GNOJIDBA I

GNOJIVA
Nastavni predmet:Repromaterijal u
poljoprivredi, za 2. razred

Materijal je samo za internu upotrebu

 GNOJIDBA I GNOJIVA

gnojidba-kljuni biljnouzgojni zahvat

gnojidba-unoenje razliitih tvari u
tlo,kako bi poveali plodnost tla,a time
i prinos biljaka
gnojiva-razliite tvari koje dodajemo u
tlo kako bi poveali plodnost tla,a
time i prinos biljaka
Ishrana bilja
Bilanca(koliina)hraniva
u tlu je
promjenjiva
IZLAZ-gubici hraniva ULAZ-dobici hraniva
-vezanje u razliite
oblike,biljci nepristupane-
inaktivacija i tetna
fiksacija
-ispiranje izvan rizosfere
-odnoenje erozijom
-denitrifikacija-oslobaanje
duika iz nitrita i nitrata pod
djelovanjem bakterija tla
-ODNOENJE ETVOM
-oslobaanje iz organskih i
mineralnih spojeva
-aktivacija,mineralizacija
-poplave,oborine
-vjetar
-dizanje iz dubljih slojeva tla
bioloka fiksacija-zrnate
mahunarke
-GNOJIDBA
 GNOJIDBA I
GNOJIVA
GNOJIDBA=ISHRANA BILJAKA
prouava se u sastavu FIZIOLOGIJE BILJA
BILJKA SE HRANI RAZLIITIM
MINERALNIM TVARIMA, KOJE MORAJU
BITI U IONSKOM OBLIKU I OTOPLJENE U
VODI
Liebigova teorija mineralne ishrane
Liebigov zakon minimuma
GNOJIDBA I GNOJIVA-
Liebigov zakon
minimuma
 GNOJIDBA I GNOJIVA
usvajanje hraniva putem korijena
korijenove dlaice
difuzija i osmoza
ishrana preko lista-folijarna ishrana
biljka se hrani razliitim MINERALNIM
tvarima, koje nazivamo BIOGENI elementi
MAKROELEMENTI:C,H,O,N,P,K,Ca,Mg,Fe,S
MIKROELEMENTI:B,Cu,Zn,Mn,Mo
 GNOJIDBA I GNOJIVA
biljka stvara prinos svojim rastom i
razvojem,zahvaljujui stvaranju organske
tvari u procesu fotosinteze.Ali kvalitetne
fotosinteze nema ako je biljka
gladnatj.ako nisu prisutna BILJNA
HRANIVA
biljna hraniva=biogeni elementi=mineralne
tvari,u tlo dolaze na razliite naine, a
najvaniji je GNOJIDBA
 PODJELA GNOJIVA
PREMA MJESTU PROIZVODNJE:
-domaa
-tvornika
PREMA SASTAVU:
-organska
-mineralna
-organo-mineralna
-bakterijska
ORGANSKA
GNOJIVA
 ORGANSKA GNOJIVA
ili domaa, proizvodimo ih na gospodarstvu
ili u domainstvu
bogata su organskim tvarima (bjelanevine,
ugljikohidrati, masti, vlakna...),a siromana
mineralnim, tj.biogenim elementima
sva hraniva u njima su vezana u razliite
organske spojeve, i da bi biljci postala
pristupana, organsku tvar moraju
prethodno razgraditi mikroorganizmi tla
 ORGANSKA GNOJIVA
Vana uloga organskih gnojiva je u
popravljanju strukture tla, odnosa vode i
zraka u tlu, te toplinskih svojstava tla.
VRSTE:-stajski gnoj(kruti i tekui)
-gnojnica
-kompost
-fekalije
-gnoj peradi
-etveni ostaci
-zelena gnojidba (sideracija)
 MINERALNA GNOJIVA
bogata su mineralnim tvarima (biljnim
hranivima),a siromana organskim
tvornika, ili trgovaka, ili komercijalna
PODJELA:-pojedinana:-duina
-fosforna
-kalijeva

