Raunovodstvene politike

i kvaliteta finansijskih
izvjetaja
Poglavlje 3
Literatura: Analiza finasnjskih izvjetaja;
Lajo ager et. al., Zagreb, 2008

Studenti:
Mirela Divovi 3836-71389
Minela Lili 3835-71931
 POJAM I ZNAAJ
RAUNOVODSTVENIH POLITIKA

Raunovodstvene politike su posebna

naela, osnove, dogovori, pravila i
praksa koju primjenjuje subjekt pri
sastavljanju i prezentiranju finansijskih
izvjetaja. (Meunarodni standardi
finansijskog izvjetavanja 2004, op.cit.
str. 677)
 Primjer

01.01. nabavljeno je 100 kg materijala po 15 KM

08.01. nabavljeno je 100 kg materijala po 20 KM

Predpostavlja se da je 20.01. utroeno u proizvodnji

100 kg tog materijala. Pri tome se nuno postavlja
pitanje po kojoj cijeni e se vrednovati utroak, po
15 KM ili po 20 KM tj. po prvoj ulaznoj ili po drugoj ili
moda po nekoj prosjenoj?
Ciljevi raunovodstvenih politika

Ciljevi su vezani uz utjecaj na visinu finansijskog

rezultata

Ciljevi definisani prema G. Whole:

- uticaj na finansijski rezultat
- uticaj na korisnike finasijskih izvjetaja
 Harder raunovodstvenu politiku ili politiku
bilansiranja definie kao svjesni uticaj na
godinji obraun i ostale obraune s
namjerom da se kroz potivanje zakonom
dozvoljenih mjera i odreenih finansijskih
ciljeva ostvare zacrtani poslovni ciljevi .
 instrument
Raunovodstvena politika kao ostvarivanja
poslovnih ciljeva

CILJ ( poslovna dobit) u poetnim obraunskim

razdobljima prikazati to manju dobit

INSTRUMENT ( raunovodstvena politika) izbor

onih metoda procjene koje omoguavaju prikaz to
veih trokova (npr. primjena degresivne metode
amortizacije, dugorona rezervisanja itd.)
Slika 1. Odnos raunovodstvenih politika i poslovne politike
Upravljanje

Poslovna politika

Raunovodstvene
politike
 ishodite
Raunovodstvena naela i standardi raunovodstvenih
kao politika

Raunovodstvena naela i predpostavke

U svjetskim razmjerima najpoznatiji i najpriznatiji

je sistem raunovodstvenih naela razvijenih u
SAD-u koja su stekla status opeprihvaenih
naela (Generally Accepted Accounting Principles
GAAP).
Sistem opeprihvaenih naela se
sastoji od:

opeprihvaenih koncepata
opeprihvaenih naela
opeprihvaenih postupaka
OPEPRIHVAENI KONCEPTI

Opeprihvaeni koncepti predstavljaju odreene

predpostavke, odnosno teoretske osnosve za interpretaciju
finansijskih izvjetaja, dok opeprihvaena naela pomau u
procjeni, biljeenju i izvjetavanju o poslovnim aktivnostima.

Opeprihvaeni koncepti:
- koncept poslovnog subjekta
- koncept stvarnog kontinuiteta ili vremenske
neogranienosti poslovanja
- koncept stabilne valute, tj. stabilne novane jedinice
- koncept odreenog vremena, tj. obraunskog razdoblja
OPEPRIHVAENI NAELA

- naelo nabavne vrijednosti (troka nabavke)

- naelo objektivnosti
- naelo realizacije tj. stjecanja prihoda
- naelo sueljavanja prihoda i rashoda
- naelo materijalnosti ili znaajnosti
- naelo potpunosti
- naelo dosljednosti ili konzistentnosti
- naelo opreznosti ili razboritosti
RAUNOVODSTVENI STANDARDI

Predstavljaju detaljniju razradu pojedinih

raunovodstvenih naela u pogledu metoda
obuhvata, raunovodstvenog procesiranja i
prezentiranja podataka i informacija, ili utvivanje
standardna.

Raunovodstveni standardi se
dijele na:

Meunarodne raunovodstvene
standarde
Nacionalne raunovodstvene
standarde
Slika 2. Odnos raunovodstvenih predpostavki, naela
i standarda
RAUNOVODSTVENI STANDARDI

RAUNOVODSTVENA NAELA

RAUNOVODSTVENE
PRETPOSTAVKE
 temeljno pitanje
Procjena kao raunovodstvenih
politika

Raunovodstvena regulativa doputa primjenu

razliitih metoda i postupaka prilikom procjene
pozicija finsnjskih izvjetaja.

