Osnove elektrotehnike

1. Kirchhoffovi zakoni
2. Izvori

1
Kirchhoffovi zakoni, openito

Kirchhoffovi zakoni, uz Ohmov zakon, su temeljni zakoni za analizu strujnih

krugova

Prvi Kirchhoffov zakon, ili Kirchhoffov zakon za struje (KCL eng.

Kirchhoff Current Law) govori da ukupna struja koja izlazi iz vora mora biti
jednaka ukupnoj struji koja ulazi u vor. Opisuje struje vora.

Drugi Kirchhoffov zakon, ili Kirchhoffov zakon za napone (KVL eng.

Kirchhoff Voltage Law) govori da ukupna razlika potencijala koju stvaraju svi
naponski izvori u nekoj zatvorenoj petlji jednaka ukupnom padu napona na
svim troilima u istoj petlji. Opisuje napone zatvorene petlje.

2
1. Kirchhoffov zakon

Algebarska suma svih struja koje ulaze u vor je nula

ili
Suma svih struja koja izlazi iz vora mora biti jednaka sumi
svih struja koje ulaze u vor

Osnovna ideja: ulazni protok naboja mora biti isti kao izlazni. Jednostavna
analogija: protok vode u spoju nekoliko cijevi:

1. izl. tok: 2 L/s

1 L/ s
to k:
n i
laz L/s
iz zn i tok: 1
1. 2. izla 1. ulazni tok: 4 L/s 2.
izl.
3. izlazni tok: 2 L/s tok
:3

2. ul. tok: 1 L/s

L/s
Ulazni tok: 4 L/s

3
1. Kirchhoffov zakon (1.K.Z.)
Algebarska suma svih struja koje ulaze u vor je nula
Algebarska suma znai da se pri zbrajanju svih struja vodi rauna i o
predznacima, definiranim smijerom struje
Ako struja ulazi u vor ima + predznak, a ako izlazi iz vora - predznak,
npr.

1A

2A 3A I 4 I5 I 6 I 7 0

I5
2 A 1A 3 A 0 I1 I3 I6
I4
I7
I2
I1 I 2 I 3 0
2A
I1 I2

I1 2 A I 2 0 4
 1. Kirchhoffov zakon (1.K.Z.)
Alternativna definicija (govori isto to i prijanja):
Suma svih struja koja izlazi iz vora mora biti jednaka sumi svih struja koje ulaze u vor

Ovo je na drugi nain (manje matematiki) opisano isto pravilo rezultira

istom jednadbom za promatrani vor. Npr. za 2 vora iz prolog primjera:

(prebacivanjem I7 na lijevu stranu jednakosti

za ovaj vor dobivamo istu jednadbu kao po
I 4 I5 I 6 I 7
prethodnoj definiciji)
I5
I1 I3 I6
I4
I7
I2
I 2 I1 I 3

(prebacivanjem I1 i I3 na lijevu stranu

jednakosti za ovaj vor dobivamo istu
jednadbu kao po prethodnoj definiciji) 5
2. Kirchhoffov zakon (2.K.Z.)
Algebarska suma svih napona u zatvorenoj petlji je nula

ili
U zatvorenoj petlji, ukupan napon koji stvaraju svi izvori
jednak je ukupnom padu napona svih troila

Osnovna ideja: ako se promatra bilo koja zatvorena petlja u el.krugu onda
ukupno poveanje potencijala od strane izvora mora biti tono jednako
ukupnom smanjenju potencijala uslijed pada napona na svim troilima.
Najlake objanjivo preko primjera

6
2. Kirchhoffov zakon (2.K.Z.)
U zatvorenoj petlji, ukupan napon koji stvaraju svi izvori jednak je ukupnom padu
napona svih troila
Pogledajmo potencijale i padove napona na jednostavnom primjeru (itav
krug ispod je jedna zatvorena petlja):
10 V
A
Pad napona od
2 22A=4V
2A
B 6V
Pad napona od
+ 3 32A=6V
10 V
C
Baterija podie 0V
potencijal toke A
10V vie od toke C ''Masa'' - slui da
naznaimo da se
ovdje (toka C) 7
uzima potencijal 0
2. Kirchhoffov zakon (2.K.Z.)

Pogledajmo padove napona (i konvenciju oznaavanja) na istom primjeru:

Oznaavanje pada napona na

elementu otpora R (IR); vrh strelice
oznaava toku veeg potencijala

2A
+
4V 2 ''+'' polaritet se stavlja
2A - na kraju elementa
10 V gdje struja ULAZI u
+ element
+ 6V 3
-
10 V

8
2. Kirchhoffov zakon (2.K.Z.)
I3
Alternativna definicija:
Algebarska suma svih napona u zatvorenoj petlji je nula R3
I1

Shema desno ima 3 zatvorene petlje (elementi I2

+
R1
svake petlje su istaknuti crvenom bojom na slici R2
U2
dolje)
+
U1

I3 I3

R3 R3 R3
I1 I1

I2 I2 2 3

R1 + R1 + R1 +
1 R2 R2 R2
U2 U2 U2
+ + +
U1 U1 U1
9
2. Kirchhoffov zakon (2.K.Z.)
Algebarska suma svih napona u zatvorenoj petlji je nula

