TIP ORGANIZACIJE POLYMERIA

SEGMENTISANE IVOTINJE (MNOGO)- NAJBROJNIJA

SKUPINA AHORDATA NJIMA PRIPADAJU JEDINKE DVA FILUMA ANNELIDA I
ARTHROPODA
-ZAJEDNO OBUHVATAJU POZNATIH IVOTINJSKIH VRSTA
-IVE U LITOSFERI, HIDROSFERI I ATMOSFERI
-POJAVA CELOMA KAO TJELESNE DUPLJE
-CELOM IMA SOPSTVENI EPITEL-PERITONEUM
-SOMATINI ILI PARIJETALNI NASLANJA SE NA TJELESNI ZID SUDJELUJE U
IZGRADNJI KONO-MIINOG SLOJA
-SPLAHNIKI ILI VISCERALNI OBLAE CRIJEVO IZGRAUJE MEZENTERE
CRIJEVA I SEPTE (DISEPTIMENTE)
 ANNELIDA

S obzirom na strukture u kono-miinom sloju,

broju segmenata isl. Dijele se na:

-etiri klase: 1. Polychaeta, Oligochaeta,

Hirudinea, Arhianelida

-opisano 9.000 vrsta, naseljavaju slane, slatke

vode, a neke u zemljitu

-Bilateralno simetrine

-Segmentisane (homonomna segmentacija)

-Tijelo idijeljeno na lanke, segmente
lankoviti crvi

-Tijelo ini: glava (prostomium i peristomium),

trup i pigidium
Graa tjelesnog zida:
-Jednoslojni epidermis koji lui kutikulu
-Bazalna membrana
-Kruna, kosa i uzduna muskulatura (glatka)
-Ispod je celom

- Celom izocelno
-uloga: hidrostatika i
potporna
-Kod pijavica sveden na
uzdune sudove koji
preuzimaju ulogu krvnog
sistema
-Crijevni sistem: euproktan- prednje (usta,
drijelo,voljka, jednjak) srednje crijevo i zadnje
crijevo sa anusom;Kod Oligochaeta za
prednje crijevo su vezane kalcijumske ili
Morenove lijezde, a kod pijavica lijede iji
sekret spreava koagulaciju krvi
-Respiratorni sistem nije razvijen diu
povrinom tijela (kod Polychaeta ili Oligochaet
se diferenciraju razliiti izrataji na
parapodijama ili na kraju tijela i imaju funkciju
krga)
-Krvni sistem zatvorenog tipa ventaralno
dorzalnog krvnog suda pulsativnu ulogu ima
dorzalni i popreni krvni sudovi
-Ekskretorni sistem protonefridijalan ili
metanefridijalan (nefridije jednim krajem imaju
komunikaciju sa celomom jednim sa spoljnom
sredinom
-Nefromiksija pojava spajanja odvoda
metanefridija i gonodukta: protonefromiksija i
metanefromiksija
NERVNI SISTEM: ljestviast
-Cerebralna (bilobalna) ganglija i nervna ljestvica (parovi ganglija u svakom
segmentu);Ganglije su spojene komisurama (poprenim vezama) i konektivima.
-ula: oi kod pijavica, taktilna, hemijska i ula ravnotee

