Nastanak i razvoj EU

PROF.DR.SC. HANA HORAK

 EU: 28 drava lanica
povrina: vie od 4.381324 km
stanovnitvo: vie od 508 milijuna
In varietate concordia
(Ujedinjeni u razliitosti)
The European Union explained:

https://www.youtube.com/watch?v=O37yJBFRrfg
Stoljeima je ideja o ujedinjenoj Europi zaokupljala filozofe i
vizionare.
Meu njima su bili Pierre Dubois, Pierre Joseph Prudhon,
Claude Henri de Saint-Simon, Jean Jacques Rousseau,
Giuseppe Mazzini, Victor Hugo i Immanuel Kant

Victor Hugo je 1849. izgovorio proroanske rijei:

Doi e dan kada e se svi narodi ovog kontinenta, a da pri tom ne

izgube svoja razlikovna obiljeja ni slavnu osobnost, ujediniti u vii
oblik zajednitva i stvoriti europsko bratstvo. Doi e dan kada e
trita otvorena za ideje predstavljati jedinu bojinicu. Doi e dan
kada e glasovi s birakih mjesta zamijeniti metke i bombe.
 Razliiti EU pokreti kroz povijest

1834. - pokret Mlada Europa (J. Manzini )

1876. - Europski kongres za mir (Garibaldi)
1946. - Europska unija federalista
1948. - Haki kongres
 IDEJA MONNETA I SCHUMANA

Povijesni uzroci i povodi nastanka EU lee u nastojanju da se

onemogui ponavljanje strahota koje su Europi i svijetu donijela dva
svjetska rata.

J. Monnet (1888. 1979.)

prvi zakljuak:

Gdje je promjena bila prihvaena, rast je bio osiguran ... spoznao

sam da je potrebno i mogue organizirati promjene.

.gdje je organizacija tu je stvarna mo.

Izvore EU mogue je traiti i stoljeima unazad, ali za veinu
je EU plod politike i ekonomske atmosfere u kojoj se Europa
nala neposredno nakon II. svjetskog rata.

Po rijeima prvog predsjednika Europske komisije Waltera

Hallsteina
...nova, integrirana Europa nije stvorena nego je ponovno
roena
 5. svibnja 1949. - u palai Saint James u Londonu potpisan statut
kojim je osnovano Vijee Europe
potpisalo ga je deset zemalja: Belgija, Danska, Francuska, Irska,
Italija, Luxemburg, Nizozemska, Norveka, vedska i Velika
Britanija
prva sjednica je odrana u Strasburgu, koji je postao i stalnim
sjeditem Vijea.
Jean Monnet i Robert Schuman
po zamisli Jeana Monneta (u to vrijeme francuski stratega
i strunjak za razvoj) koji je uvidio da je jedini uinkoviti
nain za spreavanje sukoba izmeu Francuske i
Njemake uspostava kontrole nad Ruhrskom oblasti,
sreditu njemake teke industrije i vojne industrije,
stvoren je prijedlog o stavljanju francuske i njemake
proizvodnje ugljena i elika pod zajedniku upravu, tzv.
Visokog povjerenstva
Jean Monnet The father of Europe

https://www.youtube.com/watch?v=KN27x27LuDs
 9. svibnja 1950.
Schumanova deklaracija

prijedlog Jean Monneta podran je od glavnih

europskih voa toga vremena
po prvi puta je izloen javnosti 9. svibnja 1950. u
govoru francuskog ministra vanjskih poslova Roberta
Schumana koji je za njega sastavio sam Monnet
9. svibanj - obiljeava se kao Dan Europe
Proslava Dana Europe 2006. u Bruxellesu
 9. svibnja 1950.
Schumanova deklaracija

Taj rat koji je rat u mislima mora se pobijediti orujem mate:

ugljen i elik razlog razdora u dva rata, zato ne upravljati njima
zajedno

Europa nee biti izgraena odjednom, ili prema jedinstvenom

planu. Bit e izgraena kroz konkretna ostvarenja kojima e se
prvo stvoriti de facto solidarnost. Pribliavanje europskih nacija
zahtjeva eliminaciju dugogodinjih sukoba izmeu Francuske i
Njemake. Svaka poduzeta akcija mora se u prvom redu ticati te
dvije zemlje.