Odabir metode zavisi o spektru doputenih

metoda koje su navedene u raunovodstvenim
standardim i zakonskim procesima.
Veoma znaajna raunovodstvena naela, a
koja se odnose na podruje procjene bilansnih
pozicija posebno se odnose na:

- naelo nabavne vrijednosti

- naelo opreznosti
- naelo dosljednosti (koenzistentnosti)
Tihe priuve (skriveni dobici)

Nastaju zloupotrebom naela opreznosti

Pojavljuju se ako se:
- podcjenjuju pozcije aktive i/ili
- precjenjuju pozicije pasive

Tipini primjeri podcjenjivanja imovine javljaju se u sluaju:

- otpisa potraivanja
- primjeni ubrzanih stopa amortizacije
- vrednovanja zaliha po niim vrijednostima

Najei primjeri podcjenjivanja obaveza su:

- rezervisanja trokova za rizike, npr. garancije
- obraun trokova koji se mogu vremenski razgraniiti (tzv.
odgoeno plaanje trokova)
Skriveni gubici

Skriveni gubici pojavit e se prilikom:

- precjenjivanja pozicije aktive i/ili
- podcjenjivanja pozicije pasive
UTJECAJ RAUNOVODSTVENIH na kvalitetu
finansijskih izvjetaja
POLITKA

Slika 3. Faktori kvalitete finansijkih izvjetaja

FAKTORI KVALITETE
FINANSJSKIH
IZVJETAJA

MATERIJALNI
FORMALNI
-
-bilanne
raunovodstven
sheme
e politike
Faktori od kojih zavisi uticaj
raunovodstvenih politika su:
1. Udjel odreene pozicije u ukupnoj stukturi imovine,
obaveza, prihoda ili rashoda
2. Osnovnih obiljeja izabrane metode (promatrane u
oportunitetu s neizabranim metodama)
3. Promatranog (obuhvaenog) vremenskog razdoblja
4. Ostalih imbenika
Utemeljenje polaznih podataka odabir kljunih
veliina za analizu utjecaja promjene
raunovodstvenih politika

Raunovodstvene politike najee imaju uticaj

na podruju dugotrajne imovine i obraunu zaliha,
dugoronih rezervisanja, priznavanja prihoda i
otpisa potraivanja.
 Tabela 1. Polazni bilans

AKTIVA PASIVA
Dugotrajna imovina Kapital
600 500
Kratkotrajna imovina Dugorone obaveze
400 200
Kratkorone obaveze
300
Ukupno aktiva Ukupno pasiva
1000 1000

U tabeli su prikazane sinstetske vrijednosti osnovnih

elemenata bilansa dugotrajne imovine,
kratkorajne imovine, kratkoronih, dugoronih
obaveza i kapitala.
Kratkorona/dugorona vremenska dimenzija

Na podruju dugotrajne imovine kratkorona dimenzija

obuhvata jedno obraunsko razdoblje (jednu godinu), a
dugorona cjelokupni vijek trajanja (vie godina) ili npr. na
podruju zaliha (kratkotrajne imovine) kratkorona dimenzija
obuhvata jedan ili vie utroaka, a dugorona ukupno vrijeme
u kojem se utroe sve koliine i to vrijeme ne mora biti due
od jedne godine.
UTJECAJ RAUNOVODSTVENIH na podruju dugotrajne
POLITIKA imovine i amortizacije

Dugotrajna imovina je vaan dio ukupnih resursa

preduzea.
Osnovno obiljeje uz dugotrajnost, postojanost
oblika.
Alociranje dugotrajne imovine na pojedina
obraunska razdoblja zavisi od raunovodstvene
politike.
Razmatranje u kraem razdoblju

Amortizacija predstavlja obraun troenja

dugotrajne imovine

Da bi se mogao razmotriti uticaj razliitih metoda amortizacije

nuno je uzeti u obzir i dodatne predpostavke:

1.Tokom promatranog razdoblja ostvaruju se isti prihodi i iznose 5000

KM, a razlike u strukturi rashoda proizilaze samo iz obrauna
amortizacije, ostali rashodi bez amortizacije iznose 4700 KM.
2. Svi trokovi amortizacije predstavljaju rashode razdoblja.
3. Prosjeni korisni vijek trajanja cjelokupne dugotrajne imovine isti je
i iznosi 4 godine.
4. U promatranom razdoblju ne mijenja se iznos imovine.
 Tabela 2. Iznos amortizacije prema razliitim metodama
Proporcionalna Progresivna Degresivna
OPIS
% Iznos % Iznos % Iznos
1. 25 150 10 60 40 240
godina
2. 25 150 20 120 30 180
godina
3. 25 150 30 180 20 120
godina
Tabela 3. Raun dobiti i gubitka u 1. obraunskom
4. 25 150 40
periodu 240 10 60
OPIS METODA AMORTIZACIJAE
godina
PROPORCIONALNA PROGRESIVNA DEGRESIVNA

