UBRENJE U EKOLOKOJ

(ORGANSKOJ) POLJOPRIVREDI

1
 U ekolokoj (organskoj) proizvodnji pridaje se veliki
znaaj organskim ubrivima.

Organska ubriva su nezamjenjiva kada je u pitanju

poboljanje fizikih, hemijskih i biolokih osobina
zemljita.

Plodnost zemljita
Maliranje zemljita

Vrste ubriva: stajnjak, kompost, biljna ubriva, zelenino

ubrenje, glistenjak, mikrobioloka i mineralna ubriva
2
 Plodnost zemljita u biljnoj proizvodnji karakterie:
visok sadraj hranjiva u zemljitu;
dobar vodno-vazduni i toplotni reim;
fizioloki aktivni sloj zemljita za razvoj korjenovog
sistema biljaka;
reakcija zemljita neutralna do blago kisela;
dobar kapacitet zadravanja vode i hranjivih materija
u aktivnom sloju zemlje.

3
Na smanjenje plodnosti zemljita utie:

Iznoenje organske materije, uklanjanjem prinosa sa

njive;
esta obrada zemljita;
naruavanje vodno-vazdunog i toplotnog reima;
smanjenje bioloke aktivnosti (smanjen broj i
raznovrsnost korisnih mikroorganizama);
erozija zemljita;
ostaci pesticida.

4
Plodnost zemljita moemo sauvati:

dodavanjem organske materije u zemljite;

izbjegavanjem prekomjerne koliine ubriva kako bi se
izbjegli gubici i zagaenje;
ouvanjem aktivnosti zemljinih mikrooorganizama jer oni
transformiu hranjiva;
izbjegavanjem vjetaki sintetizovanih materija (vjetakih
ubriva i dr.).

5
ta je maliranje - nastiranje zemljita?

Maliranje zemljita predstavlja pokrivanje meurednog

prostora u zasadima.

Maliranje (nastiranje) ima znaajnu ulogu u suzbijanju

korova. Za nastiranje zemljita u ekolokoj (organskoj)
poljoprivredi mogu se koristiti prirodni materijali (sijeno,
slama, strugotina drveta ili biorazgradljive folije).

6
Koliko je korisno maliranje zemljita?

Maliranje zemljita, osim to slui za spreavanje razvoja

korova, veoma je korisna mjera za ouvanje fizikih i
hemijskih osobina zemljita. Maliranjem se odrava
povoljniji vazduni reim zemljita, zadrava se i dui period
uva vlanost zemljita.

7
Malovanje slamom daje izuzetno dobar rezultat.

Pored primarnog efekta malovanja na ouvanje vodno-

vazdunog reima i strukture zemljita, dokazano je da neke
materije koje lui slama djeluju odbijajue na lisne vai i
druge tetoine.

Ova metoda ima i negativnog efekta u vidu mogue pojave

glodara mieva i pacova to se ne deava prilikom
koritenja folije na primjer.

8
Koje su vrste organskih ubriva?

Kao ekoloka (organska) ubriva koriste se:

stajnjak,
kompost,
osoka,
treset,
glistenjak,
zelenino ubrenje,
drveni pepeo,
biljni rastvori i druge otpadne organske materije nastale kao
sporedni proizvodi u prehrambenoj tehnologiji i industriji.

9
Od ega zavisi kvalitet stajnjaka?

Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste domae ivotinje, prostirke i

starosti ubriva.

konjski i oviji stajnjak pogodniji su za tea i hladna zemljita,

imaju vie suhe materije pa su toplija ubriva i bogatija su sa
N, P i K;

govei i svinjski stajnjak imaju vie vode, hladniji su i kiseliji,

pa se sporije razlau i pogodniji su za lahka, pjeskovita
zemljita.

10
O emu treba voditi rauna u spravljanju stajnjaka?

Pri raspadanju stajskog ubriva stvaraju se razni gasovi.

Nepoeljno je stvaranje amonijaka jer to znai gubitak azota.
Da se to ne bi deavalo, stajnjaku je potrebno obezbijediti kisik
vriti prevrtanje.

Ako nema dovoljno vlage, ubre plijesnivi, ali ako je vlage

previe, poremeuje se tok razgradnje i stajnjak truhli. U suho
godinje doba, potrebno je zalivati stajnjak, a u vlano zatititi
ubrite od prevelikih padavina. to se tie toplote, ona uz
povoljnu vlanost ubrzava raspadanje, a hladnoa koi rad
bakterija i razgradnja tee sporije.

11
Kako se stajsko ubrivo u praksi najee spravlja?

Stajnjak se u poetku rasprostire tako da kisik ima slobodan

pristup pa se ve nakon nekoliko dana temperatura u masi ubriva
znatno podigne (do 60C). im se ubre zagrije do te temperature,
gomila se zbija.