-sloena:-mijeana
-kompleksna
 STAJSKI GNOJ

otpadak pri stajskom dranju domaih

ivotinja
podjela:-kruti stajnjak-stajsko dranje
uz primjenju stelje
-tekui stajnjak ili gnojovka-
stajsko dranje bez stelje
Kruti stajski gnoj
najvanije i najstarije
organsko gnojivo
smjesa krutog i
tekueg izmeta
domaih ivotinja i
stelje
proizvode ga ga sve
domae ivotinje
stelja-za pokrivanje
poda staje, usitnjena
slama, listinac,piljevina
Dobro zbrinuti stajnjak
Stajski gnoj treba kvalitetno
sloiti na gnojitu i ostaviti
da dozrijeva 3-4 mj.(1
god.).
Zreli stajnjak je
poluhumificirana masa
izmeta i stelje nastala
radom mikroorganizama u
procesu humifikacije.
HUMIFIKACIJA=proces
truljenja i raspadanja mrtve
organske tvari.Obavljaju ga
mikroorganizmi, a krajnji
produkt je humus.
KRUTI STAJSKI GNOJ
sastav stajnjaka:20%organske tvari
0,5% duika
0,25% fosfora
0,5% kalija
duino i kalijevo gnojivo
Fosfatiziranje stajnjaka- dodati100-150g/1m2
superfosfata (pojedinano fosforno gnojivo)-vee
se amonijak i smanjuju gubitci duika, poveava se
sadraj fosfora,sprjeava se razvoj tetnih
bakterija, pa je stoka zdravija, manje je muha u
stajama. Superfosfat dodavati u staji.
Konjski stajski gnoj

kvaliteta krutog
stajnjaka:1.konjski
2.govei
3.svinjski
 Kruti stajski gnoj
KONJSKI:topao,brzo se razgrauje, djeluje
kratko ali energino.Za teka glinasta
tla.Prirodni izvor topline u klijalitima
OVJI:topao, slian konjskom, ali bogatiji
hranjivima,djeluje dvije godine
GOVEI:hladan,jer sadri puno vode,dobar i
za pjeskovita i za teka tla,djeluje 3-4god.
SVINJSKI:hladan,od svih navedenih vrsta
sadri najmanje duika
Kvalitetan zreli konjski
stajnjak
 KRUTI STAJSKI GNOJ
DOZE: slaba-----10-20t/ha
srednja---20-30t/ha
jaa-------30-40t/ha
jaka------->40t/ha
UNOENJE U TLO:-najbolje s ljetnim ili
jesenskim oranjem
-na dubinu 20-25cm
-plugovima-zaorati
TRAJANJE DJELOVANJA: 2-3 godine
Zreli kruti stajski gnoj
Uvijek koristiti zreli
stajnjak, jer svjei
djeluje fitotoksino.
Nakon razbacivanja po
oranici, odmah ga
unijeti u tlo.
Odvoziti ga po
oblanom, prohladnom
vremenu i kada je bez
vjetra.
Prosjeno vrijeme
iskoritavanja stajnjaka
1.god-oko 50% svih hraniva
2.god-oko 30% svih hraniva
3.god-oko 20% svih hraniva
Ovo vrijedi za srednje teka tla, dok se na lakim
tlima sva hraniva iskoriste tokom dvije god.
Najvea uinkovitost se postie kombiniranjem
stajskog i mineralnih gnojiva, jer stajnjak ima
ulogu u popravljanju strukture tla i poboljanju
mikrobioloke aktivnosti tla, dok mineralna
gnojiva opskrbljuju biljku hranivima
Rasipa krutog
stajnjaka
TEKUI STAJSKI GNOJ-

tekuiGNOJOVKA
stajnjak, dobivamo tekuim
izgnojavanjem, kada se kruti izmet sprema
bez stelje
potrebne staje s reetkastim podovima,
tako da se izmet direktno skuplja u
bazenima ispod leita stoke
mora dozrijevati u bazenima 1-4 mj.
doza:20-25 m3/ha
po potrebi se moe razrijediti u omjeri 1:3 ili
vie
Staje s reetkastim
podovima za sakupljanje
gnojovke
Gnojovka
Bazeni za
dozrijevanje
gnojovke
Odnos glavnih
biljnih hraniva u
gnojovki je
1:0,39:1,58 zbog
ega je smatramo
kalijsko-duinim
gnojivom
Bazeni za dozrijevanje
gnojovke
Lagune za tekui
stajnjak
Primjena tekueg
stajnjaka-gnojovke
Podzemna primjena-
direktno ubrizgavanje
u tlo
Sprjeavamo gubitak
amonijaka i irenje
neugodnog mirisa
Zabranjena primjena
na smrznutom i
snijegom pokrivenom
tlu,u jagodiastom
vou i u priobalnom
pojasu
Primjena tekueg
stajnjaka-gnojovke po
povrini tla
Primjena tekueg
stajnjaka-gnojovke po
povrini tla
 GNOJNICA
sastoji se od mokrae domaih ivotinja, oborinske
vode, komadia stelje i iscjetka s gnojita
potrebne su septike jame pokrivene poklopcem, zbog
hlapljenja amonijaka i prodiranja oborinske vode

doza:100-200 hl/ha (1hl=100l )