A UKUPNI PRIHODI 5.000 5.000 5.000

B RASHODI

1. Amortizacija 150 60 240

2. Ostali rashodi 4.700 4.700 4.700

UKUPNI RASHODI 4.850 4.760 4.940

C DOBIT PRIJE 150 240 60

zmatranje u duem vremenskom razdoblju

Tabela 4. Raun dobiti i gubitka - proporcionalna

metoda
OPIS 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina

A UKUPNI PRIHODI 5.000 5.000 5.000 5.000

B RASHODI

1. Amortizacija 150 150 150 150

2. Ostali rahodi 4.700 4.700 4.700 4.700

UKUPNI RASHODI 4.850 4.850 4.850 4.850

C DOBIT PRIJE 150 150 150 150

OPOREZIVANJA
 Tabela 5. Raun dobiti i gubitka - progresivna metoda
OPIS 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina

A UKUPNI PRIHODI 5.000 5.000 5.000 5.000

B RASHODI

1. Amortizacija 60 120 180 240

2. Ostali rahodi 4.700 4.700 4.700 4.700

UKUPNI RASHODI 4.760 4.820 4.880 4.940

C DOBIT PRIJE 240 180 120 60

OPOREZIVANJA
 Tabela 6. Raun dobiti i gubitka - degresivna metoda
OPIS 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina

A UKUPNI PRIHODI 5.000 5.000 5.000 5.000

B RASHODI

1. Amortizacija 240 180 120 60

2. Ostali rahodi 4.700 4.700 4.700 4.700

UKUPNI RASHODI 4.940 4.880 4.820 4.760

C DOBIT PRIJE 60 120 180 240

OPOREZIVANJA

Raunovodstvenim politikama se ne stvara poslovni

rezultat, ve je izborom razliitih metoda mogue seliti iz
jednog obraunskog razdoblja u drugo.

Zbog toga je u kraem razdoblju utjecaj raunovodstvenih

politika na uspjenost znatan, a dugorono taj utjecaj ne
postoji.
UTJECAJ RAUNOVODSTVENIH na podruju zaliha
POLITIKA

Pod pojmom zaliha, u pravilu, se podrazumijevaju

zalihe sirovina i
materijala
zalihe nedovrenih proizvoda (proizvodnja u
toku)
zalihe gotovih
proizvoda
zalihe trgovake robe.
Glavno pravilo je da se zalihe vrednuju po troku
nabavke koji obuhvata sve trokove kupovine,
konverzije i dr. trokove nastale u procesu
dovoenja zaliha na sadanju lokaciju i u
sadanje stanje.
Meutim, ako se dogodi da su zalihe oteene ili zastarjele,
njihova se vrijednost smanjuje, a samim tim i iznos naknade
koji se moe dobiti njihovom prodajom, te u takvim
sluajevima treba pristupiti vrijednosnom usklaenju zaliha.

Neto prodajna vrijednost je procijenjena prodajna cijena u

redovnom toku poslovanja umanjena za trokove
zavravanja i za trokove koji su nuni da bi omoguili
prodaju.

Usklaivanjem/otpisivanjem smanjuje se vrijednost zaliha, a

za iznos otpisa poveavaju trokovi razdoblja/rashodi na
raunu dobiti i gubitka.
RAUNOVODSTVENE POLITIKE na podruju zaliha
sirovina i materijala

Za dokazivanje teze o utjecaju raunovodstvenih politika

uzete su u obzir sljedee pretpostavke
zalihe sirovina i materijala ine 25% kratkotrajne imovine
tj. 100 KM
cijene novih nabavki rastu

svi trokovi zaliha ine rashode razdoblja

iznos aktive i pasive promatranog razdoblja se ne mijenja

ukupni prihodi iznose 5.000 KM, a ostali rashodi 4.350 KM
zbog obrauna utroka zaliha
poetnu vrijednost zaliha od 100 KM ini 20 kom
nabavljenih po 5 KM
tokom 1. godine nabavljeno je 30 kom po 5KM; 50 kom po
8 KM; 35 kom po 10 KM, a utroeno 25 kom i 45 kom, dok
je tokom 2. godine utroeno preostalih 65 kom.
Razmatranje u kraem i duem
FIFO metoda
periodu