-POLNI SISTEM:
-Gonohoristi (primitivni), hermnafroditi u veini, neke razvie preko larve trohofore
 Klasa Archiannelida
Najednostavnije prstenaste (crvolike) gliste, veliine 1mm 3 cm
U okviru ove klase razlikujemo familije: Dinophilidae, Protodrilidae,
Polygordidae, Saccocirridae i Nerilidae.
Familija Dinophilidae na tijelu sa 7 vijenaca trepalja, dva na glavi i 5 na trupu,
pomou kojih se kreu. Imaju 4 segmentalno rasporeene protonefridije. Krvni
sistem nemaju. NS je vrpast sa naznakama ljestviastog. Polni sistem im je
gonohoristiki a kod nekih je izraen polni dimorfizam. Iz jaja se razvijaju mlade
jedinke. U Jadranu ivi vrsta Dinophilus gyrociliatus.
Familija Protodrilidae. Tijelo se sastoji od 20 segmenata na kojima se nalaze
cilije i ekinje. Na glavi imaju par tentakula u ijoj osnovi su dobro razvijene
statociste. Larva trohofora. Organski sistemi su sline grae kao i kod
Dinophilidae. U Mediteranu ivi i vrsta Protodrilus spongioides koja zalazi u u
slatke vode.
Familija Polygordidae obuhvata sloenije arhianelide duine do 5 cm. Ne
posjeduju cilijatne pojaseve, miini sistem je dobro razvijen (uzduna
musklatura). Krvni sistem je dobro razvijen, odvojenih su polova razvijaju se prek
pre
larve trohofore. U Jadranskom moru ive Polygordius triestinus i P. lacteus.
Familija Saccocirridae. Naseljavaju priobalne dijelove mora, na tijelu nose
pramenove ekinja.
Familija Nerillidae su najsloenije graene arhianelide, duine do 1 cm. . Sline
su polihetama po primitivnim parapodijama i hetama. Na glavi imaju
tentakule(ciruse i palpuse). U Jadranu ivi Nerilla mediteranea a u slatkim
vodama peina vajcarske ivi Troglochaetus beranecki
 KLASA: POLYCHAETA
-5.300 vrsta ive u morima, a neke u slatkim vodama (u
peinama Hercegovine Marifugia cavatica (Serpulidae), neke
na kopneni nain ivotu na plantaama banana i kokosa
-Javljaju se i na dubinama od 8.000 m
-Obuhvataju redove (potklase): Sedentaria (u cijevicama),
Erantia (slobodno u dnu ili u pelegijalu) i Myzostomatida
(ektokomensali ili paraziti bodljokoaca)
-Vel. Od 1mm-3 m (Eunice gigantea)
-Karakteristika im je da na tijelu imaju razvijene parapodije
konomiini izrataji sa ekinjama Erantia
-Tijelo poliheta se satoji od glave, trupa i pigidijuma.
- glava prostomium (tentacule, ciri i proste oi) i peristomium
(usta)
- Kod Erantia na prostomiuju su
razvijene ciri ili papile
-kod nekih Polychaeta sa njim srasta
jedan ili vie segmenata trupa
metastomium
- Sedentaria velik broj perastih
tentacula uzimanje hrane (mikrofagi)
PARAPODIJE graene od neparne osnove
sa dva renja dorzalni notopodij i ventralni
neuropodijum u osnovi im je smjetena
jedna krupna tentacula cirus gdje se nalaze
hemijska i taktilna ula
-Na oba renja se nalaze ekinje od materije
sline hitinu
-Hete, a pored njih se nalaze acikule krupne
i jake
-Parapodije pored uloge u kretanju imaju
ulogu u respiraciji
-Tjelesni zid: jednosljini epidermis sa dosta
ljezdanih elija lui kutikulu, muskulatura-
peritoneum
Celom ulogu u transportu hranjivih materija, polnih produkata, a kod nekih
nije izdjeljen septame ve je jedinstvena cijelina, dok kod nekih preuzima
potpuno ulogu krvnog sistema
ES proto i metanefridije,
protonefridijalan poinje
solenocitama, a metanefridijalan
lijevkastim nefrostomom koji se
ulivaju u celom kanale
preseptalni i postseptalni
nefridiopora u osnovi neuropodija
-Crijevni sistem- prednje crijevo
poinje ustima na peristom., kod
grabljivica Erantia u ustima se nalaze
kutikularne strukture, - drijelo koje se
moe izbaciti (parne vilice)- jednjak
eludac (obloeni kutikulom) srednje
crijevo zadnje crijevo analni otvor
-Erantia grabljivice, Sedentaria
mikrofagi
-Parazitske vrste se hrane
hemolimfom domaina
-RESPIRATORNI SISTEM: primitivne
cijelom povr.tijela, notopodijima koji su
rasperani diu progresivnije
-KS zatvoren dorzalni i ventralni
sud, a njihova upljina je ostatak
blastocela
NS ljestviast kod primitivnih ima karakter vrpastog, a progresivnijih tipini
ljestviast, poinje bilobalnom ganglijom (naddrijelnom) okolodrelni konektivi
poddrijelna ganglija- ljestvica ganglija
ULNI ORGANI: taktilna ula na tentaculama, proste pi, taktilna ula na
parapodijama, ula za percepciju hemijskih drai, statocisti,
POLNI SISTEM: JEDNOSPOLCI MALI BROJ DVOSPOLNIH VRSTA
-Gonade se obrazuju od peritoneuma, a kod nekih samo u zadnjem dijelu tijela
koji poprima generativnu funkciju EPITKNI DIO, za razliku od prednjih atoknih
-Ovi dijelovi plivaju i kada dou do povrine puknu iz njih izlaze zrele polne
elije oplodnja, u Tihom oceanu ljudi ih skupljaju i jedu palolo crv Eunice
viridis
-Razvie: preko larve trohofore brazdanje spiralno, neravnomjerno
gastrualacija invaginacijom ili epibolijom
-Neke vrste su viviparne
-Bespolno: pupljenjem
-Imaju veliku mo regeneracije
RED: ERANTIA skitati,
lutati
Fam. Phyllodocidae - 300
vrsta u Evropi, u Jadranu
preko 15 rodova:
Sige, Lugia, Eteon, Eutalia
itd.
Fam. Alciopidae: u Jadranu
Alciope cantrainii,
A.parasitica
Fam. Nereidae: 400 vrsta
zarivene u morsko dno
Nereis pelegica, Laminaria
sp.
Fam. Hystriobdellidae
paraziti morskih riba
Fam.Ichtyomidae- na ribama
parazit
Fam. Aphroditidae: 60 vrsta koje
ive u bentosu, Aphrodita
aculeata, Hermonia hystrix

