VOGRALIKOV LANAC

Irena Eisenkohl Novakovi

bacc.med.techn.
Vogralikov lanac
prema ruskom infektologu i epidemiologu
Gabrijelu F. Vograliku (1887.1937.)

da bi se bolest mogla pojaviti i proiriti

moraju postojati uvjeti nastanka zaraze i
irenja epidemije 5 imbenika

ako bilo koji od uvjeta nije zadovoljen,

Vogralikov lanac e se prekinuti i do infekcije
nee doi
Infekcija
lat. inficere zaraziti, okuiti

bioloki proces koji nastaje ulaskom i

razmnoavanjem patogenih mikroorganizama
u tijelu domaina, pri emu dolazi do lokalne
i ope reakcije

prisustvo mikroorganizama u tijelu ovjeka

ne znai uvijek i bolest
mnoge bakterije nisu tetne-patogene nego
su apatogene (ne izazivaju bolest)
Vogralikov lanac/epidemioloki lanac

uvjeti za nastakak infekcije su:

1. izvor zaraze
2. putevi prijenosa i irenja bolesti
3. ulazna vrata infekcije
4. broj i virulencija klica
5. dispozicija
Izvor zaraze

prijenosnik klica koje uzrokuju zarazu

zaraen ili bolestan ovijek

ivotinja

okoli (voda, kontaminirano tlo)

 Izvor zaraze
izvor zaraze moe biti ovjek ili ivotinja koji
izluuju klice koje ulaze u drugu osobu i u njoj
izazivaju zarazu

rezervoar zaraze je mjesto gdje se infektivni

agens odrava i ostaje tamo ne irei se na druge
ljude ili okolinu

kliconoa bolesnik, naizgled zdrava osoba, koja

u sebi nosi klice i izluuje ih u okolinu
Izvor zaraze
Svaku bolest moemo podijeliti na tri faze:
inkubacija
kliniki stadij
rekonvalescencija (ili drugi ishodi)

bolesnik moe izluivati klice u svakoj od

ovih faza
 Izvor zaraze
infektivni agens kliconoa moe isputati u
okoli svim tjelesnim izluevinama: slina, krv,
stolica, mokraa

po trajanju, postoji akutno i kronino

kliconotvo

kliconotvo se smatra kroninima ako traje

due od godina dana
Izvor zaraze
uzronici bolesti mogu napustiti tijelo
domaina izluivanjem:
na kou i sluznice
iz dinog sustava sekretom nosa i
kapljicama iz dinog sustava
iz krvi s mjesta ozljede
iz probavnog sustava fecesom
iz urogenitalnog sustava urinom i
izluevimana spolnih lijezda
Putevi irenja zaraze
naini, sredstva i posrednici pomou kojih se
zarazne klice prenose od izvora do novog
domaina

Naini prijenosa:

1. dodir - kontakt
2. hrana
3. voda
4. zrak
5. zemlja
6. ugriz i izmet ivotinja i kukaca
 Dodir - kontakt

direktan ili neposredan ili izravan

- putem sluznice, koe i slinom
- prljave ruke, rukovanje, masaa, poljubac, spolni
odnos, ugriz

indirektan ili posredan ili neizravan

- putem predmeta koje dodirujemo
- rublje, posteljina, pribor za jelo, igrake,
medicinski instrumenti - trcaljke, igle, kirurki,
ginekoloki i zubarski instrumenti i sl.
Dodir - kontakt

bjesnoa nakon ugriza bijesne ivotinje -

zoonoze

prijenos HIV-a nesterilnom iglom

Preko hrane
meso, mlijeko i jaja, njihove preraevine

najee se ovako prenose crijevne zarazne bolesti

(Salmonella, Staphyloccocus, Clostridium)

Salmonella se razmnoava u hrani bogatoj bjelanevinama (meso,

mlijeko i jaja)
takva je hrana kontaminirana, a da bi postala infektivnom, S. se
mora razmnoiti u velikom broju
razmnoava se uz pogodne okolinske uvjete: temperatura od +5 do
+60 C

ovjek moe kontaminirati hranu ili hrana moe biti ve

inficirana od oboljele ivotinje
 Preko vode
najee hidrine epidemije u svijetu su epidemije: kolere, trbunog tifusa,
paratifusa, bacilarne dizenterije

vodom se ire i leptospiroza, legionarska bolest, tularemija, virusni

konjunktivitis, streptokokoze, isuivanjem movara nastoji se eradicirati
malarija

vodoopskrbni objekti su: pumpe, zdenci i vodovod

uzronici se u vodi uglavnom ne razmnoavaju, pa je broj uzronika unesen

vodom manji nego hranom, inkubacija je produena, epidemija dulje traje i
ima vie blaih oblika bolesti

ee ima zdravih kliconoa, koji mogu dodatno zaraziti i one koji se inae
ne bi razboljeli

