doc. dr. sc.

Dijana Vukovi
 Struktura ocjenjivanja
Predrok 60%
Seminarski rad 20%
Prezentacija 10%
Dolasci 10%

Datum odravanja predroka i donoenja gotovog

seminarskog rada 10.1.2017.
1. Priprema odluke
1. Identifikacija problema
2. Postavljanje ciljeva odluivanja
3. Prikupljanje relevantnih informacija
4. Generiranje alternativnih rjeenja
5. Evaluacija generiranih rjeenja
2. Donoenje odluke
3. Provoenje odluke
4. Kontrola provoenja odluke (informacije!!!)
 Informacija je podatak koji je obraen,
transformiran i prilagoen za primatelja u procesu
donoenja poslovnih odluka
Informacija mora imati vrijednost za primatelja
(kvaliteta informacije)
Uloga i znaaj informacijske podloge za donoenje
poslovnih odluka (raunovodstene i
neraunovodstvene)
 Informacija moe biti:
Nekvantitativna (npr. zadovoljstvo potroaa)
Kvantitativna
Financijske informacije (likvidnost, profitabilnost,
struktura kapitala)
Nefinancijske informacije (kapacitet, podjela trita)
 Financijske informacije su proizvod raunovodstvenog
sistema
Raunovodstvo je normativno najreguliraniji sistem
U veini preduzea financijske informacije su dominantan
kriterij odluivanja (financijska perspektiva je najei
kriterij ocjene uspjeha preduzea)

Izvor financijskih informacija=FINANCIJSKI IZVJETAJ

 Pruiti informacije o:
Financijskom poloaju
Uspjenosti poslovanja
Promjenama financijskog poloaja

Financijski izvjetaji trebaju prikazivati financijske

uinke prolih dogaaja i u pravilu ne prikazuju
nefinancijske informacije.
 BILANS STANJA
BILANS USPJEHA
IZVJETAJ O PROMJENAMA KAPITALA
IZVJETAJ O NOVANOM TOKU
BILJEKE UZ FINANCIJSKE IZVJETAJE
 Bilans stanja sigurnost poslovanja
Bilans uspjeha uspjenost poslovanja

Meuovisnost:
Sigurnost i uspjenost
Bilans stanja i bilans uspjeha (obraunska
osnova) te njihova povezanost sa izvjetajem o
novanom toku (novana osnova)
 BILANS STANJA
Prikazuje imovinu, obveze i kapital na odreeni dan
Ukazuje na financijski poloaj poduzea
BILANS USPJEHA
Prikazuje prihode, rashode i financijski rezultat u odreenom
razdoblju
Ukazuje na uspjenost poslovanja
IZVJETAJ O PROMJENAMA KAPITALA
Prikazuje sve promjene na kapitalu u odreenom vremenskom
razdoblju (zarade, dividende, revalorizacijske rezerve, usklaivanja
kapitala sa standardima...)
IZVJETAJ O NOVANOM TOKU
Prikazuje primitke, izdatke i neto novani tok u odreenom
razdoblju
Prikazuje izvore i upotrebu novca
BILJEKE UZ FINANCIJSKE IZVJETAJE
Dodatna pojanjenja najvanijih pozicija financijskih izvjetaja,
npr. Informacije o rizicima i neizvjesnostima koje utjeu na subjekt
Sadraj propisan raunovodstvenim standardima
 Analiza financijskih izvjetaja alat za
poveanje kvalitete informacija zapisanih u
financijskim izvjetajima i usmjerena je na
kvantitative, financijske podatke
Analiza financijskih izvjetaja je proces primjene
razliitih analitikih postupaka pomou kojih se
podaci iz financijskih izvjetaja pretvaraju u
relevantne informacije za upravljanje
Za korektno itanje podataka iz financijskih
izvjetaja potrebno je razumjeti naine i pravila
sastavljanja financijskih izvjetaja
(interpretacija rezultata analize zavisi od
razumijevanja kvalitete informacijske podloge)
 Temeljni instrumenti i postupci analize
Horizontalna analiza
Vertikalna analiza
Analiza pomou pokazatelja
Specijalne analize