RED: SEDENTARIA
Fam.Chaetopteridae
Chaetopterus variopedatus
Fam Sabellidae Sabella pavonia,
Spirographis spallanzanii
Fam. Serpulidae- Serpula
vermicularis, Spirobis laevis,
Marifugia cavatica endem
Balcana
MYZOSTOMATIDA
-150 VRSTA EKTOPARAZITI KRINOVA ILI
ENDOPARAZITI MORSKIH ZVIJEZDA I
ZMIJOKRAKIH ZVIJEZDA
-TIJELO CRVOLIKO I NIJE IZRAENA
SEGMENTACIJA
-SIU TIJELESNU TENOST DOMAINA
A TO IM OMOGUAVA DRIJELO KOJE
MOGU IZBACIVATI NAPOLJE I CRIJEVO
SA DIVERICULIMA
-ODVOJENIH POLOVA, RAZVOJ PREKO
LARVE TROHOFORE
-FAM. MYZOSTOMIDAE, PHARINGIDAE,
MYSOMYZOSTOMIDAE IDR.
- VRSTA MYZOSTOMA GLABRUM
EKTPARAZIT NA VRSTI ANTEDON
MEDITERANEUM (CRINOIDEA)
 OLIGOCHAETA
-5.000 vrsta, 200 u slanim vodama, ostale povrinu
zemljita (4.000)i slatke vode
-Znaajnu ulogu imaju za aeraciju zemljita i plodnost
-Slobodni, komensali i paraziti na rakovima
-Vel.od 0,5 mm -3 m Megascolides australis
-5-600 segmenata na tijelu bsa malo heta i beqaz
parapodija
-Prostomium i peristomium-glava bez tentacula i oiju
-Razliiti tipovi prostomiuma
-Pored para heta i vjenci (anuli) ekinja veza sa
Polychaetama
-Klitelum samar lui sluz za kokon oploena jaja
-Trbunobono nefridiopore
Graa TZ: epidermis
koji lui kutikulu, sloj
krune, uzdune
muskulature celom u
dva mjehura u
segmentima, podjeljen
mezenterama, a izmeu
segmenata
diseptimentima
-U sastavu visceralnog
epitela celoma nalaze se
hloragogene elije koje
uestvuju u ekskreciji
UNUTRANJA GRAA
- CRIJEVNI SISTEM: usta, drijelo, jednjak, voljka,
eludac, srednje crijevo, zadnje crijevo anus
-Na jednjaku se nalaze kalciferne ili Morenove lijezde-
reguliu pH tjelesne tenosti esticama zbog velikog
unosa hranom humusne kiseline
-Tiflozolis invaginacija dorzalna u srednjem crijevu
uveanje povrine
-Neke su predatori
-Vrste koje ive u vodi nemaju voljku, tiflozolis
-RS cijelom povrinom tijela diu
-Brachiura na kraju tijela nalaze se vaskualizirani
izrataji krge.
-Fam.Tubificidae i Naididae ive u mulju respiaracija
zadnjim crijevom
-KS zatvoren dorzalni i ventralni ks, bona srca
-ES segmentalno rasporeenih metanefridija ako se u
svakom segmentu nalazi par holonefridijalna, vie -
meronefridijalan
NS ljestviast cerebralna ganglija kod primitivnih u peristomijumu a kod
progresivnijih iznad drijela konektivi poddrijelna ganglija ljestvica sa parovima
ganglija u svakom segmentu
-Aksoni koji su vezani za centralni nervni sistem brzo prenose nadraaj iz spoljnje
