MODANI KRVNI

PROTOK

Taiba Muminovic
Radioloke tehnologije
 Krvni protok

Modane tekuine

Poremeaj bilo kojeg od ova dva imbenika moe otetiti

modanu funkciju.

Npr. potpuni prestanak krvnog protoka u mozgu uzrokuje

nesvjest u 5 do 10 sekundi.
 Modani krvni protok opskrbljuju 4 velike arterije
2 karotidne i 2 vertebralne arterije

Willisov prsten na bazi mozga

arterije koje polaze iz Willsovog prstena pijalne arterije

penetrirajue arterije i arteriole intracelularne arteriole
kapilari u kojima se odvija izmjena kisika, hranjivih tvari, ugljikova
dioksida i metabolita izmeu krvi i tkiva

Virchow-Robinov prostor (razdvaja penetrirajue krve ile od

modanog tkiva)
Normalni modani krvni
protok

Normalni krvni protok kroz modano tkivo odrasle osobe

iznosi prosjeno 50 65 mL na 100 grama mozga u minuti

Za cijeli mozak iznosi 750 mL / min

15% ukupnog sranog minutnog volumena u mirovanju

Regulacija modanog protoka krvi

Nekoliko metabolikih imbenika sudjeluje u

nadzoru nad modanim protokom krvi :
koncentracija ugljendioksida
koncentracija vodikovih jona
koncentracija kisika
koncentracija tvari koje otputaju astrociti
 Regulacija modanog krvnoga protoka pri povienoj
koncentaciji ugljinog dioksida ili vodikovih jona:

o Poveanje koncentracije ugljinog dioksida u arterijskoj

krvi koja opskrbljuje mozak uveliko poveava modani
protok krvi.

o 70% tno poveanje arterijskog PCO2 priblino

udvostruuje protok krvi.
Odnos izmeu arterijskog PCO2 i modanog krvnoga protoka
Kako ugljini dioksid poveava modani krvni
protok ?

Ugljikov dioksid + voda u tjelesnim tekuinama

ugljina kiselina

vodikovi joni

dilatacija modanih ila

 Dilatacija krvnih ila u mozgu, koju uzrokuju vodikovi ioni,
gotovo je srazmjerna povienju koncentacije vodikovih iona.

Mlijena kiselina, pirogroana kiselina ili bilo koja

druga tvar koja je nastala tokom tkivinih
metabolikih procesa takoer tako to poveavaju
kiselost u modanom tkivu i koncentraciju vodikovih
iona, poveavaju i modani protok krvi.
 Poveana koncentracija vodikovih iona uveliko
sniava ivanu aktivnost.

Poveavanjem protoka krvi se vodikovi ioni,

ugljini dioksid i druge kisele tvari odnose iz
modanog tkiva

Mehanizam u odravanju stalne koncentracije

vodikovih iona u modanim tekuinama pa tako i
odravanju normalne, stalne razine ivane
aktivnosti

Vanost ugljikova dioksida i vodikovih iona u

nadzoru nad modanim protokom krvi:
 3,5 mL kisika na 100 grama modanog tkiva u
minuti

Mehanizam lokalne regulacije protoka krvi

Ako protok krvi u mozgu postane nedostatan da

bi osigurao potrebnu koliinu kisika, manjak
kisika gotovo trenutano uzrokuje vazodilataciju
pa se protok krvi i prijenos kisika u modano
tkivo vraa blizu normalne vrijednosti.

Manjak kisika kao regulator modanog protoka

krvi:
 Pokusi su pokazali su da se modani protok krvi pone
poveavati kad se PO2 u modanom tkivu snizi na vrijednost
manju od priblino 4,0 kPa (normalne su vrijednosti 4,7 do
5,3 kPa)

Modana funkcija postaje poremeena pri niim

vrijednostima PO2, a posebice pri vrijednosti manjoj od 2,7
kPa

Stoga mehanizam lokalne regulacije modanog protoka krvi

s pomou kisika vaan je u spreavanju smanjenja aktivnosti
ivanih stanica u mozgu, pa tako i spreavanju poremeaja
mentalnih sposobnosti
Tvari koje se otputaju iz astrocita kao regulatori
modanog
protoka
Astrociti (od krvi : zvijezda) zvani i astroglija,
gr.astron=
smjeteni oko krvnih ila sredinjeg ivanog sistema

Zvjezdolike, neivane
stanice

Pruaju potporu i tite neurone, te omoguuju njihovu

prehranu
Imaju brojne izdanke koji su u dodiru s neuronima i krvnim ilama
koje ih okruuju to djeluje kao snaan mehanizam
neurovaskularne komunikacije.

Astrociti sive stvari / protoplazmatki pruaju tanke izdanke koji

prikrivaju veinu sinapsi te iroke zavrne noice koje su tijesno
priljubljene uz ilnu stijenku
Mjerenje modanog protoka krvi i
uinak aktivnosti mozga na protok:
Razvijen je postupak istodobnog mjerenja protoka krvi ak u 256
odvojenih dijelova ljudske modane kore.

Radioaktivna tvar npr. radioaktivni ksenon injicira se u karotidnu

arteriju, a zatim se biljei radioaktivnost pojednih dijelova kore dok
ta tvar prolazi kroz modano tkivo.

Brzina nakupljanja i nastajanja radioaktivnosti u pojedinom dijelu

tkiva izravna je mjera veliine protoka krvi kroz taj dio.

