to je Europska unija?

Europska To je unija
= nalazi se u Europi = ujedinjuje zemlje i ljude.

Pozabavimo se
poblie to je Europljanima
Kako se EU razvio? to EU radi danas?
sljedeim zajedniko?
pitanjem:

2
 Protee se od
Arktikog
Europa oceana na
sjeveru
na kontinent
Europa je jedan od svjetskih kontinenata.

i od od toga 500
Atlantskog millijuna do Urala na
oceana na u Europskoj istoku.
zapadu uniji.

U Europi ivi vie od

700 milijuna ljudi,
do
Sredozemnog
mora na jugu
3
Europa naa povijest
Mi Europljani ne dijelimo
samo isti kontinent, ve i
zajedniku povijest.
Europom su se oduvijek irili
novi naini ivota, razmiljanja
i vjerovanja koji su oblikovali
nae osjeaje i ponaanje sve
do dananjeg dana.
Primjerice, stara Grka i Rim
snano su utjecali na europsku Crkva Madeleine u Parizu, nadahnuta rimskim hramom,
sagraena kao hram u ast Napoleonove vojske.
kulturu. Pogled s trga Place da la Concorde,
na kojemu je tijekom Francuske revolucije postavljena
giljotina.
4
Jezici
U naim se jezicima odraava da:
mnoge rijei u europskim
jezicima vuku zajednike korijene
iz starogrkog i latinskog jezika.
Na primjer:
Europa i demokracija (grki) ili
Unija (latinski).

Fontana Atene ispred austrijskog

parlamenta u Beu.

5
Umjetnost i kultura
Stoljeima su novi stilovi u
glazbi, arhitekturi i knjievnosti
nadahnjivali umjetnike diljem
Europe.
Na primjer:
gotike crkve u Francuskoj,
panjolskoj, Poljskoj i
Slovakoj ili
klasina glazba koju su skladali
njemaki, talijanski, austrijski Obitelj Mozart (Wolfgang Amadeus s
ili britanski skladatelji. ocem Leopoldom i sestrom Nannerl) nekoliko je puta
obila Europu.

6
Europski ratovi
Naalost, pria o Europi nije
samo pria o velikim
postignuima na koje moemo
biti ponosni.
Tijekom povijesti europski su
narodi meusobno vodili krvave
ratove.
U dvadesetom su stoljeu na
naem kontinentu zapoela dva
rata koja su se proirila na Na ovom su groblju pokopani ostaci vie od 140 000
zemlje diljem svijeta. vojnika koji su poginuli u bitci kod Verduna
(Francuska) u Prvom svjetskom ratu.

7
Europski ratovi
Na kraju Drugog svjetskog rata
Europljani su se pitali:
Moe li se ita uiniti da se
ove strahote vie ne
ponove?
Hoe li Europljani ikada
nauiti suraivati umjesto da
se bore jedni protiv drugih?
Pogledajmo to se potom
Do kraja Drugog svjetskog rata
dogodilo. gotovo su sve zgrade u Varavi
bile unitene.

8
Osnivanje Europske unije
Ako elite sprijeiti rat,
morate suraivati.
Prvi je korak zajednika
kontrola sredstava potrebnih
za rat:
elika za oruje i
energije za tvornice i
prijevoz

9
Europska zajednica za ugljen i elik
Zato se est europskih
zemalja (Belgija, Francuska, Italija,
Luksemburg, Nizozemska i Njemaka)
dogovorilo da udrue svoje
industrije ugljena i elika
te su osnovale
Europsku zajednicu za ugljen i
elik.

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i

elik potpisan je 1951. u Parizu.

10
Europska ekonomska zajednica
est je zemalja tako dobro
suraivalo da su odluile uiniti
korak dalje i osnovati Europsku
ekonomsku zajednicu (EEZ).
Glavna ideja bila je stvaranje
zajednikog trita. To znai
uklanjanje svih nacionalnih
prepreka slobodnoj trgovini,
poput graninih kontrola i
carina, kao da je Europa jedna Europska ekonomska zajednica prihvatila je
europsku zastavu 1985.
zemlja.

11
Ne samo gospodarstvo... Zato je
EEZ odluio
Tijekom godina sve se vie promijeniti naziv
u
zemalja pridruilo EEZ-u. Europsku
Zapoele su suradnju u uniju.
jo mnogo podruja, primjerice,
u zatiti okolia i
izgradnji boljih cesta i eljeznikih pruga u cijeloj Europi.

Most resund, dovren 1999., povezuje vedsku i Dansku.

12
Pad eljezne zavjese
Zemlje srednje i istone Europe
1989. oslobodile su se
komunistike vladavine. Nestala
je eljezna zavjesa, neprirodna
podjela izmeu istone i
zapadne Europe.
Zemlje koje su ponovno stekle
slobodu reformirale su
zakonodavstva i gospodarstva te
se pridruile EU-u. EU danas ima
Ostaci eljezne zavjese
28 drava lanica. u ekoj

13
to Europska unija radi danas
EU nastoji uiniti ivot svih nas boljim.
Pogledajmo nekoliko primjera.
Novac
U prolosti je svaka europska zemlja
imala vlastitu valutu. Sada se mnoge
drave lanice EU-a koriste
jedinstvenom valutom, eurom.