sredine. Osim CNS imaju i viscelarni n.s. koji inervira crijevo u vezi je sa centralni
(ljestvice).
-Od ula imaju dobro razvijena hemijska ula, fotoreceptorne elije
-POLNI SISTEM: Hermafroditi:
Muki polni sistem: parni testisi
sjemevod polni otvor. U vezikulama
seminalis vri se dozrijevanje
spermatozoida
-Receptaculum semminis sjemeni
materijal prilikom kopulacije
-enski polni sistem: parni ovarijumi
ovidukti enki polni otvor
-KLITELUM: sekret za obavijanje
oploenih jaja
-Razvie direktno, kod nekih
partenogeneza, arhitomija
(regeneracija)
-Podjela na redove na osnovu:
-1. poloaja kliteluma, polnih odvoda, otvora receptaculum
semminis
-1. PLESIOPORA najprimitivnije ive u vodi, hete su im u
snopovima
-Gonopore muke odmah iza sjemenika, ive u vodi, hete u
snopovima
-Fam. Aelosomatidae: Aelosoma quaternarium, A. variegatum, A.
hemprichi,
-Fam. Naididae fragmentzacijom razmnoavanje, slatke vode
dominatnno, Nais variabilis, N. Pardalis, Dero, Chaetogaster idr.
-Fam. Tubificidae: Tubifex tubifex, Peloscolex stankovii
-Fam. Enchytraeidae Enchytraeus albidus
-RED PROSOPORA ive slobodno samo neke su parazitske
-- u istom segmentu gonopore i sjemenici
-Fam. Lumbriculidae: Lumbriculus variegatus
-Fam. Branchiobdellidae 30 vrsta parazita Branchiobdella
parasitica na krgama rijenih rakova
 Red: Opistopora
Sjemenici i gonopore na veoj udaljenosti
Veina u zemljitu i manji broj u slatkoj vodi
Fam. Haplotaxidae Haplotaxis gordioides
Fam. Lumbricidae Lumbricus terrestris, L.
Rubeolus
Fam. Magascolecidae Maegascolex
australis preko 3 m
 Hirudine
a -
500pijavice
vrsta slatke, slane vode ,
vlano zemljite, dominantno
paraziti
Ne maju hete, imaju pijavke
Obrazuju klitelum Clitellata
Veleiina od 1- 20 cm
Na tijelu se razlikuje: glava
( prostomijum sa etiri
segmenta usna pijavka),
preklitelum (4 segmenta)
klitelum (3 i otvori p.s.), trup
(15) i zadnja pijavka (6-7)
Segmenti izdijeljeni na anuluse
- prstenove
Rhynchobdellidae usna
pijavka iza usta
Acanthobdellidae na maju
prednju pijavku
 Tjelesni zid: epidermis koji sadri pigmentne i ljezdane elije, lui kutikulu, miii Acanthobdellida celom,
progresivnijih redukovan u 4 cijevi ventralna, dorzalna i dvije bone preuzima ulogu ks
Parenhim ispunjava prostor izmeu organa u njemu pigmentne elije formiraju botrioidno tkivo ekskretorna
funkcija
CS po istom principu kao i Oligochaeta, paraziti u zidu drijela imaju pljuvane lijezde koje lue materiju
hirudin koja spreava koagulaciju krvi domaina