koristi se na panjacima, prije poetka vegetacije trava,

i na travnjacima rano u proljee

NE koristiti je na tek kalcificiranim tlima, jer e doi do

gubitka duika u obliku amonijaka
Primjena gnojnice
Primjena gnojnice
GNOJ PERADI
bogatiji je biljnim
hranivima od
krutog stajnjaka
koristi se u uzgoju
visokovrijednih
kultura npr. cvijea
doze se kreu od
nekoliko stotina kg
do 20 t/ha
Brikete kokojeg gnoja
KOMPOST
 KOMPOST
smjesa organskih otpadaka gospodarstva,
kuanstva, naselja i industrije, preraena
radom mikroorganizama i faune
humifikacija je ila do kraja, organsku tvar u
kompostu ini trajni humus
VRSTE:obini domai, lumbripost, od slame
i kukuruzovine, od treseta, od gradskog
smea, mulja otpadnih voda i raznih
industrija
 Obini domai
kompost
kompostiranje razliitih
otpadaka iz kuanstva
razliite organske tvari,
pa i kosti, dlake i perje
dodavati tvari koje
dobro veu vodu npr.
tlo, mulj ili pepeo
dodavati tvari koje
potiu kompostiranje
npr.vapno,gnojivo
Kompostna hrpa
kompostnu hrpu
formirati u sjeni na
suhom
dimenzije:irina 150-
200 cm i visina 60-
120 cm
trajanje zrenja:6-20
mjeseci
tokom tog vremena
hrpu 2-3 puta
promijeati
 KOMPOST
U kompostnu hrpu ne stavljati tvari nepoznatog
sastava,osobito teke metale, staklo, plastiku,
uginule zaraene biljke i ivotinje, korove koji nose
sjeme.
Masa koju kompostiramo mora stalno biti vlana.
Sastav:0.35% duika, 0.20% fosfora, 0.25% kalija i
2.3% kalcija.
Doza: 20-30 t/ha .
Trajanje djelovanja: 1-2 god.
Moe se koristiti na svim tlima, u svim kulturama i
u svako doba godine.
Komposter
Komposter
Komposter
 Kompostiranje
prije
poslije
 Kompostiranje
prije poslije
Zreli kompost
 KOMPOST OD
GUJAVICA
ILI LUMBRIPOST
To je kompostirani stajski gnoj.
Humifikaciju obavljaju gujavice.
Proces ide do kraja, pa na kraju dobivamo
zreli humus.
Koristi se za proizvodnju visokovrijednih
kultura u zatienim prostorima-
staklenicima i plastenicima-za proizvodnju
presadnica povra, cvijea, duhana.
Prizvodnja lumbriposta
 Proizvodnja
lumbriposta
Lumbripost-gujavice
Lumbripost
Zreli lumbripost
 Ostale vrste komposta
Slama i kukuruzovina se teko kompostiraju jer
sadre premalo vode za kvalitetan rad bakterija,
zbog ega treba dodavati vodu ili gnojovku.

Zemlje bogate tresetom (Rusija, Poljska, Finska)

proizvode od njega kompost.

Kompostiranje gradskog smea, mulja i otpadnih

voda je opasno zbog sadraja olova, ive i kadmija
(teki metali) i moe dovesti do oneienja tala na
kojima se primjenjuje.

Primjena fekalija je rizina zbog opasnosti od

irenja patogenih organizama ( E. coli i drugi
crijevni paraziti).
POSLIJEETVENI
OSTACI
Sadre odreenu
koliinu hraniva i
organske tvari koja se
moe korisno
iskoristiti.
Naini
koritenja:unoenje u
tlo, spaljivanje,
zastiranje povrine i
spremanje organskog
gnojiva.
Spaljivanje
poslijeetvenih
ostataka-
neprihvatljivo!!!
Spaljivanje
poslijeetvenih ostataka
najloiji postupak, jer znai potpuni
gubitak organske tvar, koja
jednostavno izgori
kvari se struktura tla
tlo se sui
u povrinskom sloju tla se unitavaju
svi korisni organizmi
opasnost od poara
Unoenje poslijeetvenih
ostataka u tlo
To su razliiti organski materijali poput slame,
kukuruzovine, lia eerne repe, cime krumpira.
Kod nas su najprisutniji slama strnih itarica i
kukuruzovina.
U tlo ih zaoravamo na dubinu 10-20 cm, a po potrebi ih
prethodno sjeckamo zbog kvalitetnijeg unoenja u tlo.
Razgradnju unesenih ostataka obavljaju bakterije tla,
koje u tom procesu ugrauju duik iz tla u svoja tijela i
tako mogu dovesti do DUINE DEPRESIJE. Kako bi to
sprijeili, prije zaoravanja treba po njivi razbacati
duino gnojivo ( na 100kg slame 1 kg duika ).
Duina depresija-pad sadraja duika u tlu zbog
zaoravanje slame ili kukuruzovine i rada bakterija tla.
Maliranje povrine tla
poslijeetvenim
ostacima
maliranje=zastiranje ili prekrivanje
povrine tla biljnim ostacima
koristimo ugl. slamu kao mrtvi mal
mal djeluje kao pokriva koji
smanjuje gubitak vlage iz tla,tlo je
toplije, smanjen je razvoj korova,
poboljana mikrobioloka aktivnost tla
Mrtvi mal-usitnjeni
ostaci drvenastih
kultura
Maliranje
Maliranje
 ivi mal-gusto
posijane
biljke
Mrtvi mal-slama
Mrtvi mal- plastine
folije
Mrtvi mal-plastine
folije
Zelena gnojidba -sideracija