Koliina Vrijednost
Datu Cijen
m Opis
Ulaz Izlaz Stanje a Duguje Potrauje Saldo

1. Poetno stanje 20 20 5 100 100

1. Nabavljeno 30 50 5 150 250

1. Nabavljeno 50 100 8 400 650

1. Nabavljeno 35 135 10 350 1.000

1. Utroeno 25 110 5 125 875

1. Utroeno 25 85 5 125 750

1. Utroeno 20 65 8 160 590

UKUPNO 135 70 65 1.000 410 590

2. Utroeno 30 35 8 240 350

2. Utroeno 35 - 10 350 -
Razmatranje u kraem i duem Metoda prosjenih
periodu cijena

Koliina Vrijednost
Datu Cijen
m Opis
Ulaz Izlaz Stanje a Duguje Potrauje Saldo

1. Poetno stanje 20 20 5 100 100

1. Nabavljeno 30 50 5 150 250

1. Nabavljeno 50 100 8 400 650

1. Nabavljeno 35 135 10 350 1.000

1. Utroeno 25 110 7,41 185 815

1. Utroeno 45 65 7,41 333 482

UKUPNO 135 70 65 1.000 518 482

2. Utroeno 65 - 7,41 482 -

SVEUKUPNO 135 135 - 1.000 1.000 -

Razmatranje u kraem i duem
LIFO metoda
periodu

Koliina Vrijednost
Datu Cijen
m Opis
Ulaz Izlaz Stanje a Duguje Potrauje Saldo

1. Poetno stanje 20 20 5 100 100

1. Nabavljeno 30 50 5 150 250

1. Nabavljeno 50 100 8 400 650

1. Nabavljeno 35 135 10 350 1.000

1. Utroeno 25 110 10 250 750

1. Utroeno 10 100 10 100 650

1. Utroeno 35 65 8 280 370

UKUPNO 135 70 65 1.000 630 370

2. Utroeno 15 50 8 120 250

2. Utroeno 50 - 5 250 -
 Zakljuci
Opis Kratkorono Dugorono
UKUPNI PRIHODI 5.000 5.000
UKUPNO RASHODI
1. Trokovi sirovina
4.760
410
4.940
590
FIFO
2. Ostali rashodi 4.350 4.350
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 240 60

Opis Kratkorono Dugorono

UKUPNI PRIHODI 5.000 5.000
UKUPNO RASHODI 4.980 4.720
1. Trokovi sirovina 630 370 LIFO
2. Ostali rashodi 4.350 4.350
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 20 280

Opis Kratkorono Dugorono

UKUPNI PRIHODI 5.000 5.000
UKUPNO RASHODI 4.868 4.832
PROSJENIH
1. Trokovi sirovina 518 482
2. Ostali rashodi 4.350 4.350
CIJENA
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 132 168

Zakljuci
 na podruju zaliha
RAUNOVODSTVENE POLITIKE proizvodnje i gotovih
proizvoda

Prema MRS-u 2 zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda se trebaju

procjenjivati po troku nabavke.

Trokove kupovine ini fakturna vrijednost uveana za zavisne

trokove nabavke sirovina i materijala.

Trokovi konverzije obuhvataju direktne trokove kao to je

direktan rad radnika u pogonu, te dio opih trokova koji zavise od
specifinosti proizvodnog procesa.

Svi ostali trokovi su trokovi razdoblja (opi administrativni,

trokovi prodaje, trokovi kamata, prekomjerni iznos otpadaka,
trokovi skladitenja i dr.) koji se obavezno iskljuuju iz vrijednosti
zaliha, meutim, ponekad mogu biti opravdano ukljueni u onom
dijelu u kojem su blisko povezani s nastankom neke vrste zaliha
npr. trokovi oblikovanja proizvoda za posebene kupce.
 na podruju zaliha
RAUNOVODSTVENE POLITIKE proizvodnje i gotovih
proizvoda

U zavisnosti od primjene raunovodstvene politike,

iznos nekog troka moe biti prikazan kao imovinska
pozicija u bilansu ili kao rashod na raunu dobiti i
gubitka.

Trokovi kamata su rashodi razdoblja, osim u sluaju

kapitalizacije. Takoer i trokovi skladitenja osim u
sluaju ako su neophodni za dalju fazu proizvodnje.

Trokovi poslovanja se primarno evidentiraju po

prirodnim vrstama, a nakon toga periodino
rasporeuju.

