Fotometrijske Velicine

You might also like

Download as ppt, pdf, or txt
Download as ppt, pdf, or txt
You are on page 1of 14

Jovana Ronevi

Fotometrijske veliine

Novi Sad 22.decemba.2007


Uvod
Fotometrija je oblast optike koja se bavi
merenjem energije koju prenose elektromagnetni
talasi svetlosti i veliinama koje su vezane za tu
energiju.
Vidljivi deo spektra 380-780 1013nm.
U fotometriji vai zakon odranja energije:
E=E p +E k
Uzajamno delovanje svetlosti i tela uvek je
praeno promenom energije.
Fotometrijske veliine

Fotometrijske veliine

Objektivne ili energijske Subjektivne ili vizuelne


veliine veliine
Objektivne ili energijske
veliine

Fluks(protok)-koliina energije koju


emituje svetlosni izvor u jedinici
vremena.Fluks se obeleava sa .Jedinica za
fluks je W.
E energija

t vreme
Objektivne ili energijske
veliine
Ugao u ravni.Jedinica za ugao
u ravni je radijan.To je ugao
u centru krunice iji
krakovi isecaju kruni luk
veliine poluprenika
krunice.
Obim krunice je 2r.
Pun ugao je 2r 2 radijana.
r
Bilo koji ugao u radijanima
je : kruzniluk l rad
r
r
Objektivne ili energijske
veliine
Prostorni ugao je prostor ogranien
povrinom konusa.Oznaka je . Prostorni
ugao predstvlja odnos povrine konusa S i
kvadrata poluprenika lopte r. Ako je
S=r2,dobijamo jedinicu za
prostorni ugao-STERADIJAN.

S
2
r
Objektivne ili energijske
veliine
Jaina zraenja. Ako bi se takasti svetlosni
izvor nalazio u centru sfere,i ako je fluks ,koji sadri
ugao ,oznaen sa ,onda je :




Jaina zraenja takastog izvora predstavlja odnos
fluksa i ugla .Jedinica je W \ sr.Kod vizuelnih veliina
jedinica za jeinu zraenja je kandela. cd lm
sr
Objektivne ili energijske
veliine

Osvetljenost predstavlja odnos fluksa zraenja i


povrine S na koju dolazi energija zraenja i
povrine S na koju dolazi energija zraenja.


S
Jedinica za osvetljenost je W\m2.Poto je I
pa formulu moemo napisati kao


S
Objektivne ili energijske
veliine
Bljesak.Pradstavlja odnos jaine zraenja
koje dolazi u pravcu normale sa dela
povrine S, i povrine S.
I

S
W
Jedinica za bljesak sr
je m 2 Na osnovu ove
jedinice definisana je osnovana vizuelna jedinica za
jainu svetlosti kandela. cd lm .
sr
Vizuelne fotometrijske
veliine
Vizuelne fizike veliine uvedene su preme delovanju vidljive
svetlsti na oko.Oko pretstavlja prijemnik energije svetlosti.Ono
je najoseljivije na svetlost talasne duine =555nm(utozelene
boje).
Relativne vidljivost ili relativna osetljivost je odnos fluksa
svjetlosti, talasne duine =555nm, prema fluksu svetlosti
talasne duine , koji izaziva isti oseaj kao i zraenje
=555nm.
Jaina svetlosti se kod vizuelnih veliina meri osnovnom
vizuelnom jedinicom svetlosnih veliina. Oznaava se sa cd-
kandela .
lm
= cd
sr
Vizuelne fotometrijske
veliine
Iz formule za jainu zraenja dobijamo jo jednu
jedinicu,lumen-lm.To je svetlosni fluks koji ima
takasti izvor svetlosne jaine 1 kandele u prostornom
uglu od 1 radijana. Dobijen je iz odnosa =.

lm cd cr
I
Iz formule za bljesak iz objektivnih
B veliina
S
dobija se:
1kandela lm
1nit nit 2
1m 2 srm

Nit je jedinica za merenje bljeska i


oznaava se sa nt.
Vizuelne fotometrijske
veliine

Osvetljenost se kod vizuelnih veliina meri luksom-lx.Dobija


se iz odnosa

S
1kandela 1steradijan lm
Pa je : 1 luks = ili lx
1m 2 m2

Iz ovoga se vidi da jedan luks predstavlja


ravnomjernu osvetljenost povrine 1 m2 koju
ostvaruje takasti izvor jaine svetlosti 1 cd kroz
ugao od 1 sr.
Zakljuak

Vanost fotometrijskih veliina lei u njihovoj primeni, pre svega u


astronomiji.U asronomiji se za razna nebeska tela mere
osvetljenost,bljesak itd.
Problem koliine svetlosti koju daje neki izvor predstavljao je
problem sve dok se nije razvio fotometrijski sistem.
Vano je poznavati ove veliine zbog same vanosti svetlosti u
ivotu oveka.Danas se naunici vie bave vetakom svetlosti,jer
najvie informacija tokom ivota ovek prikuplja vidom jer je naa
okolina ponajprije vizualan svet, a oko prikuplja oko 80%
informacija.
Prosean Europljanin provede vie od 90% svog vremena u
zatvorenu prostoru, stoga je vetaka svetlost za njega vrlo bitna.
Lieratura
Materijal sa predavanja prof. dr Dragutina T. Mihailovia
Svetozar Boin, Milin Raspopovi, Emilo Danilovi, 2003:
Fizika za trei razred gimnazije prirodno matematikog
smera, Zavod za ubenike i nastavna sredstva, Beograd
Internet:
htp://hpd.botanic.hr/ast/praktik/fotomjed/vladiss.htm

htp://www.zemris.fer.hr/predmeti/rg/predavanja/6_sje
nca2.pdf
htp://astro.matf.bg.ac.yu/nikolavitas/oaf/ii.pdf

You might also like