UZGOJ PAPRIKE U

ZATIENOM PROSTORU

Ajla Brki
Fatima Suljkanovi
 PRIPREMA TLA

Ukoliko na povrini namjenjenoj za uzgoj paprike nije bila neka ozima ili rana proljetna predkultura u jesen treba izorati tlo na 30 cm. U proljee se zatvara brazda
tanjuranjem dok se frezanjem tlo usitnjava do prakaste ili sitno zrnaste struktur na dubini od 10 - 15 cm. Na velikim proizvodnim povrinama sadni humci izrauju se
pomou specijalnog stroja za izradu humaka (baulator). Na parceli se trebaju napraviti izmjere da bi gredica bila to ravnija, posebno prva u nizu jer se svaka slijedee
gredica naslanja na nju. Visina gredice trebala bi biti izmeu 15 - 25 cm, a irina gredice ovisi o vrsti PVC folije koju emo koristiti. Za jenorednu foliju, ija je irina 120
cm a razmak izmeu rupa 20 cm, irina vrha gredice trebala bi biti od 30 do 50 cm. Za dvorednu foliju, ija je irina 130 cm a razmak izmeu rupa 30 cm, irina vrha gredice
trebala bi biti od 40 do 60 cm.
 USLOVI ZA RAST I RAZVOJ PAPRIKE

Za normalno klijanje paprike potrebna je

temperatura zraka od oko 15C dok je optimalna
ona izmeu 20 - 30C pri kojoj za 8 dana izniknu
sve klijave sjemenke. Pri temperaturi od 30C
ostvaruje se i bri rast mladih biljaka ali su one
kvalitetnije ( nie biljke s veim postotkom suhe
tvari ) ako se razvijaju u uvijetima temperature od
20 - 25C. Na temperaturama manjim od 20 a viim
30C rast mladih biljica se usporava dok pri temp.
Od 10C rast potpuno prestaje. Za cvatnju i
zametanje plodova optimalne dnevene temperature
su od 26 - 32C a none 16C.
Paprika je biljka kratkog dana i uz skraivanje dana
ljeti na 8 - 10 sati portak cvatnje se ubrzava za 7 -
10 dana.
 GNOJIDBA PAPRIKE

U osnovnoj obradi tla namjenjenog za uzgoj paprike

dodaje se 20 - 40 t/ha stajskog gnoja i ako je proizvoa
u nemogunosti nabaviti vee koliine stajskog gnoja
preporuljivo ga je dodati barem u koliini od 5 - 10 t/ha
u povrinski sloj tla kako bi se ouvala struktura tla i
zbog poboljanja mikrobioloke aktivnosti.
Za osnovnu gnojidbu pred sadnju presadnica treba
izabrati mineralna gnojiva koja ne sadre klor, te se na
tlima slabije plodnosti primjenjuje:600 kg/ha NPK 5 - 20
- 30 + 26 SO3ili750 kg/ha NPK 7 - 14 - 21 + 2 MgO +
18 SO3,a kako ne bi dolo do pojave deformiranja
listova i suenja biljaka, uz NPK gnojiva dodaje se i150
kg/ha Uree 46 % N
Prihrana se obavlja u 2 - 3 navrata sa150 kg/ha KAN-a
(27 % N) + 4,8 MgO, prva prihrana obavlja se nakon to
se biljke dobro ukorijene, a druga kada su prvoformirani
plodovi veliine oraha.
Posebnu panju treba posvetiti i gnojidbi kalcijem,
dodavanjem 2 - 3 t/ha Fertdolomita (kalcij karbonat
(CaCO3) - 56%, magnezij karbonat (MgCO3) - 42%) da bi
smanj ili kiselost tla (ako je vea od one koju paprika
 NAVODNJAVANJE PAPRIKE