To je unoenje u tlo
nadzemne zelene
mase formirane
namjenskim
uzgojem za to
zasijanih usjeva
koje nazivamo
sideratima.
Obogaujemo tlo
organskim tvarima.
 Sideracija
prednosti:-poboljava se bioloka aktivnost tla
-rahlimo teka tla
-obogaujemo tlo duikom
-obogaujemo tlo humusom
podjela siderata:-neleguminozni (uljana repica,
goruica)
-leguminozni (djeteline, grahorica,
bob)
u tlo ih unosimo plugom (zaoravamo),
kada razviju dovoljnu nadzemnu masu
za uspjenu sideraciju je potrebno 5-8 t/ha
organske tvari
djelovanje sideracije: 1-2 godine
Sideracija zaoravanje
 Siderati
BOB

DJETELINA

REPICA
DJETELINA
Tvornika organo-
mineralna gnojiva

kombinacija
domaih i
mineralnih gnojiva
proizvode se u
tvornicama
osnova je ugl.
kokoji gnoj
Organo-mineralna
gnojiva
Organo-mineralna
gnojiva
Bakterijska gnojiva
sadre istu kulturu
bakterija ili gljivica
koje imaju
sposobnost
vezivanja (fiksacije)
duika iz zraka,
kojim obogauju tlo
gnojiva budunosti
MINERALNA
GNOJIVA
-tvornika, komercijalna, sintetika
gnojiva
Mineralna gnojiva

Ina petrokemija-Kutina
Mineralna gnojiva
Djelovanje organskih gnojiva je kompleksno, ali je u
njima niska koncentracija hraniva, pa je teko
nadoknaditi vee koliine svih hraniva u kratkom
vremenu.

Ukupne koliine organskih gnojiva su ograniene, pa

se stoga danas sve vie u praksi koristi drugi tip
gnojiva pod nazivom -mineralna gnojiva

Mineralna gnojiva su soli dobivene kemijskom

obradom prirodnih sirovina ili sintezom.
Sastav mineralnih gnojiva
U sastavu mineralnih gnojiva nalazimo:
-punilo-tvari koje slue za podeavanje
koncentracije hraniva u gnojivu (Ca,Mg)

-aktivnu tvar-postotni sadraj jednog ili vie

hraniva u gnojivu, a odnos izmeu hraniva
nazivamo FORMULACIJA

-balast-produkti kemijskih reakcija u proizvodnji

gnojiva
Podjela mineralnih gnojiva prema
broju biljnih hraniva

Najvanija biljna hraniva su duik (N),

fosfor (P2O5) i kalij (K2O).

Prema broju biljnih hraniva,gnojiva dijelimo na:

-pojedinana
-sloena:-mijeana
-kompleksna
Pojedinana mineralna gnojiva
sadre samo jedno hranivo.

Dijelimo na:
-pojedinana duina gnojiva
-pojedinana kalijeva gnojiva
-pojedinana fosforna gnojiva
Pojedinana duina gnojiva

Najvaniji oblici duika u tlu su:

-nitratni
-amonijski
-amidni
Nitratni duik

-u otopini tla
-lako usvajanje od strane biljke,to je
potrebno u vrijeme dok korijen biljke jo
nije dovoljno razvijen, npr. u rano proljee
-lako se ispire i taloi u dubljim slojevima tla
Amonijski duik

-vezan na humus i glinu

-slabije pokretan,nema opasnosti od
ispiranja udublje slojeve tla
-direktno usvajanje od strane biljke, ali
sporije od nitratnog oblika
-razgradnjom prelazi u nitratni oblik,
posebno pri viim proljetnim
temperaturama
Amidni duik

-biljke ga ne koriste izravno

-u tlu prelazi u amonijski, a zatim u nitratni
oblik, djelovanjem bakterija tla, to ovisi i
temperaturi tla ( >5 stupnjeva C)
-UREA sadri amidni duik, pa zbog toga
nije pogodna za poetnu gnojidbu u rano
proljee
Pojedinana duina gnojiva su:

-Urea
-Kan
-Uan
-An
Urea ili karbamid
- 46 % N
- granule bijele boje
- duik u amidnom obliku
- koristiti u jesenskoj osnovnoj i predsjetvenoj
gnojidbi, te za prihranu
- zakiseljava tlo,pa na svakih 100kg UREE, u tlo
treba unijeti i 46 kg ivog ili 80 kg gaenog vapna
- lako topljiva u vodi-za folijarnu prihranu
- otopinu uree moemo mijeati s mnogim
pesticidima
 Koncentracija otopine UREE za
folijarnu primjenu
travnjaci i strne itarice 25- 30%
krumpir 3- 5%
voke 0,5 - 2%
vinova loza 0,5 - 1%
povre 0,5 - 1,5%
eerna repa 2- 4,5%
masline 8- - 10%
lubenica do 0,5%
kukuruz 4 - 6%
Izraunavanje doze i
koncentracije otopine
UREE
koncentracija X utroak vode
Doza=----------------------------------------
100

doza X 100
Koncentracija=------------------
utroak vode
Kan

- kalcij-amonij nitrat
- 27% N
- za prihranu svih kultura
- pogodan za sva tla, posebno kisela, jer
sadri Ca i Mg
- u obliku granula sive boje
 Uan
- urea + amonijski nitrat
- 30%N
- sadri N u amonijskom, nitratnom i amidnom
obliku
- bistra, gotova otopina
- za gnojidbu strnih itarica, uljane repice,
travnjaka preko lista, a okopavina, vonjaka,
vinograda, NIKAKO PREKO LISTA, NEGO
ISKLJUIVO PREKO TLA
- primjenjuje se obinim prskalicama
An

- amonijski nitrat
- 33.5%N
- istih karakteristika kao KAN, ali ne sadri
Ca i Mg
Pojedinana kalijeva gnojiva
- biljka K usvaja kao K+ ion,
- vezan na adsorpcijski kompleks tla u lako
pristupanom obliku
- biljka ga lako usvaja
- kalijev ion se u tlu dobro vee, pa nema
opasnosti od veeg ispiranja u dublje
slojeve tla
- kod nas se koriste kloridi i sulfati
Kloridi (KCl)

- koriste se 40, 50 i 60 % kalijeve soli

- u svim kulturama i na svim tlima
- prije sjetve i tokom sjetve, te tokom
vegetacije
- grube, kristalne tvari, slabo higroskopne,
bjelkaste, sivkaste ili crvenkaste boje
Sulfati (K2SO4)

- 48-52 % K2O
- bijele, sivo-bijele ili ukaste kristaline
tvari
- slabo higroskopni i brzo djeluju
- pogodni za sva tla, posebno kisela
- prije i tokom sjetve, te tokom vegetacije
- pogodni za kulture koje ne podnose klor,
npr. voe, krumpir, duhan, vinova loza,
hmelj
Patent kalij

- 21-30% K2O, kalij-magnezij sulfat

- bijela do sivo-bijela zrnata sol
- nije higroskopan
- preporuuje se za kisela tla
- pogodan za povre i krumpir
- prije i tokom sjetve, te tokom vegetacije
Pojedinana fosforna gnojiva

Fosfor ima dvojnu ulogu:

-kao biljno hranivo
-kao pokazatelj plodnosti tla

Biljka ga usvaja kao:

- primarni fosfatni ion
- sekundarni fosfatni ion
Pojedinana fosforna
gnojiva
Biljka najlake usvaja fosfor u uvjetima
neutralne reakcije tla.
Na kiselim tlima se P vee na Al i Fe, i nastaju
teko topivi aluminijevi i eljezni fosfati. Ovo je
tzv. kisela fiksacija fosfora i razlog za
kalcifikaciju tla,jer ovaj P biljka ne moe
koristiti.
Na bazinim tlima se P vee na Ca i nastaju
teko topivi kalcijevi fosfati. Ovo je tzv. bazina
fiksacija posfora,i ovaj P je biljci nepristupaan.
Fosforna gnojiva

-superfosfat
superfosfat obini
superfosfat amonizirani
superfosfat koncentrirani

-tomasov fosfat
SUPERFOSFAT OBINI-granule ili prah
- 14,5-20 % P2O5
- na svim tlima i u svim kulturama
- prije i tokom sjetve te tokom vegetacije

SUPERFOSFAT AMONIZIRANI-granule
- 14,5-20 % P2O5 + 6 % N

SUPERFOSFAT KONCENTRIRANI
- 35-50 % P2O5
Tomasov fosfat

- 14-16 % P2O5
- nus-proizvod u proizvodnji elika
- crno- sivo- plavkasti prah
- slabo higroskopan,pa se lako skladiti
- pogodan za sva tla, posebno kisela jer
sadri 45% CaO, i sve kulture, ali prije
sjetve
Sloena mineralna gnojiva