Izbori primjena odreenih analitikih postupaka

ovisi o interesnim skupinama i zahtjevima za
informacijama
Investitori (dioniari, kreditori)
Menadment
Ostali korisnici
 Financijskiizvjetaji predstavljaju temeljni izvor
informacija o poslovanju poduzea
Svatko tko sebe smatra poslovnim ovjekom mora,
izmeu ostalog, znati sljedee:
itati financijske izvjetaje
Da bi znao itati financijske izvjetaje mora razumjeti
logiku raunovodstva
1. ta je informacija i koje vrste informacija za
poslovno odluivanje postoje?
2. Proizvod ega su financijske informacije i koji
je njihov izvor?
3. Koji je cilj financijskih izvjetaja i to oni
trebaju prikazivati?
4. Nabroj temeljne financijske izvjetaje!
5. to prikazuje svaki od gore nabrojanih
financijskih izvjetaja?
6. to je analiza financijskih izvjetaja?
7. Koji su temeljni instrumenti i postupci analize
financijskih izvjetaja?
 Financijsko izvjetavanje je zavrna faza
raunovodstvene obrade podataka
Izvori podataka za poslovno odluivanje:
Raunovodstveni informacijski sistem
Ostali informacijski sistemi (nabava,proizvodnja, prodaja...)
Raunovodstveni informacijski sistem:
Temeljni izvor informacija o poslovanju preduzea
Usmjeren na proizvodnju primarno kvantitativnih,
financijskih informacija
Osigurava informacije za obavezno, zakonsko izvjetavanje
Normativno najreguliraniji sistem:
Raunovodstveni standardi (MSFI)
Zakonski propisi
 Prema opsegu
Sintetizirane
Detaljne (analitike)
Prema vremenu
Povremene
Svakodnevne
Prema izgledu
Unificirane
Interno kreirane
IZVJETAJI ZA INTERNE KORISNIKE
Nestandardizirani izvjetaji, nisu propisani zakonom
Interno se kreiraju
Detaljni su, analitiki
Odnose se samo na neki segment ili na cjelinu
poslovanja
Pored stvarnih esto sadre i planirane veliine
Sastavljaju se svakodnevno ili periodino

IZVJETAJI ZA EKSTERNE KORISNIKE

Propisani izvjetaji (forma, sadraj i vrijeme)
Sintetizirani, globalni, usmjereni na cjelokupno
poslovanje
Sadre samo stvarne podatke
Najznaajniji=temeljni financijski izvjetaji+statistiki
izvjetaji+porezni bilansi
 BILANS STANJA
BILANS USPJEHA
IZVJETAJ O PROMJENAMA KAPITALA
IZVJETAJ O NOVANOM TOKU
BILJEKE UZ FINANCIJSKE IZVJETAJE
 Izvjetaji
koje zahtijevaju menaderi, pravne
osobe izvan preduzea...
Statistiki izvjetaji
Izvjetaji za poreznu upravu
Planirani (budetski) financijski izvjetaji
Razni interni specifini obrauni...
 Temeljne financijske izvjetaje potrebno je:
Sastaviti za svako obraunsko razdoblje (kvartalno,
godinje)
Dostaviti u Financijsko-informatiku agenciju
FIA- djelokrug poslova FIA-e vrlo je irok.
U sreditu se nalazi uspostavljanje i upravljanje bazom
podataka registra finansijskih izvjetaja, ali pored toga,
FIA organizira obradu i kontrolu finansijskih izvjetaja,
vodi registar rauna pravnih subjekata i pregled
njihovih dugovanja, radi ocjenu poslovnog boniteta, te
kreira izvjetaje i statistike preglede.
Pored usluga za poslovni sektor, FIA obrauje podatke
iz razliitih izvora, osiguravajui njihovo povezivanje i
vienamjensku upotrebu, za analitike potrebe u
ministarstvima i vladinim slubama.
Menadzment ima primarnu odgovornost
za pripremu i prezentaciju financijiskih izvjetaja

prema nadzornom odboru i vlasnicima kapitala

prema drugim eksternim korisnicima informacija (ukljucivo i

odgovornost prema drzavnim organima)
S obzirom na irok spektar internih i eksternih
korisnika (kao to su namjetenici,investitori,
zajmodavci, dobavljai i ostali vjerovnici,
kupci, vlade i njihove agencije, te javnost),
poduzea sastavljaju godinje financijske
izvjetaje kako bi interne i eksterne korisnike
upoznali s poslovanjem poduzea.
To je posebice vano za eksterne korisnike koji
nemaju direktan pristup raunovodstvenim
evidencijama, pa se moraju osloniti na
informacije sadrane u financijskim izvjetajima.
AKTIVA PASIVA

