OSJETI

I VRSTE OSJETA
OSJETI
(PREMA ARISTOTELOVOJ DEFINICIJI POSTAVLJENOJ U 3.
VIJEKU P.N.E. POSTOJI PET ULA)

VID

SLUH

NJUH

OKUS

KONI OSJETI-dodir, toplo, hladno, bol

KINESTETIKIOSJETI
(PROPRIOCEPCIJA)
OSJET RAVNOTEE I UBRZANJA
 prozor u svijet

Omoguuju zapaanje promjena u okolini

kako bi se mogli prilagoditi tim promjenama
OSJETI
Doivljaji koji nastaju djelovanjem podraaja
na osjetne organe;

Nastaju podraivanjem osjetnih receptora i

prijenosom osjetnih informacija u sredinji
ivani sustav
PODRAAJ
Fizikalna ili kemijska energija okoline koju
registriraju naa osjetila
OSJETNI ORGANI
Oi
Ui
Nos
Jezik
Koa
Drugi dijelovi tijela (unutarnji organi)
OSJETNI SUSTAV
RECEPTORNI DIO (osjetni organ) prima
podraaje iz okoline
OSJETNI IVAC- put do mozga

SREDINJI DIO (mozak odnosno specijalizirani

dio mozga za pojedini osjet)- ovdje nastaje osjet

RECEPTORI- OSJETILNE STANICE
Najvaniji dio osjetnog organa
Osjetljive na odreenu vrstu podraaja

Podraaji u njima izazivaju promjene kojima se

stvaraju IVANI IMPULSI
Podraaj RECEPTORI ivani impulsi
(senzornim ivcom) MOZAK
RAZLIKE MEU OSJETIMA

MODALITET vrsta osjeta; razlika prema

osjetnom organu
KVALITETA razlike meu osjetima unutar

jednog modaliteta; razlika po sadraju- npr.

crvena boja, visoki ton, slatko
INTENZITET jaina osjeta npr. glasnoa

zvuka, jaina svjetla, koliko je neto slano

PSIHOFIZIKA
Podruje psihologije koje se bavi odnosom izmeu
objektivno mjerljivih karakteristika podraaja
i osjeta koje oni izazivaju
APSOLUTNI LIMEN- PRAG
OSJETA
= osjetljivost - minimalni intenzitet podraaja
koji moe izazvati osjet u 50% sliajeva.
Individualne razlike meu ljudima- npr.
degustatori
Razlike unutar jedne osobe psiholoki imbenici:
poznatost podraaja, oekivanja, motivacija,
kontekst
- fizioloki imbenici: umor,
pospanost, bolest, stres
 APSOLUTNI LIMENI ZA RAZL.
OSJETNE MODALITETE

VID plamen svijee na udaljenosti od 50 km

SLUH kuckanje runog sata na udaljenosti od 6 m

NJUH kap parfema u trosobnom stanu

OKUS lica eera u 7 l vode

DODIR vjetar to ga stvaraju krila pele pri slijetanju na

lice
DIFERENCIJALNI LIMEN- PRAG
RAZLIKE
Najmanja razlika u intenzitetu podraaja koju
moemo osjetiti u 50% sluajeva
to je osnovni podraaj jai, to je potrebna
vea razlika da bismo je osjetili
Izraava se u postocima:

za teinu 2%
za glasnou 15%
za svjetlo 8%
NEKE POJAVE VEZANE UZ OSJETE
OSJETNA ADAPTACIJA

OSJETNA REKUPERACIJA

OSJETNA PERZISTENCIJA
OSJETNA ADAPTACIJA
Prilagoavanje
Smanjenje osjetnog intenziteta uslijed
produljenog djelovanja podraaja konstantnog
intenziteta
Omoguuje nam da usmjerimo panju na
nove informacije iz nae okoline, a da nam
pri tom ne smetaju oni podraaji koji su
konstantno prisutni
OSJETNA REKUPERACIJA
Oporavak osjeta
Poveanje osjetljivosti osjetnog organa pri
emu moe reagirati na sve slabije i slabije
intenzitete podraaja
npr. adaptacija na mrak
OSJETNA PERZISTENCIJA
Osjet postoji i kad podraaja objektivno vie
nema
Paosjet osjet koji perzistira
VID
Osjetni organ = OKO

Receptori = FOTORECEPTORI

Podraaj = SVJETLOST
SVJETLOST

Elektromagnetsko zraenje valovi

Vidni spektar valne duljine od oko 400 do 750

nm (spektar boja)
OKO
Receptorni dio = MRENICA
Optiki dio = ZJENICA (proputa svjetlost),
ARENICA (regulira zjenicu), LEA
(usmjerava svjetlost, izotrava sliku)
usmjeravaju svjetlost prema mrenici
MRENICA
Stranji dio oka
Fotoreceptori- TAPII i UNJII

Centralna jamica mjesto najboljeg vida

Sljepa pjega toka na kojoj smo slijepi jer tu

vidni ivac naputa oko; mozak nadopunjuje
prazninu
RAZLIKE IZMEU TAPIA I
UNJIA
TAPII UNJII
koliina vie manje
poloaj periferno fovealno
(centralno)
apsolutna velika mala
osjetljivost (vidimo po mraku) (vidimo po danu)
otrina vida mala velika
razlikovanje boja NE DA
SLJEPOA ZA BOJE
Poremeaj u funkcioniranju unjia
Najea sljepoa za crvenu i plavu (sve vide u
nijansama ute, plave i sive)
Rjea za utu i plavu (sve vide u nijansam crvene i
zelene)
1 od 15 mukaraca!!!