I trokovi zaliha e postati rashodi razdoblja, ali nakon

to se proizvodi proizvedu i prodaju.
 na podruju zaliha
RAUNOVODSTVENE POLITIKE proizvodnje i gotovih
proizvoda

Kada se eli sakriti gubitak poslovanja, esto se nastoji

to vea vrijednost trokova zadrati u vrijednosti
zaliha i obrnuto, to je manja vrijednost zaliha, to je
vei iznos trokova prenesen na zalihe.

Politikom obrauna ne stvara se finansijski rezultat,

ve samo dolazi do seljenja rezultata, prema tome,
kratkorono gledano, raunovodstvene politike mogu
biti vano sredstvo ostvarivanja ciljeva poslovne
politike, a dugorono, opet se moe potvrditi injenica
da je sva imovina potencijalni rashod.
UTJECAJ RAUNOVODSTVENIH na podruju
POLITIKA rezervisanja

Dugorona rezervisanja se stvaraju za neizvjesne

trokove koji mogu uslijediti kasnije, a odnose se
na sadanje uinke, kao i na gubitke kod
nesigurnih poslova.

Primjer: Preduzee X je prodalo gotovih proizvoda u

vrijednosti od 5.000 KM uz garantni rok 2 godine.
Menadment je procijenio da e trokovi popravaka u
garantnom roku iznositi:
1% prodajne vrijednosti
5% prodajne vrijednosti.

Pretpostavka: ostali trokovi poslovanja iznose 4.700

KM.
Razmatranje u kraem periodu

Tabela 7. Raun dobiti i gubitka 1. godina

Opis Varijanta 1% Varijanta 5%
A UKUPNI PRIHODI 5.000 5.000
B RASHODI bez trokova dugoronih 4.700 4.700
rezervisanja
C FINANSIJSKI REZULTAT 1 (A-B) 300 300
D RASHODI po osnovu DUG. REZERV. 50 250
F FINANISJKI REZULTAT 2 250 50
DOBIT PRIJE POREZA (A-B-D)
 Instrument odgode
Razmatranje u duem periodu finansijskog rezultata

Tabela 8. Raun dobiti i gubitka trokovi garancije 1%

1. 2.
Opis
godina godina
A UKUPNI PRIHODI 5.000 5.000
B RASHODI bez trokova dugoronih rezervisanja 4.700 4.700
C FINANSIJSKI REZULTAT 1 (A-B) 300 300
D RASHODI po osnovu DUG. REZERV. 50 -
E PRIHODI po osnovu ukidanja DUG. REZERV. - 50
F FINANISJKI REZULTAT 2 250 350
DOBIT PRIJE POREZA (A-B-C+E)
Tabela 9. Raun dobiti i gubitka trokovi garancije 5%
1. 2.
Opis
godina godina
A UKUPNI PRIHODI 5.000 5.000
B RASHODI bez trokova dugoronih rezervisanja 4.700 4.700
C FINANSIJSKI REZULTAT 1 (A-B) 300 300
D RASHODI po osnovu DUG. REZERV. 250 -
E PRIHODI po osnovu ukidanja DUG. REZERV. - 250
F FINANISJKI REZULTAT 2 50 550
DOBIT PRIJE POREZA (A-B-C+E)
 Instrument realnijeg
Razmatranje u duem periodu iskazivanja
finanijskog rezultata
Tabela 10. Raun dobiti i gubitka trokovi garancije 1%
2.
Opis 1. godina
godina
A UKUPNI PRIHODI 5.000 5.000
B RASHODI bez trokova dugoronih rezervisanja 4.700 4.750
- Trokovi garancija - 50
- Ostali trokovi poslovanja 4.700 4.700
C FINANSIJSKI REZULTAT 1 (A-B) 300 250
D RASHODI po osnovu DUG. REZERV. 50 -
E PRIHODI po osnovu ukidanja DUG. REZERV. - 50
F FINANISJKI REZULTAT 2 250 300
DOBIT PRIJE POREZA (A-B-C+E)

Tabela 11. Raun dobiti i gubitka trokovi garancije 5%

2.
Opis 1. godina
godina
A UKUPNI PRIHODI 5.000 5.000
B RASHODI bez trokova dugoronih rezervisanja 4.700 4.950
- Trokovi garancija - 250
- Ostali trokovi poslovanja 4.700 4.700
C FINANSIJSKI REZULTAT 1 (A-B) 300 50
D RASHODI po osnovu DUG. REZERV. 250 -
E PRIHODI po osnovu ukidanja DUG. REZERV. - 250
F FINANISJKI REZULTAT 2 50 300
DOBIT PRIJE POREZA (A-B-C+E)
 na podruju
UTJECAJ RAUNOVODSTVENIH priznavanja prihoda i
POLITIKA otpisa potraivanja

Prihod je potrebno mjeriti po fer vrijednosti

primljenih naknada ili potraivanja, a fer vrijednost
je iznos za koji neka imovina moe biti razmijenjena
ili obaveza podmirena, izmeu voljnog, dobro
obavijetenog kupca i podavaoca.