Navodnjavane kap po kap. Na taj nain omoguava se

navodnjavanje u bilo koje doba dana jer ne moe doi do oka usljed
primjene hladne vode na vrue biljne djelove. Izbjegavanjem
vlaenja lia izbjegava se i stvaranje povoljnih uvijeta za razvoj
gljivinih bolesti. Zbog manjeg radnog tlaka (0,3 -1,5 bara) manji je i
utoak energije. Lokalizirani dotok vode smanjuje navodnjavanu
povrinu pa su i gubici vode evaporacijom ili ispiranjem manji
(tednja vode).
Prednosti kontejnerskog uzgoja
KONTEJNERSKI UZGOJ PRESADNICA PAPRIKE U ZATIENIM PROSTORIMA

presadnica:
Presadnice uzgojene u
kontejnerima imaju potpuno
pravilan i jednak vegetacijski
prostor to omoguuje
ujednaen porast biljaka i visoku
ujednaenost presadnica.
Za uzgoj presadnica koriste se
gotovi supstrati dobrih
vodozranih odnosa, visoke
vododrnosti i sadraja hranjivih
tvari u pravilu dostatnih za
potpun razvoj presadnica.
Omoguavasepresaivanjesas
upstratomnakorijenukojegdobr
orazvijenepresadniceupotpun
ostiprerastu.
Presadnice uzgojene u
kontejnerima dospijevaju ranije
za berbu i u pravilu daje vee
prinose u odnosu na presadnice
golog korijena uzgojene na
gredicama...
HIDROPONSKI
UZGOJ PAPRIKE

Prednosti hidroponskog uzgoja:

1. nema polodoreda,
2. smanjena pojava patogena,
3. manja upotreba sredsatav za
zatitu bilja,
4. smanjeno oneienje okolia,
5. uzgoj na povrinama na
kojima nije bilo uvijeta za
uzgoj,
6. visoki intezitet proizvodnje,
7. visok stupanj automatizacije,
8. manje rada pri obradi,
kultiviranju, dezinfekciji,
9. manja potronja vode i
hranjiva.
 UZGOJ NA
Kamena vuna je vlaknasti
KAMENOJ
supstrat VUNI
dobiven od bazalta,
vapnenca i koksa na
temperaturi od 1600C i zbog
toga je potpuno sterilna. Im
amalu volumnu teinu (70
kg/m3), veliki volumen pora,
veliki kapacitet za vodu i dobru
upojnu mo. Tlo u zatienom
prostoru prekrije se bijelom
folijom, uzdu redova postave
se polistirenske ploe koje su
dobri tolplinski izolator a u
njima se mogu postaviti i
dodatne cijevi za zagrijavanje.
Ploe kamene vune umotaju se
crnobijelom folijom te se prave
otvori za presadnice.
Presadnice uzgojene u
kockama od kamene vune, sa
strane umotane u foliju
postavljaju se na poloe na
planirani razmak.Sustavom
navodnjavanja kapanjem
primjenjuje se hranidbena
otopina usklaena s
potrebama za razvoja biljke.
KULTIVARI PAPRIKE
 PINCIRANJE PAPRIKE

U zatienim prostorima se uzgajaju indeterminantni

kultivari . Takvi se kultivari u povoljnim uvijetima (koji
su dati u zatienom prostoru) jako granaju, grane su im
lomljive dok biljka pod teretom plodova lako polijee.
Iz tog razloga rast paprike regulira se prikraivanjem na 2
glavne grane koje se razvijaju iz koljenca na kojem je
prvi cvijet. Uz svaku tu granu stavlja se vezivo te se one
po vezivu vode na icu iznad redova. Na svakoj od
glavnih grana ostavlja se samo po jedna najjaa grana.
Uklanjaju se i sve grane koje se javljaju ispod glavnih.
Pinciranje se vri svaki tjedan a uz to se odstranjuju uti
listovi te deformirani ili bolesni plodovi ako postoje.
 ZATITA PAPRIKE OD KOROVA