RS povrinom tijela
KS zatvoren leni i trbuni krvni sud
ES metanefridijalan 10-17 pari metanefridija i botrioidno tkivo
NS modana ganglija na VI segmenhtu, spojena za poddrelnu ljestvica od 20 pari ganglija
Izraeno stapanje ganglija
Imaju visceralni ns tri para nereva povezani za modanu gangliju
Imaju oi, taktilna ula, hemijska ula
Polni sistem: hermafroditan i uniforman: muki 4-10 pari testisa vasa efferrentia vassa defferentia na IX
segmentu kliteralnog regiona otvor
enski polni sistem: par ovariuma- oviducti na XI segmentu zavrpavaju se otvorom
Kopulacija izvan vode u kokonima jaja odlau u vodu ili zemljite
Razvie direktno
Klasifikacija na osnovu: 1. grae drijela, celoma, njihove biologije i sl.:
1. Potklasa Arrhirudinea
 Potklasa Arhihirudinea
Ovo su najprimitivnije pijavice. U okviru potklase ustanovljen
je red Acanthobdellida sa jednom familijom Acanthobdellide.
Za Acanthobdellida je karakteristino da im je tijelo skoro okruglo
i na pet prednjih segmenata imaju razvijene hete. Nemaju
prednju pijavku, a celom im je relativno dobro razvijen kao i
primarni krvni sistem. Srednje crijevo je bez divertikuluma. Po
svim ovim karakteristikama one su bliske parazitskim
oligohetama. ive parazitski na ribama. Poznat je rod
Acanthobdella sa dvije vrste koje parazitiraju Salmonidae.
Acanthobdella peledina (sl.61). Acanthobdellida su bez svake
sumnje po morfologiji i etologiji prijelazna grupa izmeu
Olgochaeta i pravih pijavica Euhirudinea.
Potklasa Euhirudinea
Prave pijavice za koje je karakteristino da nemaju hete.
Imaju dvije pijavke. Tijelo im se sastoji od 33 segmenta koji su
sekundarno segmentisani na po 2-14 anulusa. Krvni sistem je
djelimino do potpuno redukovan. U okviru klase izdvajaju se
redovi: Rhynchobdellida, Pharyngobdellida i Gnathobdellida.
 Red Rhynchobdellida
Obuhvata pijavice kod kojih se drjelo izvre u obliku rilice.Tijelo im je listoliko.
Segmenti tijela su obino sa po tri anulusa, a kod nekih i do 14. Celom je dosta
redukovan, ali se zadrava primarni krvni sistem graen od dorzalnog iventralnog
uzdunog suda. Srednje crijevo je sa divertikulumima.
Familija Glossiphonidae. Parazitiraju pueve i ribe slatkih voda.
Familija Piscicolidae (Ichtiobdellidae). Obuhvata uglavnom parazite riba koje ive u
morima i slatkim vodama. Tijelo im je uglavnom cilindrino. Najpoznatija meu njima
je Pontobdella muricata koja je jedina pijavica u Jadranu gdje parazitira na raama.
Na aranu se sree