Prema nainu meusobnog vezanja hraniva:

-mijeana-obine fizike smjese

-kompleksna- N:P:K
N:P

Kompleksna gnojiva sadre kemijski vezana dva

ili tri hraniva u svakoj granuli
Kompleksna mineralna
gnojiva
Odnos glavnih hraniva u kompleksnom
gnojivu nazivamo FORMULACIJA.
Ova se gnojiva proizvode za odreene
namijene.
1. Za osnovnu i melioracijsku gnojidbu:
5:20:30 bez klora 6:18:36
7:14:21 bez klora 7:20:30
7:20:30+0,5%B 8:26:26
Kompleksna mineralna
gnojiva
2. Za predsjetvenu i startnu gnojidbu:
15:15:15 18:18:18 13:10:12

3. Za prihranu:
18:9:9 20:10:10 15:15:15
Mineralna gnojiva se
proizvode u tri agregatna
stanja:
1.Plinovito-bezvodni amonijak- 82%N

2.Kruto -granule promjera 2-4mm

-prakasta- HYDROFERT
-prakasto-kristalina-KRISTALONI
3.Tekue-UAN, FERTINE PROFERT,
FOLIFERTIL
Vrijeme i naini primjene
mineralnih gnojiva:
- 1.Osnovna gnojidba
- 2.Dopunska ili predsjetvena gnojidba
- 3.Startna gnojidba
- 4.Prihrana
- 5.Meliorativna gnojidba:
humizacija, vapnjenje ili kalcifikacija,
kalizacija, fosfatizacija, sadrenje
Naini rasipanja mineralnih
gnojiva
- 1.Runo
2.Strojno:
-rasipaima,
-prskalicama,
- zrakoplovima,
-injektorima,
-s navodnjavanjem (fertigacija),
-lokalno polaganje (kultivatorima,
sijaicama, plugovima s deprozitorom)
Rasipa mineralnih
gnojiva
Rasipai mineralnih
gnojiva
MINERALNA GNOJIVA
MINERALNA GNOJIVA
MINERALNA GNOJIVA
KAN UREA
Skladitenje mineralnih gnojiva
Treba ih pravilno skladitit zbog podlonosti
fizikalnim i kemijskim promjenama.
Mnoge vrste su higroskopne,pa ih treba
skladititi u suhim i prozranim prostorima.
Isporuuju se u pakiranjima 25 i 40 (50) kg.
Na svakoj vrei mora biti jasno otisnuta
deklaracija.
Vree treba slagati unakrsno u visinu 2 do 3
m.
 Tekua mineralna gnojiva
Proizvode se za odreene namjene
Sva su hraniva u vodotopivom obliku
Sadre makro- i mikroelemente
Uvijek su dopunska ishrana biljaka
Koriste se folijarno, same ili sa
sredstvima za zatitu bilja
Fertina C - za cvijee i ukrasno bilje
Fertina Ca - za jabuke i kruke
Fertina Ca - za rajice i paprike
Fertina B - za eernu repu i
sjemenski kukuruz
Fertina G - za vinovu lozu
Fertina P - za povre
Fertina V - za voke
Fertina R - za ratarske kulture
Fertina T - za travnjake
Fertina Fe - otopina eljeza
Fertina M - za njegu travnjaka i
suzbijanje mahovine
 FERTINA C - za cvijee i
ukrasno bilje
NPK 4-6-8+B, Cu, Fe, Zn
Fertina C namijenjena je za prihranjivanje
putom lista ili tla, svih vrsta cvijea - lonanica,
cvijea koje se uzgaja u staklenicima i
plastenicima, te cvijea koje se uzgaja na
otvorenom prostoru. Takoer je namijenjena
prihranjivanju svih dekorativnih vrsta cvijea,
ukrasnog bilja i kaktusa. Prihranom cvijea
Fertinom C omoguuje se bolji i bujniji rast
cvijea i ukrasnog bilja. Kod cvjetnica su ljepi
cvjetovi, a cvatnja je brojnija. Prskanjem listova
otopinom ili zalijevanjem tla oko biljaka jednom
tjedno, primjenjuje se 0,5% do 1% otopina. U
sluaju ako su na biljkama vidljivi izrazitiji
nedostaci pojedinih biljnih hraniva primjenjuje
se 1% do 2% otopina.
 FERTINA Ca - za jabuke i
kruke
Kalcij (CaO) 12 %
Duik (N) 8 %
Fertina Ca namijenjena je spreavanju pojave gorkih mrlja
na plodovima jabuke i kruke koje nastaju nedostatkom
kalcija.
Pri primjeni se moe koristiti 2%-tna otopina Fertine. Prvo
prskanje treba obaviti 6 tjedana nakon cvatnje, a zatim
svakih 14 dana sve do 15 dana prije berbe.
Prskanjem plodova jabuke i kruke prije berbe plodovi se
bolje uvaju u skladitu i due ostaju zdravi.
Fertina Ca moe se dodavati u svako prskanje jabuke
zatitnim sredstvima prema paleti testiranih mijeanja.
Kako su u Fertini biljna hraniva one nisu tetna ni za
zdravlje ljudi ni ivotinja pa nema ogranienja vremena
prskanja (karenca).
 FERTINA V - za voke
NPK 3-7-9+B, Cu, Fe, Mn, Zn
Mikro i makro elementi su vodotopljivi. Sadri helate.
Fertina V je radi svog sastava namijenjena prihranjivanju
svih vrsta voaka. Prskanje se obavlja 2%-tnom otopinom u
razmacima od 10 do 14 dana. Prvo prskanje voaka
Fertinom V treba obaviti pred cvatnju radi bolje oplodnje.
Ova se Fertina moe uspjeno primjenjivati i u proizvodnji
vonih sadnica. U prihranjivanju citrusa primjena Fertine V
obavlja se iskljuivo zalijevanjem ili navodnjavanjem ispod
kronje. Fertina V moe se primjenjivati zajedno sa
stredstvima za zatitu voaka od bolesti i tetnika, a
prskanje se obavlja ujutro ili predveer, nikako po jakom
suncu.
 FLORINI
i
SEKVESTREN
 FLORINI
granulirana mineralna gnojiva u malom
pakiranju od 2kg, 3kg i 10 kg

