Makroekonomska politika

Utjecaj raznih imbenika na razinu cijena

Ponuda novca i cijene
Iz MV=PY slijedi da poveanje M povlai za sobom
poveanje P, uz Y,V konstantne
Valutni teaj i cijene
Deprecijacija domae valuteuvoz postaje
skupljicost-push inflacija
Ujedno slabija valuta poveava izvoz (manje ostaje za
domae trite)poveava se potranjademand-pull
inflacija
Agregatna potranja i cijene
Potranja se poveavacijene rastu (demand-pull
inflacija)
 Keynesianci i monetaristi
Glavna pitanja oko kojih postoje
razmimoilaenja
Koliko dugo treba da se trite uravnotei
Da li je iluzija novca problem
Da li recesije uzrokuju trajnu tetu
Koju makroekonomsku politiku bi vlada trebala
voditi
 Uravnoteenje trita (market
clearing)
Da bi ekonomija postigla dugoronu ravnoteu,
trite rada mora biti u ravnotei
Keynesianci kau da prilagodba cijena moe biti
spora, nekoliko godina ili due (neravnotea
trita rada moe potrajati)
Monetaristi tvrde da su nadnice razumno
fleksibilne, pa nezaposlenost biva uklonjena
padom nadnica (kratki rok moe biti godina ili
dvije)
 Iluzija novca (money illusion)
Ljudi primaju nominalni dohodak koji je obino
razliit od stvarnog, iluzija novca je nesposobnost
da se ta razlika tono procijeni
Keynesianci vjeruju da oekivanja budue
inflacije mogu biti podlona velikim pogrekama
(vlada moe utjecati da ta oekivanja budu tonija)
Monetaristi vjeruju da ljudi mogu dosta dobro
predvidjeti inflaciju i brzo se prilagoditi (nema
iluzije novca)
 Recesije
Keynesianci vjeruju da recesije mogu trajati
nekoliko godina, a u recesiji:
Nezaposleni gube vjetine i znanje
Tvornice se zatvaraju i stojevi propadaju
Jako je vano da vlade izbjegavaju recesije
Monetaristi misle da su recesije kratkotrajne
epizode poslije kojih se ekonomija vraa u
dogoronu ravnoteu
 Ekonomska politika
Keynesianci preporuuju da vlada upravlja
potranjom (demand management), pogotovo
tokom recesije. Kontrola ponude novca M ne
smije biti prevrsta jer smanjenje M moe povui
za sobom smanjenje Y.
Monetaristi vjeruju da vlada ne moe puno utjecati
na razinu ekonomskog rasta preko poveavanja
agregatne potranje (crowding out). Zato je
najbolje drati se balansiranog budeta (vrsta
fiskalna politika), tako da privatni sektor moe
odabrati kako alocirati resurse.
 Utjecaj vladine fiskalne politike
Fiskalna politika: manipulacija poreza i dravne
potronje u svrhu utjecaja na GDP, na nezaposlenost, u
svrhu kontroliranja inflacije i stimuliranja ekonomskog
rasta.
Ekspanzionistika fiskalna politika
Poveanje dravne potronje
Smanjivanje poreza
Kombinacija te dvije mjere
Te mjere stvaraju deficit u budetu
Kontrakcijska fiskalna politika
Smanjivanje dravne potronje
Poveanje poreza
Kombinacija
 Ekspanzionistika fiskalna
politika: kratkorono
Poveava agregatnu potronju (ili direktno ili
indirektno kroz smanjenje poreza) poveava
output (GDP) poveava se broj transakcija i
potranja za novcempoveavaju se kamate (ako
je ponuda novca ista) vee kamate e zaguiti
investicije privatnog sektora (crowding out)
Poveanje agregatne potranje e poveati
inflaciju
Vee cijene e smanjiti vrijednost stvarne ponude
novca M/P, sto ce jo povisiti kamate i moe
dodatno zaguiti privatni sektor
 Ekspanzionisticka fiskalna
politika: dugorono
Ukoliko ekonomija kree iz ravnotee pune
zaposlenosti, tada dugorono imamo:
Nepromjenjeni stvarni GDP koji se sastoji od:
Vie dravne potronje
Smanjene potronje i investicija privatnog sektora
Smanjenog izvoza
Nepromijenjena nezaposlenost
Vie cijene
Vie kamate
Nepromijenjene stvarne nadnice
Ukoliko ekonomija kree iz neravnotee, tada
ekspanzionistika fiskalna politika moe pomoi
 Kontrakcijska fiskalna politika
Koristi se kad postoji demand-pull inflacija
Smanjivanje dravne potronje
Smanjivanje agregatne potranje (postoji efekt
multiplikatora) smanjenje cijena, no cijene se
teko sputaju, u stvarnosti je cilj obuzdati rast
cijena
Poveavanje poreza smanjivanje potronje
smanjivanje agregatne potranje
 Kontrola novca
Iz MV=PY kontroliranje M znai kontroliranje
inflacije
Vlada moe poveati ponudu novca da bi:
Izbjegla zaguivanje privatnog sektora
Npr. kod porasta cijene nafte, da bi se ublaio ok i
predusreo porast nezaposlenosti
Smanjenje ponude novca ima za poslijedicu:
Investitori oekuju manju inflaciju
Kako deficit i ponuda novca utjeu na
kamate u kratkom roku
Poveanje deficita poveanje kamate (ukoliko
je M fiksiran)
IS krivulja se mie udesno
Poveanje ponude novca manje kamate (uz
nepromijenjenu agregatnu potranju)
LM krivulje se mie prema dolje
Kako deficit utjee na kamate na dugi rok
Dugorone kamate su odreene prvenstveno
ocjenama investitora o kratkoronim kamatama:
bazirane su na stvarnoj kamati + oekivanoj stopi
inflacije
Poveanje deficita vee dugorone kamate
zbog oekivane vee budue inflacije