Red Gnathobdellida
Veina vrsta ima u ustima tri para vilica. Celom im je redukovan i preuzima
funkciju krvnog sistema. Naseljavaju vode, a neke vrste su terestrine.
Familija Hirudinidae. Obuhvata vrste koje na segmentima imaju po 5 anulusa.
Na glavi imaju 5 pari oiju. Mlade jedinke Hirudinidae se hrane sisajui hemolimfu
insekata, vodozemaca, a kao odrasle, hrane se krvlju sisara. Hirudo medicinalis,
medicinska pijavica je esta kod nas.
Familija Haemadipsidae. Vste ove familije su se prilagodile na kopneni nain
ivota, gdje se hrane krvlju sisara. Veina vrsta naseljava junu Aziju, Madagaskar i
Australiju.
Red Pharyngobdellida
Naseljavaju kopnene vode i vlano zemljite. U drjelu nemaju vilice, ve samo
tri nabora. Crijevo im je bez divertikuluma. Ne sisaju krv ve se hrane sitnim
beskimenjacima. Herpobdella octoculata je esta kod nas i hrani se larvama
hironomida, simulida i sitnim oligohetama. Dina lineata ivi u planinskim vodama, a
karakterie se crnim linijama na tijelu.
 Filogenija Annelida
Veina zoologa smatra da su Annelida bliske pljosnatim
crvima (Plathelmintes, Nemertina) i mekucima. Porijeklo
Annelida je meutim, nejasno i o ovom problemu postoji vie
hipoteza, a dvije imaju najvie pristalica.
Prema takozvanoj Trohofornoj teoriji Annelida su se
razvile od organizama koji su po grai bili slini dananjoj larvi
trohofori koja slobodno pliva. Prema ovoj teoriji Annelida je
najprije iao prema Archiannelida, meu kojima ima vrsta ije je
tijelo graeno od malog broja segmenata, pokriveno je
uglavnom trepljama i karakteriu se i drugim primitivnim
odlikama.
Prema miljennu, koje je danas ire prihvaeno Annelida
su potomci Turbellaria. Od kojih su se turbelarija odvojile teko
je rei. Argumenti za tvrdnju o porijeklu Annelida od Turbellaria
se nalaze u nekim slinostima grae nervnog sistema,
ekstrotornog, zatim u slinosti Milerove larve Turbellaria i
trohofore Annelida. Pitanje nastanka celoma kod predaka
Annelida je takoe diskutabilno jer kao to je poznato pljosnati
crvi nemaju nikavu duplju osim crjevne.
 Danas se smatra da su Polychaeta, koje su se javile jo u
Kambrijumu, centralna grana razvoja Annelida pa i drugih
polimernih ivotinja.
Mjesto Myzostomida u filogenskom sistemu Annelida je bez
svake sumnje uz Polychaeta, meutim, od njih se razlikuju
komensalnim i prazitskim nainom ivota na Echinodermata-ma,
a naroito na Crinoidea-ma na kojima izazivaju proliferaciju tkiva
(gale). Srednje crijevo je sa diertikulumima (2-3). Sa celomom
komuniciraju metanefridije (par). Krvni sistem nemaju.
Prastare polihete su ivjele slobodno na morskom dnu odakle su
se postepeno irile prema obali, zalazile u rijeke pa konano
izale i na kopno. Ovaj put je vodio razvoju Oligochaeta.
Unutar klase Oligochaeta se za najprimitivnije danas smatraju
Naididae i Aeolosomatidae koje naseljavaju slatke vode to je za
njih primarna ivotna sredina. Primitivnost ovih oligoheta se
ogleda u krvnom sistemu jer nemaju bone krvne sudove, a u
zadnjem dijelu tijela celomski mjekovi nisu razdvojeni. Ima i
suprotnih miljenja po kojima su Lumbricidae najprimitivnija, a
Aeolosomatidae najprogresivnija grupa to je diskutabilno.
Oligohete su slobodnoovee, meutim, meu njima se zainje
parazitski nain ivota tako vrste familije Branchiobdellidae ive
parazitski na rijenim rakovima.
 Porijeklo Hirudinea se vezuje za Oligochaeta
meu kojima ima dosta slinosti pa je Michalsen
(1919) za obije grupe predloio naziv Clitellata na
osnovu prisustva kliteluma kod svih za vrijeme polne
aktivnosti. Oligochaeta i Hirudinea imaju niz
zajednikih karakteristika, a vrste iz reda
Acanthobdellida, a posebno vrsta Acanthobdella
peledina koja parazitira na ribama predstavlja pravu
prelaznu formu, tako da je neki zoolozi svrstavaju
meu Oligochaeta, a drugi meu Hirudinea. Za
Acanthobdellida je karakteristino da imaju hete (u
prednjem dijelu tijela), metamerni celom i krvni sistem.
Parazitizam kod pijavica je tokom filogenije doveo do
znaajnih promjena koje se ogledaju u redukciji heta,
diferencoranju pijavki, promjenama u grai celoma,
krvnog sistema i ekstretornog sistema. Konano,
moe se zakljuiti da su Hirudinea slijepa grana
evolucije u okviru filuma Annelida.