Priznavanje prihoda temelji se na osnovnoj

raunovodstvenoj pretpostavci nastanka dogaaja:
prihodi i rashodi se priznaju onda kada su
zaraeni, a ne onda kada je uslijedio stvarni
izdatak/primitak novca.
Razmatranje u kraem periodu

Primjer: Tokom obraunskog perioda prodato je

proizvoda u vrijednosti 5.000 KM. Menadment je
procijenio:
a) svi uvjeti za priznavanje prihoda su ostvareni
b) 1% prihoda je neizvjesno glede naplate
c) 5% prihoda je neizvjesno glede naplate.
Pretpostavka: svi prihodi proizilaze iz prodaje
proizvoda, a rashodi poslovanja iznose 4.700 KM.
Tabela 12. Raun dobiti i gubitka 1. godina
Opis Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3
PRIHODI 5.000 4.950 4.750
RASHODI 4.700 4.700 4.700
DOBIT PRIJE POREZA (A-B-D) 300 250 50
Razmatranje u duem periodu

Tabela 13. Raun dobiti i gubitka dugorona dimenzija

za varijantu b) i c)
Opis Varijanta b) Varijanta c)

1. 2. 1. 2.

PRIHODI 4.950 5.050 4.750 5.250

RASHODI 4.700 4.700 4.700 4.700
DOBIT PRIJE POREZA (A-B- 250 350 50 550
D)
Tabela 14. Raspored finansijskog rezultata po
obraunskim periodima
Varijanta Varijanta
Opis
b) c)
1. 250 50
2. 350 550
UKUPNO 600 600
UTJECAJ RAUNOVODSTVENIH na podruju otpisa
POLITIKA potraivanja

Raunovodstvene politike na podruju

potraivanja nisu iskljuivo vezane uz mogunost
izbora odreenih raunovodstvenih metoda i
postupaka, ve uz realnost iskazanih
potraivanja, odnosno mogunost procjene
nenaplativih potraivanja.
Tabela 16. Raun dobiti i gubitka utjecaj vrijednosnog
Tabela 15. Pregled dospjelih potraivanja
usklaenja
POTRAIVANJE DOSPJELO prije
KUPAC
Opis Varijanta
30 dana 60 1danaVarijanta 2
90 dana Varijanta
120 dana3
PRIHODI
A 300 5.000 750 4.950 - 4.750-
RASHODI
B - 4.700 250 4.750 - 4.950
250
Vrijednosno usklaenje - 50 250
C 1.200 950 50 -
Ostali rashodi 4.700 4.700 4.700
UKUPNO 1.500 1.950 50 250
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 300 250 50
UTJECAJ RAUNOVODSTVENIH na podruju ostalim
POLITIKA podrujima primjene

Druga podruja primjene raunovodstvenih

politika
kapitalizacija trokova posuivanja

kapitalizacija trokova istraivanja i

razvoja

finansijska imovina

aktivna i pasivna vrmeneska

razgranienja
PROMJENA RAUNOVODSTVENIH POLITIKA

Primjer: Preduzee Alfa gradi novi pogon ije je

finansiranje vezano uz dugoroni kredit banke.
Menadment je donio odluku o kapitalizaciji
prpadajuih trokova posudbe. U 1. godini
kapitalizirano je kamata u iznosu od 3.000 KM. U
drugoj godini menadment je donio odluku o
prestanku kapitalizacije trokova posudbe, te
stoga iznos kamata od 4.000 KM za 2. godinu nije
kapitaliziran, ve je evidentiran kao rashod
razdoblja.
 Raun dobiti i gubitka 1. god. 2. god.
Dobit prije kamata i poreza 15.000 30.000
Kamate - 4.000 Tabela
Dobit prije oporezivanja 15.000 26.000 17.
Porez 3.000 5.200 Polazni
Neto dobit 12.000 20.800 podaci