KAPITAL
IMOVINA
OBAVEZE
 Bilans stanja je prikaz imovine, obaveza i
kapitala na odreeni dan-statiki financijski
izvjetaj
Bilans stanja prikazuje s kojom imovinom
preduzee raspolae i odakle ju je nabavilo
Ukazuje na financijski poloaj preduzea,
sigurnost poslovanja:
Financijska snaga preduzea
Likvidnost
Zaaduenost...
 AKTIVA
1. DUGOTRAJNA IMOVINA
2. KRATKOTRAJNA IMOVINA

PASIVA
1. KAPITAL
2. DUGORONE OBAVEZE
3. KRATKORONE OBAVEZE
 Imovina predstavlja razliite resurse kojima
preduzee raspolae kako bi ostvarilo svoj
ekonomski zadatak i odreenu zaradu.
Resurs je nastao kao rezultat prolih
dogaaja i od njega se oekuje priljev
buduih ekonomskih koristi (mjerljiva
vrijednost)
Budua ekonomska korist oituje se kroz
mogunost trine valorizacije resursa
odnosno pretvaranja u novac ili novane
ekvivalente
 Kriteriji:
Pojavni oblik
Materijalna
Nematerijalna
Funkcionalnost (unovivost)
Dugotrajna
Kratkotrajna
 Dugotrajna imovina
Nematerijalna (razliita ugovorna ili zakonska prava,
npr. Izdaci za razvoj, patenti, licence, koncesije,
franize, softver, goodwill, ispravak vrijednosti
nematerijalne imovine...)
Materijalna (zemljita, graevinski objekti,
postrojenja, oprema, ulaganja u nekretnine, alati,
pogonski i uredski namjetaj, transportna sredstva,
knjige, slike, bioloka imovina...)
Financijska (ulaganja u vrijednosne papire,
otkupljene vlastite dionice, udjeli u povezanim
preduzeima, dani zajmovi i krediti, dani depoziti
Dugotrajna potraivanja (potraivanja po osnovi
prodaje na kredit, ostala dugorona potraivanja,
ispravak vrijednosti dugoronih potraivanja...)
 Kratkotrajna imovina
Zalihe (sirovine i materijali, rezervni dijelovi, sitan
inventar, ambalaa, proizvodnja u toku, gotovi
proizvodi, trgovaka roba, dugtrajna imovina
namijenjena prodaji...)
Potraivanja (potraivanja od kupaca, od
zaposlenih, potraivanja za dividende u udjele u
dobiti, potraivanja od kamata, potraivanja od
drave...)
Financijska imovina (dani zajmovi i krediti, dani
depoziti, vrijednosni papiri kao to su mjenice,
ekovi, dionice, poslovni udjeli i dionice povezanih
drutava, ispravak vrijednosti financijke imovine)
Novac (novac u banci-iro raun, izdvojena novana
sredstva za akreditive i novac u blagajni-glavna
blagajna, devizna blagajna...)
 Izvoriimovine predstavljaju pravne i fizike
osobe od kojih preduzee nabavlja svoje resurse
Podjela:
Prema vlasnitvu
Vlastiti izvori imovine
Tui izvori imovine
Prema ronosti
Kratkoroni
Dugoroni trajni
 Obaveze predstavljaju postojei dug proizaao iz
prolih dogaaja za ije se podmirenje oekuje
odljev resursa te proizlaze iz koritenja tuih
resursa
Podjela:
Kratkorone
Dugorone
Naini podmirenja obaveza
Isplata sa iro-rauna
Ustupanje imovine
Zamjena jedne obaveze za drugu
transformacija obaveze u kapital
 Kapital je dio imovine koji pripada vlasnicima
preduzea
Kapital se moe definirati i kao ostatak imovine
nakon podmirenja obaveza.
Kapital je trajna obaveza prema vlasnicima
poduzea i on se sastoji na 2 osnovna dijela i to:
Uloeni kapital
Zaraeni kapital
Struktura kapitala
Upisani kapital
Premije na emitirane dionice
Rezerve (zakonske, statutarne)
Zadrana dobit ili preneseni gubitak
Dobit ili gubitak tekue godine
 Bilans uspjeha je financijski izvjetaj koji prikazuje
prihode, rashode i financijski rezultat u odreenom
obraunskom razdoblju.
Ukazuje na uspjenost poslovanja
Prihodi
Poveanje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja
u obliku poveanja imovine ili smanjenja obaveza to ima za
posljedicu poveanja kapitala, osim onog dijela koji proizlazi
iz uplata vlasnika
Rashodi
Smanjenje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja
u obliku smanjenja imovine ili poveanja obaveza to ima za
posljedicu smanjenje kapitala, osim onog dijela koji proizlazi
iz raspodjele vlasnicima