Primjenom tog postupka pokazano je da se protok krvi u pojedinom

dijelu mozga mijenja ak za 100 do 150% unutar nekoliko
sekundi,kao odgovor na promjenu lokalne ivane aktivnosti
 Tijekom normalnih dnevnih aktivnosti tlak moe
znatno varirati

Modani protok krvi izuzetno je dobro reguliran

u naponu arterijskih tlakova od 8,0 kPa do 18,5kPa

Ako se arterijski tlak smanji ispod 8,0kPa,

modani protok se znatno smanji

Autoregulacija modanog protoka krvi titi od promjena arterijskog

tlaka:
 Simpatiki ivci koji iz gornjih cervikalnih
simpatikih ganglija odlaze prema gore, du
modanih arterija

Presijecanje ili blago/umjereno podraivanje ne

uzrokuje znatnije promjene modanog k.p.

Ipak simpatika stimulacija moe se aktivirati

dovoljno snano da uzrokuje suenje modanih
arterija

Uloga simpatikog ivanog sistema u regulaciji

modanog krvnoga protoka
 Broj krvnih kapilara u mozgu najvei je ondje gdje su
metabolike potrebe najvee

Intenzitet metabolizma modane sive tvari 4 x

intenzitet m. bijele modane tvari
(takoer taj odnos vrijedi i za broj kapilara i veliinu
protoka)

Modani kapilari su veinom manje propusni od kapilara u

drugim tkivima u tijelu

Modana mikrocirkulacija
 Modani udar nastaje pri zaepljenju u krvnim ilama:

o Ozbiljan poremeaj modane funkcije usljed zaepljenja

arterija

o Arteriosklerotske ploe mehanizam zgruavanja krvi

o Visok krvni tlak pucanje krvne ile krvarenje

o Najee zaepljenje sredinje modane arterije

 1600mL volumen upljine u kojoj je mozak i
kimena modina

Od toga 150mL cerebrospinalni likvor

U modanim komorama, u cisternama oko

SUSTAV
mozga i kimene modine

CEREBROSPINALNOG
LIKVORA
 Poput jastuka titi mozak unutar krutog
prostora

Likvor i mozak priblino ista specifina

gustoa pa mozak pluta u likvoru

Zatitna uloga
cerebrospinalnog likvora
 Stvara se brzinom oko 500mL dnevno

2/3 likvora od sekrecije korioidnoga pleksusa

u 4 modane komore (najvie 2 lateralne)

Dodatna koliina ependimalne povrine

komora, arahnoidne membrane, sam mozak
(kroz perivaskularne prostore)

Stvaranje,protjecanje i apsorcija
cerebrospinalnog likvora
 Luenje iz korioidnoga pleksusa

Apsorcija cerebrospinalnog likvora kroz arahnoidne resice

Perivaskularni prostori i cerebrospinalni likvor

Limfna funkcija perivaskularnih prostora

 Normalan tlak kod osobe koja lei vodoravno je
oko 1,3kPa (130mL vode, 10mmHg)

0,7kPa

1,8kPa

(-0,4) do (-0,7) kPa - meustanini prostori

potkonog tkiva

Tlak cerebrospinalnog
likvora
 Regulacija tlaka cerebrospinalnog likvora s pomou
arahnoidnih resica

Tlak likvora u nekim modanim bolestima

Uinak povienoga likvorskog tlaka na onu papilu.Edem

papile
 HIDROCEFALUS prekomjerno nakupljanje
vode u lubanjskoj upljini

est uzrok blokada Silvijeva akvedukta

Najdjelotvornije lijeenje hirurko umetanje

silikonske cjevice (da se likvor moe
apsorbirati kroz peritoneum)

Opstrukcija protjecanja
cerebrospinalnog likvora
Hidrocefalus je naziv za proirenje komora mozga kome je prethodilo ili je aktuelno povienje pritiska u centralnom nervnom sistemu zbog
poveane koliine cerebrospinalnog likvora. Moe biti posljedica razliitih bolesti: upala CNS-a, tumora, krvarenja, povreda itd. Poremeaj
nastaje zbog smetnji oticanja, odstranjivanja ili stvaranja likvora, modane tenosti. Zbog tog vika "vode" u glavi je i nastao termin vodena
glava.
 Krvno-likvorska i krvno-
modana barijera

Izmeu krvi i cerebralnog likvora

Izmeu krvi i modane tekuine drugih dijelova tijela

Gotovo u svim podrujima modanog parenhima

Lakoa difuzije
propusne slabo propusne nepropusne

Voda Natrij Plazmatske

bjelanevine

Ugljini dioksid Kalij Mnoge velike organske

molekule

Kisik Hlor

Tvari topljive u
lipidima
npr.alkohol,anestetici
 Modani edem
Jedna od najteih komplikacija poremeene hemodinamike i
likvorske dinamike u mozgu

Nagomilavanje edemske tekuine pritie krvne ile,to

dovodi do smanjenja krvnog protoka i vodi ka unitenju
modanog tkiva

Uzrok potres mozga, povien kapilarni tlak ili oteenje

kapilarne stijenke

Intravenska infuzija neke koncentrisane osmotski aktivne

tvari (monitol npr.) ili punkcija komora (uklanjanje tekuine
iz lateralnih modanih komora)