Tako uspostavljena solidarnost u proizvodnji uinit e da rat

izmeu Francuske i Njemake postane ne samo nezamisliv, ve i
materijalno nemogu.
 Schumanova deklaracija

Udruivanjem bazine proizvodnje i

uspostavom nove Visoke vlasti ije e

odluke obvezivati Francusku,

Njemaku i druge drave lanice, ovaj

e prijedlog dovesti do ostvarenja

prvog konkretnog temelja europske

federacije nune za ouvanje mira.

The 60th Birthday of Shuman declaration

https://www.youtube.com/watch?v=grDDeqn6GkE
cilj ujedinjavanja bilo je stvaranje ekonomske integracije
faze ekonomske integracije:
zona slobodne trgovine
carinska unija
zajedniko trite
ekonomska unija
monetarna unija
ekonomska i monetarna unija
potpuna ekonomska unija
 Pariki ugovor - EZU
1950. Schumanov plan podloga za osnivanje Europske zajednice za
ugljen i elik
18. 4. 1951. potpisan Pariki ugovor (stupio na snagu 23.7.1952.,*
istekao 2002.)- osnovana je Europska zajednica za ugljen i elik
(EZU): drave osnivaice - Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska i Njemaka
osnovana neovisna organizacija sa supranacionalnim ovlastima na
koju je preneseno upravljanje tada stratekim resursima ugljenom i
elikom, te je stvoreno zajedniko trite za ugljen i elik kako bi se
izbjegli budui ratni sukobi
J. Monnet imenovan prvim Visokim Povjerenikom

* ugovor stupa na snagu kad ga ratificiraju (potvrde) sve drave potpisnice na nain
predvien njihovim zakonodavstvom
 Rimski ugovori - EEZ

25. 3. 1957. potpisani Rimski ugovori (stupili na snagu 1.1.1958.)-

uspostavljene dvije nove Zajednice Europska Ekonomska Zajednica (EEZ) i
Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM)
1. 1. 1958. - Konstituirana Europska komisija , prvi predsjednik Walter Hallstein
19. 3.1958. - odrana prva sjednica Europskog parlamenta. Prvi predsjednik
Robert Schuman.

temeljni ciljevi ukljuuju stvaranje zajednikog trita i produbljenje ekonomske

integracije meu dravama lanicama u razliitim podrujima politika

lanak 2. Ugovora o EEZ:

Zajednica e imati kao zadatak, uspostavom zajednikog trita i postupnim
ujednaavanjem ekonomskih politika drava lanica, promovirati u cijeloj
zajednici harmonini razvoj ekonomskih aktivnosti, stalni i uravnoteeni
napredak, porast stabilnosti, ubrzani rast ivotnog standarda i uu suradnju
izmeu drave koje joj pripadaju.
 EEZ stvorena je s ciljem da se gospodarska suradnja s podruja
ugljena i elika proiri na nova podruja

uspostavljena je carinska unija meu dravama potpisnicama

(Belgija, Francuska, Italija, Luksemeburg, Nizozemska i Njemaka)

postavljeni su kriteriji i temeljni ciljevi stvaranja zajednikog trita

koje bi osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.

EURATOM postavio je za svoje ciljeve razvoj istraivanja

nuklearne energije i njezine upotrebe u civilne svrhe:
vizija osnivaa naglaavala je gospodarsku suradnju kao temelj za
daljnju i dublju zajednicu meu narodima
 Ugovor iz Bruxellesa

8. travnja 1965. u Bruxellesu potpisan Sporazum o udruivanju

Europske zajednice za ugljen i elik (ECSC), Europske
ekonomske zajednica (EEZ) i Europske zajednice za atomsku
energiju (EURATOM) u jednu Ekonomsku zajednicu (EZ) tj. u
Europsku zajednicu.

Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1967. kada se ukidaju carine

izmeu drava lanica
 Jedinstveni europski akt

17. i 28.2.1986. potpisan Jedinstveni europski akt (stupio

na snagu 1.7.1987)
otvoren je put za potpunu uspostavu jedinstvenog trita
reforma osnivakih ugovora radi bre uspostave
unutarnjeg trita i uvoenja uinkovitijeg i
jednostavnijeg naina donoenja odluka
 Unutarnje trite
Definicija unutarnjeg trita ula je u Osnivake
ugovore Jedinstvenim europskim aktom, a danas je
sadrana u:

l. 26. st. 2. UFEU (ex l. 14. st. 2. UEZ)

(2) Unutarnje trite obuhvaa:
- prostor bez unutarnjih granica
- u kojem se jami slobodno kretanje roba, osoba,
usluga i kapitala
- u skladu s odredbama Ugovora.
 Maastricht - UEU

7.2.1992. potpisan Ugovor iz Maastrichta Ugovor o

Europskoj uniji (stupio na snagu 1.11.1993)
prvi put uveden pojam Europska unija
Europska ekonomska zajednica (EEZ) preimenovana je u
Europsku zajednicu (EZ)
uspostava Europske unije kao krovnog pojma koji ukljuuje
tri Europske zajednice (Europsku zajednicu za ugljen i elik,
Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku zajednicu za
atomsku energiju) te meuvladine oblike suradnje:
zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i policijsku i
pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima
Od stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta (1993) do
stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona EU se ilustrirala
prikazom tri stupa:
1. stup obuhvaao je tri Zajednice te jedinstveno trite i
jedinstvenu valutu
2. stup zajednika vanjska i sigurnosna politika
3. stup - suradnja u pravosuu i unutarnjim poslovima
odnosno suradnja policije i pravosudnih tijela u
kaznenim pitanjima
 EUROPSKA UNIJA

EUROPSKA UNIJA
ciljevi, institucije, naela

EUROPSKE ZAJEDNIKA SURADNJA POLICIJE

ZAJEDNICE VANJSKA I PRAVOSUA U
I SIGURNOSNA KAZNENIM
supranacionalna POLITIKA STVARIMA (PJCC)
organizacija (CFSP)
EZU tradicionalni oblici
EUROATOM tradicionalni oblici suradnje
- Odluke se donose suradnje
nadnacionalnom
metodom (kvalificirana - odluke jednoglasno - odluke jednoglasno
veina)

promjene osnivakih ugovora, primanje novih lanica, nadlenost Europskog suda

priprema za uvoenje monetarne unije

Uvedeni tzv. Maastrichtski kriteriji vezani za zajedniku

valutu EURO

pet kriterija koji govore je li drava spremna usvojiti

euro kao svoju valutu:
 Maastrichtski kriteriji

Stabilnost cijena (Price stability): stopa inflacije ne smije biti via od 1,5 posto
od prosjene stope inflacije tri zemlje lanice s najniom inflacijom u
prethodnoj godini.
Proraunski manjak (Budget deficit): U pravilu mora biti manji od 3% bruto
domaeg proizvoda (BDP).
Dug (Debt): Javni dug ne smije premaiti 60% BDP-a, ali zemlji s veim javnim
dugom bit e doputeno usvojiti euro ako je uoljiv trend dugotrajnog
smanjivanja javnog duga.
Kamate (Interest rates): dugorone kamate ne smiju premaiti 2% kamatne stope
tri zemlje lanice s najniom inflacijom u prethodnoj godini.
Stabilnost teaja (exchange rate stability) : Teaj domae valute mora ostati
unutar unaprijed ostavljenih margina fluktuacije najmanje dvije godine.
 Ugovor iz Amsterdama

2.10.1997. potpisan Ugovor iz Amsterdama (stupio na

snagu 1.5.1999.)
tehnika prilagodba i numeracija lanaka i konsolidacija
Ugovora o EZ i Ugovora o EU
Sporazum o socijalnoj politici postaje dio Ugovora o EZ
uvedena mogunost pojaane suradnje izmeu pojedinih
drava lanica
uvodi se Schengenski aquis u okvire Ugovora o EU i
Ugovora o EU putem posebnih protokola
 Ugovor iz Nice