PRIHODI-RASHODI=FINANCIJSKI REZULTAT (dobit ili gubitak)

 Podjela prihoda
Redovni-vezani za redovno poslovanje
Poslovni-prihodi od prodaje proizvoda ili usluga
Financijski-nastaju kao posljedica ulaganja u financijsku
imovinu (kamate, dividende, pozitivne teajne razlike)
Vanredni-nisu vezani za redovno poslovanje,
pojavljuju se povremeno, ne mogu se planirati
 Podjela rashoda
Redovni-vezani za redovno poslovanje
Poslovni-rashodi od prodaje proizvoda ili usluga
Financijski-nastaju kao posljedica koritenja tuih
novanih sredstava (kamate, negativne teajne razlike
Vanredni-nisu vezani za redovno poslovanje,
pojavljuju se povremeno, ne mogu se planirati
 Prihodii rashodi su obraunske kategorije
koje se priznaju u skladu s odreenim
raunovodstvenim naelima:
Naelo nastanka dogaaja- zahtijeva da se
prihodi i rashodi priznaju onda kada su nastali,
kada su zaraeni, bez obzira na primitak ili
izdatak novca
Naelo opreznosti-prihode treba priznati kada su
sigurni, a rashode i kada su mogui (zloupotreba-
stvaranje tihih priuva i skrivenih gubitaka)
 Prihod nije isto to primitak, a rashod nije
isto to izdatak.
Prihodi i rashodi su obraunske kategorije
dok su primici i izdaci financijske kategorije.
Razlog nejednakosti izmeu ovih kategorija
je:
Vremenska nepodudarnost
Rizik transformacije prihoda u primitke i rashoda
u izdatke

DOBIT NIJE ISTO TO I NOVAC!!!

 temeljni financijski izvjetaj koji prikazuje
promjene u glavnici
prikazuje sve promjene glavnice ili samo
djelomino promjene u glavnici
transakcije koje imaju ili nemaju utjecaj na
razinu dobiti i gubitka
prikazuje promjene na svim poloajima kapitala
neto dobit
dodatna ulaganja vlasnika
visina progaslanih dividendi
revalorizacijske rezerve
promjene raunovodstvene politike
 ciljda obrazloi stavke koje su utjecale na
poveanje odnosno smanjenje glavnice
ukljuuju se sve stavke koje su utjecale na
poveanje kapitala: dobit, uplate vlasnika
(dokapitalizacija), revalorizacijske rezerve i na one
koje utjeu na smanjenje kapitala: gubitak, isplata
dividendi
rezultat poslovanja = kapital na kraju kapital na
poetku
 1. Upisani kapital
2. Premije na emitirane dionice
3. Rezerve
4. Zadrana dobit ili preneseni gubitak
5. Dobit ili gubitak tekue godine
6. Dividente
I. UKUPNO ULOENI ILI ZARAENI KAPITAL
7. Revalorizacija rezerve
a) revalorizacija nekretnine, postojenja i opreme
b) revalorizacija ulaganja
c) ostala revalorizacija
8.Teajne razlike
9.Promjene raunovodstvene politike
II. UKUPNO PRAVILNO POVEANJE KAPITALA
10.Ispravak temeljnih pogreaka
III. UKUPNO IZRAVNO POVEANJE ZADRANE DOBITI
 Temeljni financijski izvjetaj koji prikazuje promjene
u financijskom poloaju poduzea
Prikazuje primitke i izdatke novca i novanih
ekvivalenata u odreenom vremenskom razdoblju
Ukupni novani tok je pregled svih novanih
primitaka (priljeva) i svih novanih izdataka (odljeva)
u odreenom obraunskom razdoblju (poslovna
godina).
Razliku izmeu tih primitaka i izdataka ini isti
novani tok.
Takva razlika moe biti pozitivna, to znai da je
rije o likvidnom poduzeu, te negativna to znai da
poduzee nije moglo iz svojih novanih primitaka
podmiriti svoje dospjele trokove i obaveze.
 novana osnova
prikazuje primitke i izdatke novca i novanih
ekvivalenata u odreenom vremenskom razdoblju
novac na svim raunima i gotovina
novani ekvivalenti ili surogati novac sva ulaganja (u
vrijednosne papire) ili plasmani s rokom dospijea do 3 mjeseca