Postavljanje 2.K.Z. za svaku petlju I3

implicira prvo odreivanje smjera
obilaska petlje (proizvoljno) te UR1=I1R1
oznaavanje svih padova napona u UR3=I3R3 +
UR3 R3
petlji (polariteta i iznosa, kako je -
pokazano u prijanjem primjeru) I1
Polaritet padova napona na
otpornicima odreen je naznaenim
smijerom odgovarajue struje kroz -
promatrani otpornik (konvencionalni UR1 R1 +
R2
smijer: struja tee od + prema -). + U2
Pogledajmo ovo na primjeru petlje 3 +
(odabrat emo obilazak u smijeru
kazaljke na satu naznaeno plavim U1
strelicama, a padovi napona su
oznaeni ljubiasto): 10
2. Kirchhoffov zakon (2.K.Z.)
Algebarska suma svih napona u zatvorenoj petlji je nula

Algebarska suma za petlju 3 je suma I3

svih napona u ovoj petlji, vodei
rauna o smijeru obilaska i UR1=I1R1
polaritetima naznaenim na shemi UR3=I3R3 +
UR3 R3
Ako smijer obilaska (plava strelica) -
IZLAZI iz + polariteta napona sa I1
slike, onda se napon zbraja sa +
predznakom, u suprotnom se zbraja sa
- predznakom. -
UR1 R1 +
Dakle, U1 i UR3 e se zbrajati sa + R2
predznakom, a U2 i UR1 sa - + U2
predznakom
+
Vodei rauna o ovome, konano
slijedi 2.K.Z. za petlju 3: U1

U1 - UR1 + UR3 - U2 = 0 11
Naponski izvori
Sa jednim tipom naponskog izvora smo se ve sreli (baterija). Postoje i drugi
naini dobivanja napona, tj. drugi tipovi naponskih izvora (npr. esto se
kinetika energija pretvara u elektrinu). Openito, naponski izvor je ureaj
koji dri konstantnu razliku potencijala na svojim stezaljkama, bez obzira
na troilo koje je spojeno na stezaljke.

Najee koriteni simboli

+ U + U openito naponskog izvora
- iznosa U

Sve do sad opisano odnosi se na tzv. idealne naponske izvore. Meutim,

realni naponski izvori ne uspijevaju drati potpuno konstantnu razliku
potencijala, ve ona opada sa rastom struje koju troilo crpi iz izvora
(napon opada sa otporom troila, tj. sa rastom struje koju izvor daje).

12
Realni naponski izvori
Realni naponski izvor moe se shvatiti kao
serijski spoj idealnog naponskog izvora i I
nekog malog otpora (unutranji otpor RU). Ru
Kako struja koju potroa RP povlai iz
izvora raste (tj. vrijednost RP pada), raste i RP U'
U
pad napona na unutranjem otporu +
(Ohmov z.), pa, u skladu sa 2. K.Z., manje -
napona (U) ostaje za potroa Rp

Kod naponskih izvora sa manjim unutranjim otporom manji je pad napona na

unutranjem otporu napon potroaa (U) e sporije opadati sa smanjenjem
otpora potroaa (odnosno sa rastom struje koju izvor daje)
Oito je stoga realni naponski izvor to bolji (blie idealnom) to je njegov
unutranji otpor manji kad bi unutranji otpor stvarno bio 0, dobili bi
idealni naponski izvor (U=U uvijek, bez obzira koliko mali bio RP)

10 + 0.01 + +
U U U
+ + Dobar + Idealan
- Lo - -
naponski naponski naponski
izvor - izvor - izvor - 13
Spajanje vie naponskih izvora
Vie naponskih izvora mogu se spojiti serijski (paralelno praktino nikad, jer
bi ovo dovelo do oteenja realnih naponskih izvora, bez da smo promijenili
napon) i tim dobiti vei ili manji napon.
Ako se spajaju na nain da je negativni izvod jednog spojen na pozitivni izvod
drugog naponskog izvora, ukupna razlika potencijala se povea
Ako se spajaju na nain da je negativni izvod jednog spojen na negativni izvod
drugog, ili pozitivni izvod jednog na pozitivni izvod drugog naponskog izvora,
ukupna razlika potencijala se smanji

+ + +
+ 2V 4,5 V
1,5 V + +
3V 7V -3,5 V
+ + +
1,5 V 9V 1V
- - -

Neki primjeri spajanja (idealnih, no temeljni princip je isti i za realne)

naponskih izvora i rezultirajui ukupni napon
14
Spajanje vie naponskih izvora
Pogledajmo ovo detaljnije (sjetimo se: idealni naponski izvor U osigurava da je
pozitivni izvod uvijek za U pozitivniji od negativnog izvoda)

Potencijal toke D je za 3 V VEI od C D

(zbog baterije od 3V) +
3V

Potencijal toke B je za 2 V VEI od C

UDA=10 V
C
(zbog baterije od 2V).
Drugim rijeima, potencijal toke C je za 2V +

UCA=7 V
2 V MANJI od B!