21.2.2001. potpisan Ugovor iz Nice (stupio na snagu

1.2.2003)
mijenjaju se Ugovor o EUi Ugovori o osnivanju
Europskih zajednica
reforma institucija EU radi lakeg prihvata novih drava
lanica
 Najvanije odredbe Ugovora iz Nice odnose se na:
sastav institucija,
nain odluivanja u Vijeu (neka pitanja iz podruja za koje je ranije bilo
predvieno jednoglasno odluivanje sada zahtijevaju donoenje odluke
kvalificiranom veinom),
uspostavu EUROJUST-a tijela za borbu protiv kriminala,

Pojaana suradnja ne smije stvarati prepreke ili diskriminaciju u

trgovini meu lanicama ili ugroziti konkurenciju.
 1. sijenja 2002. - uvoenje eura u 12 drava tzv. euro-
zone

ISO 4217 Kod - EUR

Korisnik - zemlje lanice EU
Inflacija - 1.8 %
Najmanja jedinica1/100 - cent
Kovanice -1, 2, 5, 10, 20, 50 centa,
- 1, 2
Novanice - 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500
Nacionalna banka - Europska sredinja banka
 Euro se drava tzv. Eurozone:

Austrija Litva

Belgija Luksemburg
Cipar Nizozemska
Estonija Njemaka
Finska Malta
Francuska Portugal
Grka Slovaka
Irska Slovenija
Italija panjolska
Latvija (1.1.2015.)
 lanstvo u EUROZONI

osim ovih drava euro je od samog poetka u slubenoj

uporabi i u Andori, Monaku, San Marinu, Vatikanu,
Crnoj Gori te na Kosovu

svaka drava koja ulazi u EU ima obvezu uvoenja

EURA kada dosegne sve tzv. kriterije iz Maastrichta

Hrvatska nije lanica EUROZONE odmah po ulasku u

EU
 Ugovor iz Lisabona

2005. - Francuska, Nizozemska, Luxembourg NE Ustavu za EU

13.12.2007. potpisani ugovori iz Lisabona (stupio na snagu
1.12.2009. nakon to su i Irci izglasali DA) tzv. Reformski ugovor
Ugovor o Europskoj zajednici preimenovan u Ugovor o
funkcioniranju Europske unije (UFEU)
modernizacija radi stvaranja demokratinije, uinkovitije i
transparentnije Unije s visokim stupnjem participacije graana u
odluivanju
EU dobiva pravnu osobnost i postaje pravna sljednica Europske
zajednice
vee ovlasti Europskog parlamenta u odluivanju, nove institucije i
funkcije
(sline ciljeve sadravao je i Ugovor o Ustavu za Europu, potpisan
29.10.2004. koji nikada nije ratificiran)
efovi drava lanica i vlada na potpisivanju Ugovora iz
Lisabona
 Povelja temeljnih prava EU

proglaena 7.12.2000. te prilagoena i ponovno proglaena

12.12.2007., stupila na snagu 1.12.2009.)
premda su Povelju inicijalno proglasili i potpisali
predsjednici Europskog parlamenta, Komisije i Vijea u
Nici 2000. godine, pravno obvezujuu snagu jednaku
Osnivakim ugovorima dobiva stupanjem na snagu
Ugovora iz Lisabona
sadri katalog graanskih, politikih, gospodarskih i
socijalnih prava graana EU te je obvezujua za institucije i
druga tijela EU u skladu s naelom supsidijarnosti kao i za
drave lanice u implementaciji prava EU-a
 PROIRENJA EU
1951. osnovana je Europska zajednica za ugljen i elik, 6
drava osnivaa: Belgija, Francuska, Njemaka, Italija,
Luxemburg i Nizozemska
1957. (1.1.1958.) Europska ekonomska zajednica
1973. pristupaju Danska, Irska i Velika Britanija.
1981. pristupa Grka
1986. lanice postaju panjolska i Portugal
1995. pristupaju Austrija, Finska i vedska
2004. punopravnih lanicama postaju i eka, Maarska,
Poljska, Slovaka, Slovenija, Estonija, Latvija, Litva, Cipar i
Malta
1.1.2007. pristupile su Bugarska i Rumunjska
1.7.2013. HRVATSKA
Postupak proirenja EU
- od samog poetka integracijskog procesa u Europi svim
dravama na europskom kontinentu bila je otvorena
mogunost da zatrae lanstvo u EU

lank 49. UEU

... zahtjev za lanstvo moe podnijeti svaka europska
drava ije ureenje poiva na naelima slobode,
demokracije, potivanja ljudskih prava i temeljnih
sloboda te vladavine prava, to je ureeno lankom 2.
UEU.
 lanak 49
(ex l. 49 UEU)