2.
Raun dobiti i gubitka 1. god. 1. god. (prepravljeno)
god.
Dobit prije kamata i 15.000 30.000 15.000 Tabela
poreza 18.
Kamate - 4.000 3.000 Korigova
Dobit prije oporezivanja 15.000 26.000 12.000 ni podaci
Porez 3.000 5.200 2.400
Neto dobit 12.000 IZVJETAJ O ZADRANOJ
20.800 DOBITI
9.600 Iznos
Tabela 19. Stanje na dan 1.1. (1. godina) 10.000
Korigovani Stanje na dan 31.12. (1. godina) 22.000
podaci uz
Efekat promjene raunovodstvene (2.400)
izvjetaj o politike
zadranoj
Korigovano stanje na dan 31.12. (1. 19.600
dobiti
godina)
Neto dobit za 2. godinu 20.800
PROMJENA RAUNOVODSTVENIH PROCJENA

Primjer: Menadment preduzea Alfa kupuje

stroj. Nabavna vrijednost iznosi 100.000 KM.
Prilikom stavljanja u upotrebu menadment je
procijenio korisni vijek trajanja 5 godina. Ostatak
vrijednosti je zanemariv. Tokom tree godine
upotrebe ponovnom procjenom je utvreno da
stroj moe biti u upotrebi ukupno 7 godina. Tokom
tree godine menadment je temeljem novih
spoznaja odluio produiti oekivano vrijeme
upotrebe sredstva.
 Tabela 20. Promjena vijeka trajanja na vei broj godina
GODINJI NETO
NABAVNA VIJEK STOPA ISPAVKA
God. IZNOS KNJIGOVOD.
VRIJEDNOST TRAJANJA AMORTIZACIJE VRIJEDNOSTI
AMORTIZACIJE IZNOS
1 2 3 4=100/kolona 3 5=kol. 2 x kol. 4 6=kumul. kol. 5 7=kol 2. kol. 5
1. 100.000 5 20 20.000 20.000 80.000
2. 100.000 5 20 20.000 40.000 60.000
3. 100.000 7 (5) 12 12.000 52.000 48.000
4. 100.000 7 (5) 12 12.000 64.000 36.000
5. 100.000 7 (5) 12 12.000 76.000 24.000
6. 100.000 7 (5) 12 12.000 88.000 12.000
7. 100.000 7 (5) 12 12.000 100.000 0
SUM 100.000 - 100 - 100.000 0

Godinji iznos amortizacije za preostali vijek upotrebe od 5

godina = 60.000 / 5 = 12.000
Stopa amortizacije u preostalom vijeku upotrebe =
12.000 / 100.000 =
0,12 x 100 = 12%
RAUNOVODSTVENE POLITIKE
POJEDINIH ZEMALJA