razboljevaju se samo osobe koje piju zaraenu vodu

Preko zraka
kapljine zaraze

uzronici se prenose velikim, manjim i sitnim kapljicama

(aerosol) ili uskovitlanom prainom aerogene infekcije -
veina respiratornih zaraznih bolesti prenose se na taj nain

izvor zaraze - bolesnik ili zdravi kliconoa, nalazi se vrlo

blizu - do 1 metra osobe koju e zaraziti direktan put
irenja

kaljanjem, kihanjem, govorom, poljupcem

kola, tvornica, radno mjesto, kino, kazalite, autobus
Preko zraka
se prenose svi uzronici bolesti respiratornog trakta -
tuberkuloza, influenca, prehlade, angine, pneumonije

djeje zarazne bolesti - ospice, vodene kozice, pertusis,

parotitis, skarlatina, teke i smrtonosne epidemije
(variola, pluni oblik kuge, ebola), neke crijevne
zarazne bolesti, naroito u dojenadi i male djece -
esto kao hospitalne infekcije: salmonele, igele i E.coli

neke zoonoze: Q-groznica, antrax, tularemija,

bruceloza
 Zemlja
1. Tetanus:
izvor zaraze: govedo, konji
put irenja: zemlja (Clostridia tetani u obliku
spore)
ulazna vrata: ozljeda - u anaerobnim prilikama
spora, prelazi u vegetativni oblik i izluuje
toksin koji uzrokuje bolest

2. Crijevni paraziti: djeja glista, trakavica

3. Antrax i plinska gangrena
 Ugriz i izmet ivotinja i kukaca
lankonoci
kukci: muhe, buhe, komarci, ui, ose, pele
paunjaci: krpelji, grinje, pauci i korpioni

muhe - mehaniki prenosioci: bacilarne dizenterije,

trbunog tifusa i dr. crijevnih zaraznih bolesti
buhe - prenosioci kuge sa takora na ovjeka
komarci - prenosioci malarije
ui - prenosioci pjegavca
krpelji - prenosioci krpeljnog meningoencefalitisa i
lyme-borelioze
grinje - prenosioci scabiesa ili svraba
Posteljica
1. Rubeola
virus se prenosi od oboljele trudnice na plod
najvea vjerojatnost oteenja ploda je u 1. mjesecu
trudnoe 40%, u 2. mjescu 20%, u 3. mjesecu oko
10%
moe doi do smrti ploda, anomalija i deformiteta
naroito na vidnim i slunim organima a i drugdje

2. AIDS - virus se prenosi na dijete

3. Toxoplasma gondii i citomegalovirus se takoer

prenose posteljicom na fetus
Ulazna vrata
kroz probavni trakt ingestija

kroz respiratorni sustav inhalacija

kroz kou povrijeena koa

- perkutano, transkutano,
- inokulacija preko kukaca ili instrumenta

kroz sluznice drugih sustava (spolnim

kontaktom)
Ulazna vrata
najei ulazni kanali za infekcije jesu ruke

nesvjesno rukama dodirujemo usta, nos i

oi putem kojih ulaze bakterije i esto
stvaraju infekcije i bolesti

zato je vrlo vano redovito odravanje

higijene ruku
Ulazna vrata
usta: bolesti probavnog i dinog sustava

nos: bolesti dinog sustava

oko: trahom, leptospiroza

spolni organi: AIDS, sifilis ili lues, gonorea, druge spolnoprenosive

bolesti

koa: kone bolesti, svrab, ubod krpelja, komarca, buhe, ui, ozljeda
zaraena Clostridijom tetani ili uzronikom plinske gangrene

ako uzronik ue na pogrena ulazna vrata, do bolesti nee doi

 Broj i virulencija klica svojstva
mikroorganizama
koliina klica potrebna da izazove infekciju razliita je kod razliitih
bolesti, a ovisi o virulenciji uzronika

virulencija
sposobnost mikroorganizama da izazove bolest
stupanj patogenosti
ako je patogenost visoka, tada je visoka virulencija
mali broj uzronika izazove bolest, bolest ima teku kliniku sliku, teke
posljedice, est smrtni ishod

uzronik zaraze (u dovoljnoj koliini i dovoljno virulentan)

kontagioznost - zaraznost
patogenost - sposobnost uzronika da izazove bolest
 Broj i virulencija klica svojstva
mikroorganizama
letalitet - smrtnost
- broj umrlih/broj oboljelih x 100

koliina uzronika = infektivna doza

visoka infektivna doza za otrovanje hranom -

Salmonela

mala infektivna doza za oboljevanje od npr.:

morbila, trbunog tifusa, bjesnoe
Dispozicija
sklonost ovjeka prema odreenoj bolesti -
sklonost obolijevanju, osjetljivost

rezistencija otpornost
priroena ili steena sposobnost zatite od
infekcije i bolesti
imunitet priroen, steen; aktivan, pasivan
neke bolesti smanjuju otpornost prema
infekcijama (leukemija, dijabetes, maligne
bolesti)

vakcinacija/cijepljenje/imunizacija