... Europski parlament i nacionalni parlamenti trebaju biti

obavijeteni o zahtjevu drave za lanstvom. Drava koja podnosi
zahtjev mora ga uputiti Vijeu EU koje jednoglasnom odlukom
nakon konzultacija s Komisijom i dobivanjem suglasnosti
Europskog parlamenta koja mora biti donesena veinom glasova.

Uvjeti za pristupanje i prilagoavanje Osnivakim ugovorima koje

zahtjeva ovakvo pristupanje predmet su sporazuma izmeu
drava lanica i drave pristupnice. Ovaj sporazum mora biti
podnesen na ratifikaciju svim dravama ugovornicama u skladu s
pravilima njihovih ustava.
 Kriteriji iz Kopenhagena

1993.- na sastanku Europskoga vijea u Kopenhagenu elnici drava

lanica EU sloili su se da e primiti u lanstvo EU drave koje
izraze elju za tim
punopravnim lanicama drave mogu postati kad ispune sljedee
kriterije:
(1) politiki kriteriji: stabilnost institucija koje osiguravaju
demokraciju, vladavinu prava, potivanje ljudskih prava i
manjinskih prava te prihvaanje politikih ciljeva Unije;
(2) gospodarski kriteriji: postojanje djelotvornog trinog
gospodarstva te sposobnost trinih imbenika da se nose s
konkurentskim pritiscima i trinim zakonitostima unutar Unije;
(3) pravni kriteriji: sposobnost i obveza usvajanja cjelokupne pravne
steevine EU-a te prihvaanje ciljeva politike, gospodarske i
monetarne unije.
 zahtjev za lanstvo drava podnosi Vijeu EU
Vijee EU podneseni zahtjev upuuje na razmatranje Europskom
vijeu i poziva Komisiju da izradi miljenje (tzv. avis) o
spremnosti drave podnositeljice zahtjeva za prihvaanje i
ispunjavanje uvjeta za lanstvo
u svrhu ocjene spremnosti Europska komisija upuuje dravi
podnositeljici zahtjeva upitnik s pitanjima o politikom i
gospodarskom stanju drave, te sposobnosti preuzimanja pravne
steevine EU po pojedinim poglavljima
dravna uprava drave podnositeljice zahtjeva odgovora na ta
pitanja i uruuje Komisiji odgovore
 po primitku odgovora Europska komisija donosi miljenje kojim ocjenjuje stanje i
mogunosti drave podnositeljice zahtjeva glede ispunjavanja uvjeta za lanstvo te
preporuku u pogledu otvaranja pregovora o primitku u lanstvo EU

miljenje i preporuke Komisija upuuje Europskom vijeu koje donosi konanu odluku o
odobravanju statusa kandidata dravi podnositeljici zahtjeva za lanstvo i o otvaranju
pregovora za lanstvo

(dosada je Komisija jednom donijela negativno miljenje i odbacila zahtjev (Turska

1989.), a jednom je Europsko vijee unato negativno intoniranom miljenju Komisije
preporuilo pregovore (Grka 1976.)

Europsko vijee, takoer, moe na osnovu pozitivnog miljenja Komisije dravi dodijeliti
status kandidata, ali poetak pregovora uvjetovati ispunjavanjem odreenih uvjeta.
 nakon formalnog otvaranja pregovora slijedi faza analitikoga
pregleda i ocjene usklaenosti nacionalnoga zakonodavstva
drave kandidatkinje s pravnom steevinom Europske unije
(screening)