Slika 4. Instrumenti harmonizacije finansijkog

izvjetavanja

NACIONALNI
RAUNOVODSTV
ENI STANDARDI

MSFI/MRS US GAAP

SMJERNICE
RELEVANTNIH DIKREKTIVE EU
INSTITUCIJA
UREDBA
EUROPSKOG
PARLAMENTA
 Slika 5.a Usporedni prikaz strukture bilansa za pojedine
SAD
AKTIVA
TEKUA IMOVINA
I NOVAC I NOVANI EKVIVALENTI
II KRATKORONE INVESTICIJE
III POTRAIVANJA
IV ZALIHE
V UNAPRIJED PLAENI TROKOVI
NETEKUA IMOVINA
I DUGORONE INVESTICIJE
III NEMATERIJALNA IMOVINA
IV DRUGA IMOVINA
PASIVA
TEKUE OBAVEZE
NETEZUE OBAVEZE
KAPITAL
I UPLAENI KAPITAL
a) Dionika glavnica
b) Kapitalni dobici
II ZADRANA DOBIT
III KUMULIRANI DRUGI DOBICI
IV OTKUPLJIVANJE VLASTITE
DIONICE
zemlje
VB NJEMAKA
AKTIVA AKTIVA
POTRAIVANJA ZA UPISANI A DUGOTRAJNA IMOVINA
NEUPLAENI KAPITAL
I NEMATERIJALNA
KAPITAL
DUGOTRAJNA IMOVINA II MATERIJALNA
I NEMATERIJALNA III FINANSIJSKA
II MATERIJALNA KRATKOTRAJNA IMOVINA
III INVESTICIJE I ZALIHE
KRATKOTRAJNA IMOVINA
II POTRAIVANJA
I ZALIHE
III VRIJEDNOSNI PAPIRI
II POTRAIVANJA
IV NOVAC U BANCI
III INVESTICIJE
IV NOVAC U BANCI I BLAGAJNI PL. TRO. BUDUEG RAZDOBLJA
PL. TR. BUDUEG RAZDOBLJA PASIVA
OB. ZA NAPLATU UNUTAR GOD. DANA KAPITAL
NETO KRATKOTRAJNA AKTIVA/PASIVA UPISANI KAPITAL
KAPITALNE REZERVE
UKUPNO AKTIVA
REZERVE
OB. ZA NAPLATU DUE OD GOD. DANA ZADRANA DOBIT
NETO DOBIT
REZERVISANJA
DUGORONA REZERVISANJA ZA
ODGOENO PL. TRO.
RIZIKE I TROKOVE
KAPITAL I REZERVE
Upisani kapital OBAVEZE
Premije na dionice
Revalorizacijske rezerve ODGOENI PRIHODI
Druge rezerve
Dobit ili gubita
 Slika 5.b Usporedni prikaz strukture bilansa za pojedine
SLOVAKA
AKTIVA
POTRA. ZA UPIS. A NEUPL. KAPIT.
DUGOTRAJNA IMOVINA
I DUGOT. NEMATERIJL. IMOVINA
II NEKRETNINE, POSTR., OPREMA
III DUGOTRAJNA FIN. IMOVINA
TEKUA IMOVINA
I ZALIHE
II DUGOT. POTRAIV.
III KRATKOTRAJ. POTRA.
VREMENSKA RAZGRANIENJA
PASIVA
KAPITAL
I DIONIKI KAP.
II KAPITALNA DOBIT
III REZERVE STVORENE IZ DOBITI
IV NETO D/G PROLIH GOD.
V NETO D/G TEKUE GOD.
OBAVEZE
I REZERVISANJA
II DUGORONE OB.
III KRATKORO OB.
IV BAN. KREDITI I FIN. POMO
VREMENSKA RAZGRANIENJA
zemlje
SLOVENIJA
AKTIVA
DUGOTRAJNA IMOVINA
I AKTIVNA VREM. RAZRANI.
II DUGOTR. MAT. IMOVINA
III ULAGANJA U NEKRETNINE
IV DUGOT. FIN. IMOVINA
V DUGOTR. POSLOVNA POTRA.
VI ODGO. POTRA. ZA POREZ
KRATKOTRAJNA IMOVINA
I IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI
II ZALIHE
III KRATKOT. FIN. IMOVINA
IV KRATK. POSLOV. POTRA.
V NOVANA SREDSTVA
KRATKOTRAJNA AKTIVNA VREM.
RAZGRANIENJA
PASIVA
KAPITAL
I UPISANI KAPITAL
II KAPITALNA DOBIT
III REZERVE STVORENE IZ DOBITI
IV REVALORIZACIJSKE REZERVE
V ZADR. D/G PROLIH GOD.
VI NETO D/G TEKUE GOD.
REZERVISANJA I PASIV. VR. RAZGRAN.
DUGORO. OB.
KRATKORO. OB.
KRAT. PASIV. VREM. RAZRANIENJA
FBIH
AKTIVA
UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL
DUGOTRAJNA IMOVINA
I STALNA NEMAT. IMOVINA
II NEKRET., POSTROJENJA, OPREM.
III BIOLOKA IMOVINA
IV OSTALA MATERIJ. IMOVINA
V DUGOTR. FIN. IMOVINA
VI DUGOTRAJNA POTRAIVANJA
VII ULAGANJA U NEKRETNINE
VIII IMOV. NAMJENJENA PRODAJI
IX DUGOTR. AKTIV. VREM. RAZGRANI.
KRATKOTRAJNA IMOVINA
I ZALIHE
II POTRAIVANJA OD PRODAJE
III DRUGA KRAT. POTRA.
IV KRATKOT. FIN. PLASMANI
V NOVAC I NOVANI EKVIVALENTI
VI KRATK. AKTIV. VR. RAZGRANI.
GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA
UKUPNO AKTIVA
IZVANBILANSNA EVIDENCIJA
PASIVA
KAPITAL
I UPISANI OSNOVNI KAPITAL
II DIONIKA PREMIJA
III REVALORIZ. I PRENESENE REZER.
IV OST. REZERVE
V ZADRANA DOBIT
VI VLASTITE DIONICE EMITENTA
DUG. OB. + DUG. RAZGRANI. + REZER.
KRAT. OB. + DUG. RAZGRANI. + REZE.
UKUPNO PASIVA
IZVANBILANSNA EVIDENCIJA
Pitanja
HVALA ZA PANJU!