Florinima se osigurava pravilna ishrana

osnovnim biljnim hranivima za to bolje
prinose i kakvou uzgajanih biljaka.

Sadre osnovna biljna hraniva: duik (N),

fosfor (P2O5) i kalij (K2O) u odgovarajuem
odnosu i biljci pristupanim oblicima.

Najbolje ih je nakon primjene unijeti u tlo

kako ne bi dolo do gubitka hraniva.
 Florin 1 NPK 5-20-30 S, bez klora
Florin 2 NPK 15-15-15
Florin 5 NPK 7-14-21 S, bez klora
Florin 6 KAN 27% N
Florin 7 UREA 46%N (2 kg)
Florin 8 UREA 46 N + 1% B-za folijarnu
prihranu voa, povra i vinove loze
SEQUESTRENE

Sadri 6 % Fe u obliku helata.

Koristi se za drvenaste kulture,ukrasno
bilje i jagodiasto voe.
Djeluje nakon tjedan dana.
Djelovanje traje 2-3 godine.
Primjenjuje se granuliran ili se pravi
vodena otopina.
Sequestrene
KRISTALONI
 Kristalon - prvo vodotopivo gnojivo

Najbolje vodotopivo gnojivo u svijetu razvijeno za

prihranu svih biljaka tono onime to trebaju i kada
trebaju.

Kristalon se moe primijeniti na svim usjevima na

otvorenom ili pod zatitom, u povru, vou, cvijeu i
ukrasnom bilju, uz navodnjavanje kap po kap,
oroavanje, prskanje, ili uz neki drugi sistem.

Svi Kristaloni oznaeni su bojama radi lakeg

raspoznavanja.
Neke vrste Kristalona

PLAVI
BIJELI
SPECIJALNI ZELENI
CRVENI
UTI
SMEI
Kristalon Plavi

Za vegetativnu fazu-formulacija za spororastue

biljke, kao i za ukrasno bilje koje zahtjeva kiselije
supstrate

Tip: vodotopivo gnojivo

NPK formulacija: 20+5+10+2MgO+mikroelementi

Namjena: spororastue biljke i ukrasno bilje

Kristalon bijeli
Za generativnu fazu-osnovna formulacija za
poboljavanje razvoja cvijeta i ploda (preporuljiva
za sve biljne vrste)
Tip: vodotopivo gnojivo

NPK formulacija:
15+5+30+3MgO+mikroelementi

Namjena:
poboljava razvoj cvijeta i ploda
TVORNIKA
ORGANSKA GNOJIVA
Tvornika organska
gnojiva

To su gnojiva organskog podrijetla

koja su prola proces dorade pri
kojem su iz njih uklonjeni patogeni
organizmi
Tvornika organska
gnojiva

Proizvode su u obliku
granula/peleta ,po emu su
izjednaeni s mineralnim
gnojivima
Tvornika organska
gnojiva

Sva su raena da bazi kokojeg

gnoja, jer je on 2 do 3 puta
bogatiji biljnim hranivima.
Koristi se svake druge godine, u
dozi 2,5-3 t/ha
Tvornika organska
gnojiva
Trgovaki nazivi:
Fertor
Montera
Terra Vit
Siforga
Fertor