osnovna je svrha screeninga: utvrditi postojee razlike u svakom

poglavlju pregovora izmeu zakonodavstva drave kandidatkinje
i pravne steevine EU s kojom je do trenutka pristupanja u
lanstvo potrebno uskladiti nacionalno zakonodavstvo
 Screening se provodi zasebno za svako poglavlje pregovora, a
odvija se u dvije faze
1. faza (tzv. eksplanatorni screening) - Komisija dravama
kandidatkinjama predstavlja i tumai propise iz odreenog
poglavlja pravne steevine
2. faza (tzv. bilateralni screening) - odrava se obino mjesec
dana nakon 1. faze, drava kandidatkinja predstavlja svoje
zakonodavstvo iz odreenoga podruja
cjelokupni postupak screeninga uobiajeno traje oko godinu dana i
nakon njegova zavretka odluku o otvaranju pregovora u pojedinom
poglavlju, ovisno o ocjeni spremnosti drave kandidatkinje, donose
drave lanice u okviru Vijea EU
 otvaranjem pregovora o pojedinom poglavlju zapoinje sadrajna faza
pregovora tijekom koje se pregovara o uvjetima pod kojima e drava
kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu steevinu EU u tom
poglavlju, ukljuujui prijelazna razdoblja koja drava kandidatkinja ili EU
eventualno zatrai

Sadrajni pregovori vode se na temelju pregovarakih stajalita EU i drave

kandidatkinje donesenih nakon analitikog pregleda usklaenosti
zakonodavstva.

Nakon postizanja dogovora izmeu EU i drave kandidatkinje o pojedinom

poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje, ono se
smatra privremeno zatvorenim.
 po zavretku pregovora Europsko vijee mora jednoglasno donijeti
odluku o primanju novih lanica, koja mora biti potvrena
apsolutnom veinom glasova Europskog parlamenta
rezultati pregovora se ugrauju u nacrt Ugovora o pristupanju
Ugovor o pristupanju potvruje se odlukom Vijea ministara i
konanim pozitivnim miljenjem Europskog parlamenta
Nakon njegova potpisivanja upuuje ga se u postupak potvrivanja
sukladno ustavnim odredbama drave potpisnice, a u nekim
dravama taj postupak ukljuuje i odravanje referenduma o ulasku
u EU
Ugovor takoer treba biti potvren (ratificiran) u svim dravama
lanicama Europske unije.
Nakon ratifikacije Ugovora o pristupanju i
referenduma, ako je to potrebno, drava kandidatkinja
postaje punopravnom lanicom EU
Republika Hrvatska i EU
 15. 1. 1992.- meunarodno priznanje RH kao nezavisne i
suverene drave, zapoinje uspostavljanje odnosa izmeu RH i
EU
odnosi su se intenzivirali 2000. godine te doveli do etape
integracijskog procesa - pregovora o pristupanju RH EU
- 29.10.2001. potpisan Sporazum o stabilizaciji i
pridruivanju (engl. Stabilisation and Association
Agreement, dalje: SSP) s RH (stupio na snagu 1.2.2005.) i
Privremeni sporazum (u Luxembourgu)
- potpisivanjem SSP - RH po prvi put stupa u ugovorne
odnose s EU
- najvaniji formalni korak u procesu pribliavanja RH EU
prije podnoenja zahtjeva za punopravno lanstvo,
stjecanja statusa kandidata i otvaranja pristupnih
pregovora.
 Kronologija odnosa RH i EU