Redovitom meurednom kultivacijom bilo mehaniziranom

ili runom(zavisno o veliini proizvodne povrine)
istodobno uz prozraivanje tla unitavaju se i korovi.
Na taj nain ne zahvaaju se korovi unutar redova pa se u
borbi protiv korava pristupa i primjeni herbicida na bazi
aktivne tvari trifluralina, a koji se koristi za tretiranje tla
prije sadnje,pendimetalina(tretiranjem zemljita prije
rasaivanja, u koliini 5 l/ha),napropamida (prije sadnje
paprike, uz obaveznu inkorporaciju, u dozi 2,5 - 4
kg/ha),klomazona (koristi se u paprici iz rasada, prije
rasaivanja uz obaveznu inkorporaciju na dubinu 5 - 8
cm, i direktne sjetve, poslije nicanja paprike kada je u
fazi od 2 - 4 lista, u koliini 0,75 l/ha).
 ZATITA PAPRIKE OD
TETNIKA
Najvaniji tetnici paprike koji ine priline
tete na usjevu su: kalifornijski trips, zelena
breskvina u, kukuruzni moljac.

Kalifornijski trips (lat. Frankliniella

occidentalis), zelena breskvina u (lat. Myzus
persicae), kukuruzni moljac(lat. Ostrinia
nubilalis).

tetnici u zatvorenim prostorima

Kalifornijski trips - mali kukac, rasprostranjen
gotovo u svim staklenicima. Najee napada
papriku, a manje krastavce i rajicu. Na
paprici su znaci najvildjiviji jer plodovi ostaju
maleni , nerazvijeni, s nekrozom na povrini

ZATITA
- prskanjem se postiu slabi rezultati, ali toplim ili
hladnim zamagljivanjem su rezultati znatno bolji. Od
insekticida se koriste aktivne tvari diklorvos,
pirimifos metil, diazinon, malation, alfacipermetrin,
bifentrin (ne na paprici), deltametrin i lambda
cihalotrin te dimne doze sulfotepa.
ZATITA PAPRIKE OD BOLESTI

1. Plamenjaa paprike (lat. Phytophthora capsici)

2. Bijela trule (lat. Sclerotiniaslerotionum)
 Mjere preventive su:

plodored,
obrada tla oranjem ime se gljiva unosi dublje u tlo gdje ne postoje
uvjeti za razvoj plodnih tjela,
zarane biljke treba ukloniti iz nasad i spaliti prije nego to se
razvije sklerocij (oblik u kojem gljiva prezimljuje),
sterilizacija tla (termika ili kemijska).
Ukoliko je dolo do zaraze koriste se fungicidi na bazi aktivne
tvari: iprodiona i vinklozolina
Ostale bolest koje se mogu pojaviti kao problem pri uzgoju paprike:
koncentrina pjegavost (lat. Alternariaspp.),
pepelnica (lat. Leveillulataurica), venue (lat. Verticilliumdahliae).
 BERBA PAPRIKE
Ovisno o zahtjevima trita plodovi paprike mogu se brati u tehnolokoj i fiziolokoj zrelosti.

Beru se runo. Pri berbi treba biti paljiv jer se grane lako lome. Prinos tehnoloki zrelih
plodova kree se od 15 - 60 t/ha to zavisi: kultivaru, razdoblju berbe i primjenjenoj
tehnologiji. Paprika se ne moe dugo skladititi. Pri temperaturi zraka 7 - 8C i relativnoj vlagi
zarka 90 - 95% paprika se moe odrati 14 dana.

Prve plodove paprike moete ubrati ve 50 dana nakon njenog rasaivanja. Za vrijeme branja
plodova vodite rauna da ne otetite biljku. Razdoblje branja paprike ovisi i o samom vremenu
sadnje paprike i vremenskim uvjetima koji su nastupili nakon sadnje. Papriku berite tokom
sunanog dana, nakon rose. Nikad je ne berite neposredno nakon kie, jer vlani plodovi brzo
pljesnive i truhnu. Papriku je najbolje brati makazama. Ubranu papriku nikad ne drite due od
sat vremena na suncu. Svjee paprike moete uvati u hladnjaku do 5 dana. Moete ih
zamrznuti, kiseliti ili konzervirati u ulju.