25kg
U obliku peleta, 4-6 mm
Koristi se u osnovnoj gnojidbi
voa,povra
Siforga

25kg
Oblik granula, 3-5 mm
Osnovna gnojidba voa i povra na
siromanim tlima
Terra Vit

Oblik peleta, 4-6 mm

Osim kokoijeg gnoja sadri i
kompostrirano povre
KALCIFKACIJA

i materijali za
kalcifikaciju
 Kalcifikacija-zahvat kojim se u tlo
dodaju materijali koji sadre kalcij
Kalcij(Ca)-najzastupljeniji ion u
poljoprivrednom tlu
Dvostruka uloga u tlu:
-biljno hranivo
-kompleksan imbenik plodnosti tla
 Melioracijska kalcifikacija-obavlja
se ako je temeljni uzrok slabe
plodnosti tla nedostatak kalcija
Dodatna kalcifikacija-obavlja se
da se nadoknadi gubitak kalcija
ispiranjem i iznoenjem u prinosu
 Doza materijala za kalcifikaciju
odreuje se najtonije u
laboratoriju,na temelju znaajki
tla,ponajprije teksture i sadraja
humusa
Doze vapnenih materijala kreu se u
rasponu od 5 do 10 t/ha istog CaCO3
 Kalcifikacija se moe obavljati u svim
sezonama, osim kada je tlo pod snijegom ili
previe vlano
Na oranici je najpovoljnije vrijeme ljeto, a
na travnjacima zima
Materijal se u tlo unosi preteito
plugovima,ali i drugim
oruima(tanjuraom,drljaom) pa i frezom
jer je poeljno to bolje mijeanje s tlom
 MATERIJALI ZA VAPNJENJE:

KALCIFERT je prirodno gnojivo

viestrukih vrijednosti:

SMANJUJE kiselost tla,

POSPJEUJE rahlost tla,
POVEAVA otpornost na suu,
OMOGUAVA apsorpciju mikroelemenata
ZASIGURNO poveava prinos kultura
 KALCIFERT je prirodno gnojivo, a njegovom
upotrebom sprjeava se zagaenje pitkih voda.
KALCIFERT se unosi u tlo runo ili strojno uz
primjenu mineralnih gnojiva i stajnjaka ravnomjerno
se razbaca, te se zaore.
NAJPOVOLJNIJE VRIJEME PRIMJENE:
vonjak, vinograd, travnjak, penica, eerna repa,
povre: 11. - 12. mjesec pred jesensku brazdu. U
pravilu 15 - 30 dana prija sijanja svih kultura.
 GRANULACIJE: 0 - 0,25 mm te, 0 - 0,71
mm

PAKIRANJE: u papirnatim vreama od 20 i 50 kg ,te

u rinfuzi.

UVANJE: u suhomi natkrivenom prostoru.

ROK UPOTREBE: neogranien

FERTDOLOMIT granulirani
sadri 24 % kalcijeva oksida (CaO) i
16 % magnezijeva oksida (MgO) u obliku
karbonata.

Uz karbonat, Fertdolomit granulirani

sadri:
duik (N) 3,0 %
fosfor (P2O5) 2,5 %
kalij (K2O) 3,0 %
Otprema: PVC vree od 40 kg,
paletizirano 1400 kg ili u
rasutom stanju.

Namjena proizvoda:
-smanjuje kiselost poljoprivrednih tala
-popravlja strukturu tla i poveava bioloku
aktivnost
-smanjuje topivost tekih metala (kadmij,
olovo, bakar, cink) pa je ekoloki poeljan
proizvod
-opskrbljuje tlo pristupanim biogenim
elementima: kalcij, magnezij, duik, fosfor, kalij
 AGROVAPNO

Prije upotrebe poeljno je uiniti analizu tla.

Optimalna koliina AGROVAPNA ovisi o
tipu tla,
opskrbljenosti tla hranjivima i pH vrijednosti
te vrsti usjeva.
Preporuljivo je dodavanje AGROVAPNA u
intenzivnoj gnojidbi duinim i
NPK gnojivima!
Tako je za neutralizaciju svakih 100 kg uree
potrebno dodati 46 kg AGROVAPNA,
a visoko koncentriranih NPK gnojiva
17-22 kg AGROVAPNA.
 Vrijeme primjene:
prije osnovne, duboke (rigolanje)
meliorativne ili redovne obrade tla.
Najee se provodi ljeti ili u ranu
jesen kad zemljite nije mokro.
Zbog prakaste granulacije
primjenjuje se po ne vjetrovitom
vremenu
 Nain primjene:
ravnomjernim nanoenjem, runo ili
odgovarajuim strojnim vuenim
razbacivaima, specijalno prilagoenim
za prakasta gnojiva, po povrini
zemljita. Poslije zaorati ili zatanjurati .