Sloboda za mlade
EU
:
podupire mlade koji ele provesti
odreeno vrijeme studirajui ili
osposobljavajui se u nekoj drugoj
europskoj zemlji. (Erasmus+)

14
to Europska unija radi danas
Slobodno kretanje radnika
Graani EU-a mogu ivjeti i raditi u
bilo kojoj dravi lanici.

eli li postati kuhar?
Zato ne bi radio u drugoj dravi lanici EU-a i
otkrio tajne njezine kuhinje?
Klimatska politika
Europska unija jednoglasno nastupa
u meunarodnim pregovorima o
klimatskim promjenama.
15
to Europska unija radi danas
Pomo siromanijim regijama
Nekim europskim podrujima potreban je
novac za izgradnju novih cesta i eljeznikih
pruga; u drugima pak mnogo ljudi trai
posao. EU osigurava sredstva za posebne
projekte koji se bave tim potrebama.

Pomo susjednim zemljama

Postrojenje za obradu otpadnih voda u
Hrvatskoj, financirano uz pomo sredstava EU-a
EU pomae drugim zemljama
unaprijediti kole, bolnice i socijalnu
zatitu. Lida i Alina iz Moldove imale
su koristi od toga.

16
to Europska unija radi danas
EU danas radi jo mnogo toga:

pomae
tedjeti
energiju
titi okoli

brine se za
sigurnost
nae hrane
pojeftinjuje
telefonske
pozive

jo
i mnogo toga!
mnogo,

17
EU radi ak i u svemiru

s pomou satelita
koji pridonose
inteligentnijoj
navigaciji
automobila i
sigurnijem zranom
prometu.
18
Kako EU donosi odluke?
Kao to moete zamisliti, velik broj ljudi mora uloiti puno napora kako bi se
EU organizirao i kako bi sve funkcioniralo. Tko je, dakle, zaduen za to?

Europska komisija sastavljena je

od 28 povjerenika, po jedan iz
svake drave lanice.
Njihov je posao razmiljati o
tome to bi bilo najbolje za EU u
cjelini. Oni predlau zakone i
osiguravaju potovanje Ugovora
EU-a.

19
28 povjerenika

20
Europski parlament
Europski
parlament
predstavlja sve
ljude u EU-u.
Parlament
Njegovi se lanovi raspravlja i
biraju na izborima odluuje o
svakih pet godina. novim
Svi odrasli graani propisima EU-a
zajedno s
EU-a imaju pravo Vijeem.
glasa.

21
Vijee i Europsko vijee
U Vijeu ministri drava lanica EU-a
sastaju se kako bi raspravljali o
pitanjima povezanima s EU-om te
donosili odluke i propise.
U Europskom vijeu sastaju se svi
elnici drava lanica EU-a
(predsjednici, premijeri
ili kancelari) kako bi utvrdili opu
strategiju za Europu.

Sastanak Europskog vijea, veljaa 2016. 22

Sud Europske unije
Sud Europske unije osigurava da
sve drave lanice EU-a potuju
propise oko kojih su se
dogovorili.
Sud isto tako provjerava da se
tim propisima potuju temeljna
prava, kao to je na primjer
sloboda govora i sloboda tiska.

Sud Europske unije, Luxembourg

23
Briga o naem novcu
Europski revizorski sud
provjerava je li proraun Europske
unije ispravno potroen.

Europska sredinja banka

nadlena je za odravanje
stabilnosti cijena u
europodruju.

24
Drave lanice Europske unije
Postoji 28 drava
lanica Europske
unije.
Moete li se sjetiti
imena est drava
osnivaica?

25
Proirenje: sa est na 28 drava
Belgija, Francuska, Italija,
1952. Luksemburg, Nizozemska,
Njemaka

Danska, Irska, Ujedinjena

1973.
Kraljevina
1981. Grka
1986. Portugal, panjolska
1995. Austrija, Finska, vedska
Cipar, eka, Estonija,
Latvija, Litva, Maarska,
2004.
Malta, Poljska, Slovaka,
Slovenija
2007. Bugarska, Rumunjska

2013. Hrvatska

26
 A ti?
to Europa znai
za tebe?

Voli li putovati?
eli li jednog
dana studirati u
inozemstvu?

Zbog ega ti se Jesi li roen u

Europa najvie drugoj dravi
svia? lanici EU-a?

27
eli li saznati vie?
Ovu je prezentaciju izvorno
osmislila Europska komisija.
Trenutana verzija moe se
preuzeti ovdje.

U naem Kutku za nastavnike

dostupan je niz drugih nastavnih
materijala o Europskoj uniji i
njezinim politikama.

Europska unija, 2016. Umnoavanje je doputeno.

Fotografije: vidjeti stranicu s napomenama.