Teorije o psihosomatskom podrijetlu

malignih bolesti
Oliver Koi
SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK
KATEDRA ZA PSIHIJATRIJU KBC OSIJEK
PROGRAM STALNOG MEDICINSKOG USAVRAVANJA I. KATEGORIJE

PSIHODINAMSKI PRISTUP OBOLJELIMA

OD KARCINOMA

Osijek, 6. i 7. oujka 2015.

 Psihosomatika

Psihiki poremeaji
Stres
(Depresija)

Rak Imunoloki sustav

 Psihosomatika - pojmovi
Psihosomatika - znanstveni stav u medicini, dijagnostici i terapiji, kojim se prihvaa da psihiki
sustav, emocije, osobito psiholoki stres, mogu izazvati tjelesne poremeaje i tjelesnu bolest.

Psihosomatika interdisciplinarno podruje koje prouava utjecajem psiholokog stresa na

organizam ( psihoimunologija, psihodermatologija, psihofiziologija, psihoonkologija )

Psihosomatski poremeaji - poremeaji u ijem su nastanku, tijeku i ishodu psiholoki imbenici,

najznaajniji etioloki imbenici nema patoanatomskog oteenja tjelesnih sustava ili organa

Psihosomatske bolesti - bolesti u ijem su nastanku, tijeku i ishodu psiholoki imbenici, najznaajniji
etioloki imbenici postoji patoanatomsko oteenje tjelesnih sustava i organa

Psihosomatska medicina interdisciplinarno medicinsko podruje koje istrauje utjecaj socijalnih,

psiholokih i bihevioralnih imbenika na tjelesne procese i kvalitetu ivota. Biopsihosocijalni model
bolesti i poremeaja.
WHO izvjee o psihosomatskim poremeajima, 1964.
Klinika impresija je da postoji specifian odnos izmeu psiholokog stresa i nastanka
tjelesne bolesti ali nije jasno dokazano kako i zbog ega ta transformacija nastaje.
Razmatraju se slijedei imbenici:
a. konstitucijska predispozicija - hereditarno uvjetovana

b. konstitucijska predispozicija rezultat ranih iskustava i razvoja ( ukljuuje i psiholoko i tjelesno

iskustvo u prenatalnom razdoblju i djetinjstvu )
c. promjene osobnosti u kasnije, tijekom ivota

d. slabljenje organa i organskih sustava tijekom ivota zbog razliitih imbenika, npr. povreda ili upala

e. injenica da je aktivnost pojedinih organa u ovisnosti o emocionalnim naprezanjima i poremeajima

f. osobni simboliki znaaj organa

g. fiksacija na organ kao rezultat zastoja u psiholokom razvoju

TEORIJE SPECIFINIH UZROKA
PSIHOSOMATSKIH BOLESTI
 Alexanderovih 7 psihosomatskih bolesti
Osjeaj ovisnosti osjeaj manje vrijednosti narcistiki protest hiperkompenzacija
i kompenticijska agresivnost aktivacija simpatikusa:

arterijska hipertenzija,
reumatoidni artritis
hipertireoza

Neurodermitis specifini emocionalni odgovor ?