UBA=9 V
B
+
Potencijal toke B je za 9 V VEI od A 9V
(zbog baterije od 9V) A

Ukupan napon je razlika potencijala izmeu toke D i A (UDA=10V toka D je

na 10 V veem potencijalu od toke A). Takoer se moe napisati i UAD= -10V,
to znai: potencijal toke A je za -10 V vei od potencijala toke D
15
 Spajanje vie naponskih izvora
Ako je vie naponskih izvora i/ili otpornika serijski spojeno u istoj grani, mogu se
proizvoljno premijetati po istoj grani (ali se ne smiju okretati polariteti). Na
ovaj nain izvorna shema se (zavisno to se trai) moe pojednostavniti, npr, ako
traimo struju u grani sa 3 baterije:
+
0,2 0,2 0,2
5V 6 6 6 6
1,5 V 10 10 10
+ 0,2
0,8 0,8 0,8
10 + + + + 4 +
2V 4 5V 4 6V 6V 4
+ 1,5 V 0V
1,5 V + +
0,8
+ 2V
1V 1,5 V 1V
+ +

Uz raunanje ukupnog otpora serijskog/paralelnog spoja, daljnja pojednostavljenja:

0,2
6 1
10 10 10 1 10 10 1 5 6
0,8
+ + + + +
6V 4 6V 6V 6V 6V

16
Strujni izvori
Idealan strujni izvor uvijek osigurava naznaenu struju u grani u kojoj je
spojen, bez obzira to je spojeno (kakav otpor) na ovakav strujni izvor
20 V
Simbol + - 2A
I strujnog
izvora 10 +
iznosa I 2 4V
2A -

Primjer koritenja strujnog izvora iznosa 2A. Kroz serijski spoj 2 otpornika prolazi struja
od 2A. U sluaju vrijednosti sa slike, stvara se ukupan pad napona od 24V. Ako bi se
vrijednost otpornika promijenila, struja bi i dalje ostala konstantna (ovdje 2A), no
promijenili bi se naponi na otpornicima koji su promijenili vrijednost). Ovo je upravo
suprotno od idealnog naponskog izvora (gdje promjena otpora spojenog na izvor izaziva
promjenu struje kroz otpor, a napon ostaje konstantan) !

Realni strujni izvori ne uspijevaju davati potpuno konstantnu struju grani u

koju su spojeni, ve ona opada kako vrijednost ukupnog otpora potroaa
spojenog na strujni izvor raste.
17
Realni strujni izvori I
I
Realan strujni izvor moe se shvatiti kao idealan I
strujni izvor na kojeg je paralelno spojen unutranji Ru
otpor RU:

Spajanjem troila na realan strujni izvor , ukupna

struja idealnog str.izvora se rava (1. K.Z.) na I I'
dio struje koji protie kroz RU (Iu) i dio koji Iu
protie kroz RP (I) I RP
Ru

to je RP vei u odnosu na RU , sve manji dio struje (I

ovo je ono to je iskoristivo) prolazi kroz RP, a
vei kroz RU (Iu ova komponenta struje je
izgubljena za potroa, tj. ne moemo je iskoristiti).

Stoga je realan strujni izvor to bolji (blii idealnom) to je RU vei.

Idealan strujni izvor ima beskonaan unutranji otpor RU (nema struje IU, tj.
sva struja koju daje strujni izvor predaje se troilu). 18
 Istosmjerni izvori
Dosad smo promatrali istosmjerne (DC, eng. Direct Current) izvore.
Za ove izvore je karakteristino da struja uvijek tee u istom smijeru, tj.
da je na izvodima isti polaritet (+ je uvijek na istom izvodu):

I
u(t)
+ R U
U

Openito, iznos napona (pa samim tim i struje) koji stvaraju ovi izvori
moe imati vremenski promjenjivu jakost, ali smijer ostaje isti:
i(t) u(t) i(t)=u(t)/R

u(t) + R
-

t t

Uoiti da se koriste pisana (mala) slova za oznaavanje 19

vremenski promjenjivih veliina!
 Izmjenini izvori
Izmjenini (AC, eng. Alternating Current) izvori stvaraju napon kojem se u
vremenu okree polaritet (jedno vrijeme isti izvod je +, a jedno vrijeme -)

u(t)
i(t)
Umax Pozitivna
u(t) R + poluperioda

0 T/2 T 3/2T 2T t
Negativna -
poluperioda

Posljedica je da struja jedno vrijeme Pozitivna poluperioda Negativna poluperioda

i(t) i(t)
tee iz izvoda, a jedno vrijeme u isti
izvod, tj.izmjenjuje (alternira) smijer. T T
t 0, t , T
2 2
Promatrano preko istosmjernog izvora u(t) + R u(t) - R
- +
u prvom periodu (0..T):

Izmjenini napon ili struja su karakterizirani frekvencijom (f=1/T),

amplitudom (Umax). esto se koristi i tzv. efektivna vrijednost U=Umax/2 20