istragu i preduzeti mjere primjerene sigurnosnoj politici

TAJNOST PODATAKA
Zakon koji regulie dobivanje i uvanje raunarom kreiranih
informacija (Zakon o zatiti podataka)
ko odreuje stepen tajnosti
ko i kako uva tajne podatke
ko ima pristup
kako kopirati podatke
kako unitavati podatke

ZAKONODAVSTVO O SIGURNOSTI PODATAKA

pojedincu daje pravo da utvrdi postojanje linih podataka,
vidi ih i netane podatke ispravi ili ukloni

43
 Korisniki raun (account)

Korisniko ime (username)

Korisniko ime je ime koje korisnik dobije od davatelja

usluga informacijskog sistema.
Korisniko ime je javno i korisnik je vidljiv s njime drugim
korisnicima

Lozinka (password)

Povjerljiva kombinacija slova i brojeva (minimalno 6

znakova)
Lozinku treba tajiti od drugih korisnika
Povremeno se treba mijenjati (naroito kad sumnjamo)

44
 1.7.2. RAUNARSKI VIRUSI

VIRUSI
virus je maliciozni kd koji moe izazvati tetu na raunaRu ili ometati
komunikaciju.
Vana je antivirusna zatita i redovito auriranje baze poznatih virusa
Virusi se ire prenoenjem zaraenih datoteka ili koristei sigurnosne
propuste kad je raunaRo spojen u mreu raunara

ZATITNE MJERE ZA ODBRANU OD VIRUSA

Nadzor pristupa raunaru
Upotreba originalnih i provjerenih programa
Provjera svakog medija prije upotrebe
Posebno provjeravati dodatak e-mail porukama
Izbjegavati sumnjiva mjesta na Internetu
Izrada sigurnosnih kopija podataka (backup)

45
Vrste virusa

Virusi koji mijenjaju datoteke (.exe i .com)

crvi; ire se preko dodatka e-maila, ire se preko adresara.
Pripaziti e-mail sa dodacima tipa .exe, com, scr.
makro crvi; datoteke tipa .doc
vbs crvi: datoteke .vbs
trojanski konji; posebna vrsta datoteka koja nisu virusi ali su
nezgodni jer omoguavaju ovladavanje naim raunarom
lani virusi: hoaxi koji mogu indirektno izazvati tetu ili ometanje
komunikacije

SPAM
Neeljena pota (spam)
uglavnom slui za reklamiranje
u mnogim zemljama je van zakona
veliki udio u ukupnom e-mail prometu
zatita:
ne davati svoju e-mail adresu na sumnjivim mjestima
ne reagovati na neeljenu potu, izbrisati
na serveru ukljuiti filter za neeljenu potu
46
 1.8. AUTORSKA PRAVA I ZAKON
Raunarski program je autorsko djelo. (vrlo ga je lako kopirati za razliku od
umjetnikog)
Raunarski programi se tite Zakonom o autorskom pravu.
Sva ostala autorska djela objavljena na Internetu takoer zadravaju autorska prava
(knjige, slike, filmovi, novinski lanci,)
Prema Zakonu zabranjeno je neovlateno kopiranje i prodaja programa je krivino
djelo.
Pirat je ime za osobu koja neovlateno i protivzakonito umnoava i prodaje
raunarske programe
Hacker (haker) je osoba koja neovlateno pokuava prodrijeti u programe ili
raunarske sisteme
VRSTE PROGRAMA SA OBZIROM NA AUTORSKA PRAVA
komercijalni programi (kupac prihvata prava i obveze) (dobije se dokumentacija i
podrka)
shareware (moe se isprobati neko vrijeme, nakon toga se plaa naknada autoru)
program u javnom vlasnitvu (public domain)
freeware (sve slobodno, osim komercijalne uporabe)
LICENCA (EULA end user license agreement)
proizvoa titi svoja prava
ugovor izmeu proizvoaa i korisnika kojim se odreuje pod kojim se uslovima moe
koristiti program
npr. program se moe koristiti samo na jednom raunaru ako nije licencom drugaije
odreeno, korisnik ne smije prepravljati ili kopirat program
zatita pojedine licence se radi sa upisom odreeno serijskog broja prilikom
instalacije softvera
47