egzibicionizam u kombinaciji s osjeajem krivnje i mazohizmom
Alexanderovih 7 psihosomatskih bolesti
 Specifini intrapsihiki konflikt
analne fiksacije i kompulzivno - opsesivni ivotni stil
rano oteenje mehanizama halucinatornog doivljavanja elja s posljedicom okretanja ka realnosti i simbiotskom
stilu ivota
nesposobnost neutralizacije instiktivne energije ( kroz simbole, imaginaciju, fantazme, kreativnost ) koja direktno
zaobilazi Ego i provaljuje u somu
specifina struktura Ega koja ne raspolae sposobnostima da obradi konflikt ( nema potiskivanja, pomjeranja,
simbola..... )
Ego kao dio Selfa sazrijeva fuzijom nagona libida i agresije. Kod ovih pacijenata nedovoljno je fuzioniran instinkt libida
i agresije izvorno u odnosu na majku to onemoguuje Ego da stvara i opskrbljuje self i objekt reprezentacije
uglavnom neutralnim katektikim nabojem
loa internalizacija objekata to rezultira jakom anksioznou, koja ne oznaava strah od kastracije ve od prodora u
narcistiku strukturu, a zbog ega je anksioznost difuzno tjelesna
fiksacije u objektnim odnosima ispod sredine analne faze ( granice koja razdvaja psihozu i neurozu )
hiperplastini ego koji die jaku barijeru prema nezadovoljenim primarnim nagonima, a koji zbog toga nlaze ekspresiju
samo u vegetativnom sustavu
konflikt potisnutih agresivnih impulsa kod simpatikotoninih ( hipertenzija, migrena, hipertireoza ), te konflikt u
frustraciji infantilne elje za njegovanjem kod vagotoninih psihosomatskih poremeaja ( ulkus, astma, kolitis )
 Osobine psihosomatske linosti
nesposobnost uoavanja psihogene pozadine tjelesnih zbivanja
snien kapacitet simbolikog izraavanja zbog ega djeluju stereotipno,
siromano, bez mate i smisla za humor, nesposobni da razumiju interpretacije
snova
skloni su tehnikom rjeavanju problema uz smanjenu sposobnost za umjetniki
doivljaj
imaju potrebu za redom, radom i tonou opsesivni oklop
simbiotski ivotni stil, u djetinjstvu s roditeljima, a kasnije s partnerom ili djecom
dobro su integrirani u sustav obitelji, radne sredine i generacijski, a svoje
konflikte izraavaju u okviru socijalno dozvoljenog, jer samim prihvaanjem uloge
bolesnika kroz psihosomatske simptome izbjegavaju socijalnu devijantnost
TEORIJE NESPECIFINIH UZROKA
PSIHOSOMATSKIH BOLESTI - STRES
STRES
 Stres - pojmovi
Stres Stres je stanje poremeene fizioloke, psiholoke i socijalne ravnotee pojedinca,
izazvano individualnom procjenom fizike, psihike ili socijalne ugroenosti njega samog
ili njemu bliske osobe.

Stres je svaki otklon iz toaka ravnotee ( eng. set point ) tj. svaki otklon homeostaze

Stres osobna psihoneuroendokrinoimunoloka reakcija na promjene homeostaze

Distres - nemogunost adaptacije na stres ( negativan stres )

Alostaza - postizanje stabilnosti putem stalnih promjena ( utiavanje ili pojaavanje

vitalnih fiziolokih funkcija ) uspostava novih toaka ravnotee
Alostatsko optereenje stalne promjene iscrpljuju prilagodbene mehanizme to
poveava rizik za pojavu bolesti
IMUNOLOKI SUSTAV VS. IVANI
SUSTAV, GLUKOKORTIKOIDI
 Glukokortikoidi imunoloki sustav
Dr. Jekyll and Mr. Hyde efekt na upalne procese i imunoloki sustav
djelovanje ovisi o koncentraciji i vremenu djelovanja
Akutni stres :
imunosupresivno djelovanje na steeni stanini imunitet, primarne i
sekundarne limfne organe
poticanje uroenog imunolokog odgovora periferija
Kronini stres:
down regulacija GK receptora kortizolska rezistencija
blokada proizvodnje upalnih citokina
imunosupresivno djelovanje
ODNOS PSIHOSOMATIKA - RAK
 Galen
Rak je konstitucijska bolest koja
se javlja kod osoba oslabljenih
boleu i to prije svega kod
melanholije. Cilj nam je u tim
sluajevima sprijeiti
nakupljanje crne ui uz
pomo purgativa.
 Stres uzrok raka

Heikkil K et al. ( 2013. )

Work stress and risk of cancer: meta-analysis of
5700 incident cancer events in 116,000 European
men and women.
Stres na radnom mjestu nije povezan s nastankom
raka

BMJ. 2013 Feb 7;346:f165.

HVALA NA POZORNOSTI