5. 12. 2001 - Hrvatski sabor potvrdio SSP

12.12.2001. Europski parlament potvrdio SSP
1. 1. 2002.- poetak primjene Privremenog sporazuma (u
EU u opticaj putena jedinstvena europska valuta Euro)
28.1.2002. Vijee ministara EU potvrdilo Privremeni
sporazum.
1. 3. 2002. -stupio na snagu Privremeni sporazum.
21. 2. 2003 - RH podnijela Zahtjev za lanstvo u EU
10. 7. 2003. Europska komisija predala RH Upitnik s 4560
pitanja.
9. 10. 2003. RH uruila EK odgovore na Upitnik.
20. 4. 2004. Europska komisija donijela je pozitivno
miljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno lanstvo u
EU.
18. 6. 2004. RH dobila status kandidata za lanstvo u EU
17. 12. 2004. Europsko vijee odredilo datum poetka
pristupnih pregovora s RH
1. 2. 2005. Stupio na snagu SSP
16. 3. 2005. Vijee Europske unije usvojilo Pregovaraki
okvir za pregovore s RH, ali nije postiglo suglasnost oko
otvaranja pristupnih pregovora.
3. 10. 2005. otvoreni pristupni pregovori izmeu RH i EU
20. 10. 2005. zapoeo postupak analitikog pregleda
usklaenosti hrvatskog zakonodavstva s pravnom
steevinom Europske unije (eng. screening).
18. 10. 2006. zavren postupak analitikog pregleda
usklaenosti hrvatskog zakonodavstva s pravnom
steevinom Europske zajednice (eng. screening).
30. 06. 2011. na Meuvladinoj konferenciji zatvoreni su
pregovori u poglavljima 8. Trino natjecanje, 23.
Pravosue i temeljna prava, 33. Financijske i proraunske
odredbe i 35. Ostala pitanja.
- Pristupni pregovori formalno zakljueni.
9. 12. 2011. Potpisan Ugovor o pristupanju EU
30.06.2011. zakljueni pregovori s EU
1.7.2013. Hrvatska punopravna lanica
Na sastanku stalnih predstavnika drava lanica u
Vijeu ministara EU-a odranom 13.9.2011. u
Bruxellesu prihvaena je engleska verzija teksta
pristupnog ugovora EU s RH (dokument br. 14003/11
u registru Vijea EU)
prema proceduri tekst je morao proi raspravu u
Europskom parlamentu u Odboru za vanjsku politiku,
te plenarnu sjednicu Parlamenta, nakon ega je
Ugovor potpisan na summitu EU
 Referendum

dravni referendum - l. 142 Ustava RH:

Odluka o udruivanju RH donosi se na referendumu
veinom glasova biraa koji su pristupili referendumu.
23. 12. 2011. Hrvatski Sabor donio je prethodnu odluku
o pristupanju RH EU (129 glasova za i 6 suzdranih),
izmijenio Deklaraciju o temeljnim naelima pregovora
za punopravno lanstvo RH u EU i sa 124 glasa za i 12
glasova protiv donio Odluku o raspisivanju dravnog
referenduma o pristupanju RH EU
 Ustav RH

lanak 142. Ustava RH

Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama
ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i
Vlada Republike Hrvatske.
Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim
dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja
jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo
kojem obliku.
O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom
veinom glasova svih zastupnika.
Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom glasova
biraa koji su pristupili referendumu.
Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga
sabora.
Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja
Republike Hrvatske.
 Temelj primjene EU prava u RH
Ustav RH (2010) ureen status prava EU u hrvatskom
pravnom poretku

l. 143 pravna osnova lanstva u EU i prijenos

ustavnih ovlasti na institucije EU
l. 144 sudjelovanje hrvatskih graana i institucija u
institucijama EU
l. 145 odnos nacionalnog prava i prava EU
l. 146 prava graana EU
 Odnos prava RH i prava EU

l. 145 Ustava RH
prava koja proizlaze iz pravne steevine EU
izjednaena su s ostvarivanjem prava RH
pravni akti i odluke koje RH prihvatila u institucijama
EU primjenjuju se u RH u skladu s pravnom
steevinom EU
sudovi u RH tite subjektivna prava utemeljena na
pravnoj steevini EU naelo nadreenosti
dravna tijela primjenjuju pravo EU
 Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u
obavljanju dravne vlasti i lokalne i podrune (regionalne)
samouprave
lanak 3.
Dravni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor i predsjednik Republike
Hrvatske.
Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o
prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.
Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika
Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju
za koje dri da je vano za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske
Hrvatski sabor e raspisati referendum o pitanjima iz stavka 2. i 3. ovoga
lanka ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici
Hrvatskoj.
Dravni referendum mora se raspisati radi donoenja odluke o udruivanju
Republike Hrvatske u savez s drugim dravama.
22.1.2012. odran referendum

66,27 % biraa glasovalo ZA

33,13 % PROTIV ulaska u EU
 to Lisabonski ugovor znai za Hrvatsku?