Puno rjee kod ena

Ljudi esto nisu ni svijesni

ZATO VIDIMO BOJE?
Zato to predmeti odbijaju one valne duljine u
kojoj boji ih vidimo, a ostale upijaju
Boje postoje samo u oima promatraa
VANOST VITAMINA A
Neophodan za obnovu fotopigmenta na tapiima
i unjiima

Namirnice bogate vitaminom A: mrkva, marelica,

narana, riblje ulje, mlijeko i mlijeni proizvodi...
SLUH
Osjetni organ = UHO

Receptori = SLUNE DLAICE

Podraaj = ZVUK
ZVUK
Zvuni valovi = pokretanje molekula zraka
AMPLITUDA = glasnoa zvuka ( od 0 do 140
dB)
FREKVENCIJA (uestalost zvunih valova) =

visina tona (20 20 000 Hz)

Najosjetljiviji smo za zvune valove
frekvencije od oko 1 000 Hz (raspon visine
tona ljudskog govora- od 80 1100)
INTENZITET NEKIH POZNATIH
ZVUKOVA
dB izvor zvuka
izloenosti
opasno trajanje
0 Najslabiji, jedva ujni zvuk
30 Tiha knjinica, lagano aptanje
40 Miran ured, dnevna ili spavaa
soba (ne blizu prometne ulice)
50 Slab promet na udaljenosti, hladnjak
60 Razgovor, rad ivaeg stroja
70 ivi promet, buan restoran poinje kritina
razina
(stalna izloenost)
80 Jak gradski promet, alarmni ureaj vie od 8 h
na 1m udaljenosti, tvornika buka
90 Promet tekih kamiona, manje od 8 h
buni kuni strojevi, kosilica
100 Motorna pila, pneumatska builica 2 h
120 Rock koncert-ispred zvunika, grom neposredna
opasnost
140 Topovska eksplozija, svaka izloenost opasna
veliki mlazni avion
180 Platforma za lansiranje raketa gubitak sluha
neizbjean
UHO

Vanjsko una koljka i uni kanal

bubnji
Srednje eki, nakovanj, stremen

- usmjeravaju i pojaavaju zvuk

Unutranje punica u kojoj se na bazilarnoj
membrani nalaze slune dlaice (njihovo plesanje
proizvodi ivane impulse)
NJUH
Osjetni organ = NOS
Receptori = NJUNE DLAICE

Podraaj = KEMIJSKE MOLEKULE koje

isparavaju pojedine supstance
Njuni doivljaji: mirisi (ugodni i privlani)

smradovi (neugodni i
odbojni)
OKUS
Osjetni organ = JEZIK
Receptori = OKUSNE KVRICE

Podraaj = KEMIJSKE MOLEKULE

4 osnovna okusa- slatko, slano, kiselo, gorko

Arome razl. jela su istovremeni doivljaji

razl. okusa i mirisa
KONI OSJETI

DODIR

TOPLO

HLADNO

BOL
DODIR
Receptori = slobodni ivani zavreci (u obliku
osjetnih tjeleaca ili omotani oko dlaica)
razliito gusto rasporeeni po tijelu (usne i
jagodice prstiju- najosjetljivije, lea-
najmanje)
Podraaj = MEHANIKI PRITISAK
TOPLO I HLADNO
Receptori = osjetna tjeleca i slobodni ivani
zavreci (nisu isti za toplo i za hladno)
Podraaj = promjene u TEMPERATURI
BOL
Receptori = slobodni ivani zavreci (u koi i
drugim dijelovima tijela)
Podraaj = jai fizikalni podraaji koji dovode

do gnjeenja ili ak oteenja tkiva

Izrazito vaan osjet!!!
Intenzitet boli pod velikim utjecajem:

- psihikih imbenika- stavovi, vjerovanja,

oekivanja, motivacija, prethodno iskustvo,
kultura, osobine linosti...
- fiziolokog uzbuenja
KINESTETIKI OSJETI
Daju nam informacije o poloaju i pokretima
udova i glave u odnosu prema tijelu
Receptori u miiima, tetivama, zglobovima i
koi
OSJET RAVNOTEE
Osjetni organ u vestibularnom aparatu u
unutarnjem uhu
Daje nam podatke o opem poloaju tijela,
pomae u odranju ravnotee i daje informacije o
kretanju tijela
Djeluje usuglaeno s ostalim osjetnim sustavima

Nismo ga svjesni