Osnovni elementi:
primici
izdaci
isti (neto) novani tok

NOVANI PRIMICI NOVANI IZDACI = NOVANI TOK

 Izvjetaj o novanom toku imaju obvezu sastavljati
veliki i srednje veliki poduzetnici
Cilj poslovanja trebao bi biti usmjeren na
odravanje konstantnog gotovinskog (novanog)
toka, posebno to se tie novanog priljeva, kako bi
nuan operativni kapital za normalno poslovanje bio
stalno na raspolaganju.
Novac treba biti stalno angairan na generiranju
profita
Polazni model

NOVAC NA POETKU RAZDOBLJA

+ PRIMICI
- IZDACI
NOVAC NA KRAJU RAZDOBLJA
Poslovne aktivnosti:

primici izdaci
- prodaja proizvoda, -isplata dobavljaima
usluga i robe -isplate zaposlenicima
- primljene kamate -isplate poreza
- primljene dividende -isplate premije
osiguranja -isplate kamata
Investicijske aktivnosti:
primici izdaci
-prodaja DMI i DNI - nabava DMI i MNI
- prodaja dionica, obveznica - kupnja dionica, obveznica
drugih poduzea drugih poduzea
- povrat danih zajmova drugima - dani krediti
Financijske aktivnost:
primici
- od emisije dionica
- od emisije obveznica i drugih
vrijednosnih papira
- od primljenih kredita
izdaci
- za otkup vlastitih dionica
- za dividende
- otplata obveznica i dr v.p.
- po osnovi otplate kredita
 poslovne aktivnosti
pokazuju novane primitke i izdatke
primitci: od naplate potra., prodaje u gotovini, dividende, kamate
izdaci: plaanje trok., plaa, osiguranja, kamate, dobavljai
novani tok = NP NI
investicijske aktivnosti
pokazuju novane primitke i izdatke
primitci: od prodaje dugotrajne imovine, vrijednosnih papira na
sekundarnom tritu, povrata glavnice prethodno odobrenih kredita
izdaci: od nabave materijala i sirovina, ulaganja u vrijednosne
papire
novani tok = NP NI
financijske aktivnosti
aktivnosti financiranja poduzea
primitci: od emisije dionica, obveznica, primljenih kredita
izdaci: od otplate glavnice kredita, za otkup dionica, za dividende
novani tok = NP-NI
> isti novani tok = A + B + C (zbroj svih novanih tokova)
 razlikuje se od direktne samo u sadraju poslovnih
aktivnosti
novani tok od poslovne aktivnosti sastavlja se na sljedei
nain
neto dobit
+ amortizacija
kratkotrajna imovina i kratkorone obaveze
= novani tok od poslovnih aktivnosti
Primici Izdaci
- poveanje obveza - smanjenje obveza
- poveanje kapitala - smanjenje kapitala
- smanjenje KI - poveanje KI
- smanjenje DI - poveanje DI
 objavljuju se uz financijske izvjetaje
detaljnija obrada i dopuna tj. pojanjenje
pojedinih dijelova financijskih izvjetaja
sadraj i oblik nije propisan zakonom
(standardi propisuju sadraj)
dodatna objanjenja iznosa prezentiranih
u temeljnim financijskim izvjetajima
(tekstualni i numeriki oblik)
sadre ekspliciranu i bezrezevnu izjavu o
usklaenosti financijskih izvjetaja s MSFI-
ma (ako su u skladu s MSFI)
 Ove biljeke trebaju
pruiti informaciju na temelju kojih se sastavljaju financijski
izvjetaji
biti na sustavni nain oznaene kako bi se na odgovarajui
nain povezale s odnosom informacija u financijskim
izvjetajima
prikazati raunovodstvenu politiku poduzea za budue
poslovne dogaaje
objaviti informacije koje zahtijevaju MRS

prikazati
dodatne informacije (npr. broj
zaposlenih)