Stvorena je institucionalna struktura za pristupanje

Propisana je pravna osnova za istupanje iz Unije
Otvara se niz pitanja ustavne naravi
 Schengenski sporazum

14.6.1985 Schengenski sporazum potpisalo pet

europskih drava: Belgija, Fransuska, Njemaka,
Luksemburg i Nizozemska
osigurava slobodno kretanje ljudi, prema Schengenskom
sporazumu, dravljani drava u EU mogu se slobodno
kretati po drugim lanicama (bez putovnice, osobne
iskaznice).
prihvatile ga 25 drava (22 lanice EU, osim Bugarske,
Cipra, Irske, Rumunjske i Velike Britanije), te Island,
Norveka i vicarska
 RH mora ispuniti schengenske kriterije kako bi mogla pristupiti
Schengenskom sporazumu
potrebno je ispuniti akcijski plan o ispunjavanju schengenskih standarda, a
potom dovriti granine prijelaze i opremiti i dodatno obuiti graninu
policiju. Naime, hrvatske granice time e postati vanjske granice EU, u
ijem osiguravanju posebno sudjeluju sve drave lanice radi sprjeavanja
teroristikih aktivnosti i ilegalne migracije, koritenje SIS info sustav
Usklaivanje hrvatskog zakonodavstva sa Schengenskim sporazumom je u
tijeku (usklaeni su: Zakon o nadzoru dravne granice ije pojedine
odredbe stupaju na snagu poetkom primjene Schengenskog provedbenog
sporazuma u Republici Hrvatskoj. Takoer i Zakon o strancima usklaen
je s Direktivom Vijea 2001/51/EZ od 28. lipnja 2001. kojom se dopunjuju
odredbe lanka 26. Konvencije o primjeni Sporazuma iz Schengena od 14.
lipnja 1985.; (SL L 187, 10. 7. 2001.).
RH nije udovoljila zasada kriterijima / pristupanje moe trajati prema
iskustvu novih D i nekoliko godina/
Sudjelovanje RH u radu EU
institucija
 Izbor za Parlament

2008. Vlada prihvatila Prijedlog zakona o izboru

zastupnika iz RH u Europski parlament (Zakon odnesen
15.7.2010. NN 92/10)
U pregovorima u okviru poglavlja 34 odlueno da e u EP
biti alocirano 11 zastupnikih mjesta za zastupnike iz RH
Temeljem zakljuenog pregovarakog poglavlja 34 RH
ima u Vijeu ministara 7 glasova
 Hrvatski predstavnici u EP i pripadajui klubovi zastupnika

Progresivni savez socijalista i demokrata u Europskom Parlamentu

Biljana Borzan
Tonino Picula
Savez liberala i demokrata za Europu
Ivan Jakovi
Jozo Rado
Europska puka stranka (Kranski demokrati)
Ivana Maleti
Marijana Petir
Andrej Plenkovi
Davor Ivo Stier
Dubravka uica
Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza
Davor krlec
Europski konzervativci i reformisti
Rua Tomai
 Pozitivni uinci ulaska u EU za RH

bolja perspektiva za razvoj RH postaje dio najveeg

zajednikog trita koje ini 1/3 ukupnog svjetskog trita
snaan poticaj gospodarstvu politika i gospodarska
stabilnost unutar zajednikog trita
- mogunost koritenja EU fondova za razvoj
poveanje konkurentnosti RH drutava- jeftiniji i jednostavniji
plasman hrvatskih roba i usluga na zajedniko trite;
sudjelovanje u EU tritu ubrzava razvoj i rast
pravednije drutvo- jamenje visokih standarda zatite i
socijalne pravednosti radnicima; bolja zatita prava
nezaposlenih, osoba s invaliditetom i umirovljenika
modernizirana poljoprivreda i ribarstvo uz ouvan okoli
vea mobilnost mladih i radnika- mogunost studiranja u
svim dravama lanicama pod istim uvjetima kao i ostali
europski studenti; radnici i samozaposlene osobe moi e
se zaposliti ili pruati usluge u svakoj dravi lanici EU;
olakavanje putovanja, konzularna zatita
bolja prepoznatljivost drave HR jezik jedan od 24
slubenih jezika EU
trajna stabilnost i sigurnost
vei meunarodni utjecaj