Konstruktivizam u didaktici

Kako postii:
drutvo visoke tehnologije,
drutvo znanja,
prirodoznanstvenu pismenost,
uspjeno uenje?
 Tradicionalnom
nastavom u
kojoj je profesor
sredinja
figura, a uenici pasivni
sluai i promatrai
to nije mogue postii

-javila se ideja za
promjenama
Konstruktivizam- oprenost
koncepciji mehanikog
uenja i prihvaanja
informacijskih sadraja
Jerome Bruner- jedan od najpoznatijih zaetnika
konstruktivizma
Povijest konstruktivizma
Jean Piaget
- konstruktivistike ideje o naglaenoj konstruktivnoj ulozi svijesti u stvaranju i
interpretaciji iskustva
- aktivno sudjelovanje uenika bitno je za razvoj njegovog osobnog miljenja
- teorije intelektualnog razvoja i kognitivnog razvoja po stadijima

Rosalinda Driver
- povezala istraivanja i nastavnu praksu
-zabiljeila neformalne komentare gimnazijskih uenika u razredu

Lorrance Viennot
- polazi od nastavnih problema i nastoji doprinjeti unapreenju nastave
- uenikovo spontano zakljuivanje nije niz nasuminih pogreaka ve koherentan nain
miljenja
Ideje konstruktivizma
treba uvesti uenike u novo podruje i pomoi im da
otkriju kako e najlake i najdjelotvornije stjecati novo
znanje te ih s vremenom osamostaliti tako da naue
kako sami mogu uiti
treba potaknuti uenike da samostalno otkrivaju naela i
zakone u sadrajima koje ue
prilikom uenja treba to vie koristiti samostalan rad
uenika na problemima koji su povezani s gradivom
koje trebaju svladati
Konstruktivizam ueniku namee novu ulogu:
1. uenik aktivno gradi razumijevanje,
2. gradi spoznaju i znanje kroz interakciju,
3. koristi novosteene informacije,
4. koristi prijanja iskustva
Osnovni konstruktivistiki naini pouavanja

1. Pristup konstruktivistikog procesiranja informacija

- pogled na prirodu znanja je u skladu s pozitivistikom tradicijom te postoje ispravni koncepti i
odgovori u rjeavanju problema
- uenici ue od nastavnika i iz iskustva
- znanje se stjee povezivanjem novih informacija sa starima

2. interaktivni konstruktivistiki pristup

- prihvaa mogunost razliitog interpretiranja stvarnosti
- uenje kroz javni i osobni aspekt uenici ue kada su u interakciji s okolinom, a znanje se stjee kada osoba
reflektira prethodno ostvarene interakcije
- samo ako su obuhvaena oba aspekta prethodne ideje mogu biti povezane s novim iskustvima
Osnovni konstruktivistiki naini pouavanja
3. Socijalno konstruktivistiki pristup
- znanje se konstruira kroz proces stvaranja konsenzusa skupine koja ui
- nain spoznavanje je u svezi s kulturnim vrijednostima, etnikim vjerovanjima i socijalnim
stajalitima skupina koje ue

4. Radikalni konstruktivistiki pristup

- drutvenoj interakciji i komunikaciji pridaje sekundarno znaenje u pojedinanoj konstrukciji
svijeta
- znanje se konstruira na temelju osobnih iskustava to zahtjeva aktivni spoznajni poloaj
pojedinca i intrizinu motivaciju
- pitanje istinitosti je stvar usklaenosti nekog stava sa sustavom vjerovanja i standarda osobe
- uenik stvara smisao neega na osnovi svoga kulturno- socijalnog iskustva
Elementi konstruktivistikih strategija u praksi
poticati, prihvaati i upotrebljavati uenika pitanja i ideje tijekom
nastavnog sata;
poticati suradnju, razmjenu informacija, ideja i koncepzualizacija
izmeu uenika;
u nastavnom procesu koristiti uenikova iskustva, interese i
promiljanja;
podravati uporabu alternativnih izvora za stjecanje znanja;
poticati uenike da stvaraju pretpostavke o vezama meu pojavama;
poticati predvianja posljedica nekih dogaaja;
traiti od uenika da daju ideje prije same obrade nastavnog gradiva;
osigurati vrijeme za reflektiranje i analiziranje;
Elementi konstruktivistikih strategija u praksi
poticati samoanaliziranje, stvarati bazu podataka za argumentaciju i preformuliranje
ideja u svjetlu novih spoznaja;
usmjeravati uenike na identifikaciju problema s njihovim aktualnim interesima;
koristiti lokalne izvore (humane i materijalne), kao originalne izvore informacija za
rjeavanje problema;
animirati uenike u traenje informacija koje mogu biti primijenjene u rjeavanju
stvarnih ivotnih situacija;
proiriti uenje izvan nastavnog sata, uionice i same kole;
fokusirati utjecaj znanosti na svakog pojedinog uenika;
sustavno mijenjati ueniko uvjerenje da je sadraj znanosti (nastavnih sadraja)
neto to je vano samo radi postizanja kolskog uspjeha (uspjeha na testu);
promicati profesionalnu samosvijest posebno na polju znanosti i tehnologije .

Zakljuak
Konstruktivisti kreu od pretpostavke da dijete ima drugaiju stvarnost
nego odrasle osobe. Ono zna svijet kroz osjetilne sheme, za razliku od
odraslih koji imaju visoko razvijene mentalne slike i logike strukture
razmiljanja.

iskustva djece i mladih ne smijemo potcijeniti, ona su vrijedna, odraavaju

svijet u kojem ive, predstavljaju njihovu stvarnost koju konstruiraju u
skladu sa steenim znanjima, ali i usvojenim vrijednostima. Iskustva su
poveznica koja nastavne sadraje ine smislenima, primjenjivima,
upotrebljivima oivotvoruju ih. Koristimo li ih i kanaliziramo u
nastavnom procesu, nastavne sadraje moemo uiniti bliskijima,
zanimljivijima, pribliiti ih svakodnevnom ivotu i uenikovim interesima
Hvala na panji!