Pretvarai su obrtne elektrine maine koje pomou obrtnih dijelova
pretvaraju naizmjeninu struju u istosmjernu. Njihova funkcija moe biti i obrnuta , tj. mogu istosmjernu struju pretvarati u naizmjeninu struju jedne frekvencije u naizmjeninu struju druge frekvencije ili istosmjernu struju jednog napona u istosmjernu struju drugog napona. Tu spadaju motori ,generatori,kaskadni pretvarai i jednoarmaturni pretvara. Jednoarmaturni pretvarai
Jednoarmaturni pretvara je elektrina maina koja u istom rotoru pretvara
naizmjeninu struju u istosmjernu i obratno. Konstruktivno jednoarmaturni pretvara je maina istosmjerne struju kojoj se dodatni klizini prstenovi smjeteni na osovini rotora sa strane suprotne kolektoru . Jednoarmaturni pretvarai mogu biti izvedeni kao jednofazni (dva klizna prstena), kao trofazni ( s tri klizna prstena), kao i estofazni (s est kliznih prstenova). Klizni prstenovi preko kojih se vri prikljuenje pretvaraa na mreu naizmjenine struje nalazi se na osovini s jedne strane namotaj rotora(armature) , dok se kodlektor, sa kojeg se vri odvoenje istosmjerne struje, nalazi na osovini s druge strane armature . Namotaj rotora(armature) , dakle ima dvostruku ulogu: 1. Slui kao rotor sinhrone maine i 2. Kao rotor istosmjerne maine U praksi se najee upotrebljavaju trofazni jednoarmaturni pretvarai(sl.1) i estofazni jednarmaturni pretvarai(sl.2). Sa slike se vidi da je sa naitmjenine strane jednoarmaturni pretvara spojen na mreu naizmjenine struje preko transformatora iji se napon moe regulisati
Sl.1 Trofazni jednoarmaturni Sl.2 estofazni
pretvara jednoarmaturni pretvara Prinicip djelovanja jednoarmaturnog pretvaraa
sl.3 prikazana je shema
Na rotorskog(armaturnog) namotaja dvopolnog trofaznog pretvaraa.Poto je u datom sluaju broj pari grana namotaja rotora a=1,imaemo tri take a,b i c pomaknute meusobno za 120 i prikljuene na tri klizna prstena , . S strane istosmjerne stuje na kolektor su u neutralnoj osi smjetene etkice A i B. Zavrtimo li rotor pretvara nekim pogonskim strojem , u njegovom namotaju indukovae se naizmjenini napon.U tom sluaju na kolektorskim Sl.3 Shema namotaja rotora trofaznog etkicama A i B dobiemo istosmjerni jednoarmaturnog pretvaraa napon(kolektor slui kao ispravlja ind napona u rotoru), dok e na etkicama kliznih prstenova djelovati trofazni naizmjenini napon. U ovom sluaju jednoarmaturni pretvara postaje dvostruki generator koji na jednoj strani daje naizmjeninu struju, a na drugoj strani istosmjernu. Pri tome nije potreban nikakav izvor pobudne struje, jer istovremeno s pokretanjem iz istosmjernog djela pretvaraa u pobudni namotaj tee pobudna struja. Jednoarmaturni pretvara najee upotrebljavamo za pretvaranje naizmjenine struje u istosmjernu. U stvari, postoji stalni odnos izmeu dovedenog naizmjeninog napona ~U i istosmjernog napona U koji vlada na etkicama kolektora.
To znai da je ispravljeni napon vei od naizmjeninog napona za puta.Npr.
Troila trebaju ispravljeni napon od 110V, tada je na naizmjeninoj strani potrebno dovesti naizmjenini napon efektivne vrijednosti od 78V.Poto u mreama ne postoji ovakav napon, jasno je da transformator na naizmjeninoj strani pretvaraa ima zadatak da vri njegovu regulaciju. Jednoarmaturni pretvarai izvode se za razne snage,ve prema potrebi ,ali ogranienog napona na istosmjenoj strani do 3 000V zbog potekoe oko izvedbe kolektora Upotrebljavaju se u industriji nafte,hemijskoj industriji i slinim pogonima gdje se naizmjenina struja pretvara u istosmjernu.