Druga opcija je rasprostiranje stajnjaka u slojevima. Prvi sloj se

rasprostre, ime se temperatura brzo povisi, a nakon toga se
dodaje drugi sloj koji se zbije (prekida rad termogenih bakterija).

12
Koliko traje postupak?

Zreli stajnjak se dobija u prosjeku nakon 3-4 mjeseca.

U toplijim uslovima uz dovoljno vlage sazrijeva bre i obrnuto, a

nakon sazrijevanja dobro je pokriti ga slojem zemlje 20-25 cm, jer
se time titi od nepovoljnih atmosferskih prilika.

13
Kako treba skladititi stajnjak?

Stajnjak treba skladititi na propisano ureenom skladitu, u

skladu sa Pravilnicima o ekolokoj (organskoj) poljoprivredi u cilju
spreavanja zagaenja vode direktnim izlivanjem, oticanjem i
infiltracijom u zemljite.
Kapacitet skladita za stajnjak mora biti dovoljan za skladitenje
stajnjaka za period dui od jedne godine.

Pravilno uvanje stajnjaka u betonskim bazenima Nepravilno rukovanje stajnjakom zagauje okoli

14
ta je kompost?

Kompost je organski oplemenjiva zemljita koji nastaje

mikrobiolokim razlaganjem razliitih organskih materija (otpaci
biljnog i ivotinjskog porijekla). Koristi se kao organsko ubrivo u
koliini od 0,5-6 kg/m kao dio zemljine smjee ili za nastiranje
(malovanje) zemljita u bati.

15
Kako se priprema kompost?

Mjesto gdje se priprema kompost treba da bude u sjenci i

zaklonjeno od vjetra. Na suncu se organski otpaci brzo sue,
bakterije koje uestvuju u kompostiranju brzo uginu i organska
masa ostaje dugo nepromijenjena.

Biljni otpaci koji se stavljaju u kompostite moraju biti zdravi, jer

izazivai bolesti ne uginu kompostiranjem. Zbog toga kompost
moe biti izvor irenja bolesti, korova i tetoina.

Kompostiranje se moe obaviti u humci koja se pravi na povrini

zemljita bez okvira i sa okvirom od ice (u obliku korpe), daske,
prua ili u jami.

16
Postupak kompostiranja je isti. Visina komposta u humci je
150 -180 cm, irina pri dnu 150 cm, a duina proizvoljna. Kod
dugakih humki se na svakih 150 cm ostavlja otvor za ventilaciju.

17
Prije kompostiranja skine se povrinski sloj zemljita 8-10 cm,
postavi drenani sloj od granica ili prua, a zatim se do eljene
visine naizmjenino reda sloj svjeih i suhih biljnih otpadaka
(15-20 cm) i sloj zemljita (5 cm).

Po potrebi se dodaje negaeni kre uz zalivanje vodom ili osokom.

Gomila komposta se ne sabija, a posljednji sloj humke je od

zemljita.

Ve poslije nekoliko dana, razvija se visoka temperatura

(50 60C), a potom se kompost hladi i organska materija
mineralizuje.

18
Svaka 2-3 mjeseca gomila se izmijea i prekrije zemljitem (sloj
oko 10 cm). Kompost je gotov za 6-12 mjeseci i tada je jednolian,
mrviast, lahak i tamnosme.

Za bre kompostiranje (4-6 nedjelja), humke treba da su nie

(50 cm), a biljni ostaci isjeckani.

U biljne ostatke stavlja se isjeckana kopriva, preslica, kameno

brano ili odgovarajui bioloki preparati (na bazi silicijuma, kravlje
balege, kamilice, hrastove kore, maslaka, valerijane) iji je cilj
bre i kvalitetnije kompostiranje.

U ekolokoj (organskoj) proizvodnji se u kompost mogu dodati i

gliste koje e ubrzati proces mineralizacije organskih materija.

19
Kako se koristi ivinski stajnjak?

ivinski stajnjak se rijetko koristi ist, najee je u upotrebi u

smjei sa zemljom u odnosu 3:1.

ta su biljna ubriva?

Biljna ubriva su ekstrakti pojedinih biljaka koji se sve ee koriste

za ubrenje u ekolokoj (organskoj) proizvodnji.

Jednostavno se pripremaju i u tu svrhu se

najee koristi kopriva, gavez i
mjeavina razliitih biljaka.

20
Kako se prave biljna ubriva?

Gavez se koristi kao teno ubrivo koje obogauje zemljite

eljezom, kalijumom, kalcijumom, fosforom, magnezijumom i
vitaminima B kompleksa.

Uobiajeno je da se jednom nedjeljno primjenjuje u usjevu.

U 10 l vode potopi se 1 kg svjeeg gaveza. Nakon nekoliko dana,

kada prestane da pjeni, razvija se smea boja i jak miris na
stajnjak (sadri i bjelanevine).

Upotrebljava se samo sa razblaeno vodom: na 1 litar ubriva

treba uzeti 10 l vode i izmijeati.

21
Kopriva slui za suzbijanje lisnih vai, a ujedno i ubri biljku i
jaa je.

1 kg svjee nasijeene koprive potopiti u 10 l vode i ostaviti 24

sata (ne due jer gubi svojstva).

Ako nema svjee koprive, na 10 l vode stavi se 100-200 g

osuene.

Poslije 24 sata tenost treba procijediti i njome dobro poprskati

biljke sa svih strana.

Postupak moe da se ponovi za nekoliko dana. Biljni ostaci se

kompostiraju.
22
 ta je zelenino ubrenje?

Zelenino ubrenje predstavlja zaoravanje svjee

nadzemne mase biljaka koje se posebno gaje za ovu
namjenu sa ciljem da se zemljite obogati organskom
materijom radi poboljavanja fizikih, biolokih i
hemijskih osobina zemljita.

Zaoravanje samoniklih biljaka se ne smatra zeleninim

ubrenjem.

23
 Koje se biljke koriste za zelenino ubrenje?

To su razne vrste djetelina i lupina, graak, grahorica i

neleguminozne biljke kao to su: uljana repica, ra,
ovas, jeam, facelija, engleski i francuski ljulj.
Ove biljke su pogodne da u relativno kratkom
vremenskom periodu obrazuju mnogo organske mase.

24
Primjer: Kada je glavna kultura penica u fazi kada
dostigne visinu od 10 cm, tj. kada se jo nije zatvorio
sklop, usijava se bijela djetelina koja nikne i djelimino
stagnira.

Kada se penica skine, poinje nagli rast djeteline koja

se u jesen zaorava kao zelenino ubrenje.

25
ta je glistenjak?

Poznato je da su kine gliste dobar indikator plodnosti

zemljita. Samo na plodnom i nezagaenom zemljitu
ima kinih glista.

Glistenjak nastaje radom crvenih kalifornijskih glista koje

se uzgajaju u tzv. standardnim leglima koja imaju oko
100.000 glista, od ega 30.000 predstavlja odrasle
jedinke.

Gliste se nalaze samo u nezagaenom, dobrom i

plodnom zemljitu.
26
Kako se koristi glistenjak?

Glistenjak je bogat humusom, siromaan mineralnim

azotom, ali sadri visoke koliine fosfora i kalijuma kao i
znaajne mikroelemente (cink, bakar, mangan, eljezo).

Glistenjak se koristi u smjei sa zemljitem i to za

siromana zemljita jedan dio glistenjaka prema 10
dijelova zemljita, a za plodna zemljita u odnosu 1:6.

Ove smjee se koriste za uzgoj rasada i u zatienom

prostoru, a kao ubrivo koristi se u koliini od
0,2-5 kg/m.
27
ta su mikrobioloka ubriva?

Mikrobioloka ubriva se proizvode u laboratorijama.

Ona imaju ulogu biofertilizatora, obogauju zemljite
mikroorganizmima ija je uloga da u zemljitu:
sintetiu i razlau humus;
osiguravaju kruenje hranjivih elemenata;
razgrauju pesticide;
kontroliu fitoparazite i dr.

Obavezno provjeriti da li su dozvoljena za upotrebu u

ekolokoj (organskoj) poljoprivredi.

28
 Da li se mogu koristiti mineralna ubriva u ekolokoj
(organskoj) proizvodnji?

Osim ubriva organskog porijekla, u ekolokoj

(organskoj) proizvodnji se mogu koristiti i ubriva
mineralnog porijekla, ali samo uz odobrenje
certifikacionog tijela.

Meu najee korienim mineralnim ubrivima su

pepeo i kameno brano.

29
 Pepeo predstavlja ubrivo bogato kalijumom i posebno
je pogodan za kisela zemljita. Smatra se da je
najkvalitetniji pepeo od suncokreta, heljde, listopadnog
drvea i etinara.

Kameno brano predstavlja prah dobijen mljevenjem

kamena, a najbolje granita i bazalta. Ima visok sadraj
silikata, kalijuma, magnezijuma i fosfora.

Kameno brano ima znaajnu ulogu u zemljitu jer

poboljava strukturu, mikrobioloku aktivnost i vodni reim
biljaka, a i neposredno hrani biljku.

30
 Redosljed postupaka vezanih za ubrenje u ekolokoj
(organskoj) proizvodnji:
proizvoa na osnovu analize plodnosti zemljita i plana
proizvodnje (planirani plodored npr.), planira primjenu do
sada navedenih postupaka regulisanja plodnosti zemljita;
proizvoa koristi ubriva i oplemenjivae zemljita
dozvoljene za upotrebu u ekolokoj (organskoj)
poljoprivredi, a ukoliko je predvieno Pravilnikom
kontaktira certifikaciono tijelo prije upotrebe ubriva;
ukoliko proizvoa koristi komercijalne proizvode za
regulisanje plodnosti zemljita, mora uvati i raun o
kupovini istih.

31