Porez na dohodak

Doc. dr. Edina Suduka

Porez na dohodak

Ceduralni - objektni porezi zahvataju izdvojene, pojedinane prihode p

oreznog obveznika. Takvi porezi pogaaju poreznu sposobnost obvez
nika oporezivanja prihoda koji potiu iz sva tri faktora proizvodnje: rad
a, prirode i kapitala - odnosno njihove kombinacije.
Karakteristike objektnih poreza su:
1. oporezivanje prihoda koi proizlaze iz pojedinih izvora, stoga su
analitiki;
2. identini su sa porezima na prihod;
3. utvrivanje prihoda vri organ porezne administracije;
4. ne pojavljuje se personalni faktor;
5. metodi naplate nisu komplikovani. Za utvrivanje porezne sposobn
osti dovoljni su indikatori koji djeluju spoljanjim izgledom (zemljite i z
grade);
6.viom poreznom stopom se oporezuju fundirani prihodi, a niim pore
znim stopama nefundirani prihodi;
Sistem ceduralnih poreza sastavljen je iz oblika koji, po pravilu, ne izostavljaju nijedan izvo
r prihoda poreznog obveznika.
Takvih osnovnih oblika najee ima pet:
1.od zemljita (renta),
2.od zgrada (zakupnina),
3.od privrednih delatnosti (profit),
4.od pozajmljenog kapitala (kamata),
5.od fizikog i umnog rada (najamnina, dohodak).

... Nisu svi objektni porezi; neki od njih nisu pravi porezi na prihod. Kod poreza na prihod od
zemljita, zgrada, preduzea, objekat oporezivanja je stvaran, vidljiv. Naprotiv kod poreza na
prihod od rada objekat se ne moe katastarski registrovati; on je u potencijalu radne snage.
U drugoj polovini XX vijeka ceduralni porezi su poeli uzimati u obzir izvjesne subjektivne ele
mente oporezivanja, kao to su personalni faktori, te su se, iako predstavljaju porez na prihod
, svojim karakteristikama pribliili porezu na dohodak.

Najmlai meu porezima na prihod je porez na prihod od rada koji karakterizira postojanje subje
ktivnih elemenata oporezivanja i njegov objekat, za razliku od objekta oporezivanja zemljita i
zgrada, nije materijalan.
Pored ceduralnih poreza koji ine grupu objektnih neposredn
ih poreza, jo jedna vrsta poreza plaa se "iz prihoda" tj.
iz sredstava koja stalno pritiu fizikim i pravnim licima.
To je porez na dohodak koji je subjektan porez.

Porez na dohodak je porez koji se plaa iz prihoda (dohotk

a) koji permanentno stiu fizika lica. On je subjektan por
ez i ini posebnu kategoriju poreza. ...
Lini porezi obuhvataju poresku sposobnost kao cjelinu kod
samog poreskog obveznika, uzimajui u obzir njegove line u
slove koji ga ine vie ili manje sposobnim u poreskom smis
lu rijei. Lini porezi su savreniji u odnosu na objektne
poreze, zato to vode rauna o ekonomskoj snazi poreskog ob
veznika, koja zavisi od raznih elemenata, aktivnih i pasivn
ih, od imovine i prihoda, starosti, porodinih prilika, raz
nih tereta i dugova itd.

Porez na dohodak predstavlja lini porez jer uzima u obzir

line prilike poreznih obveznika.
Uvoenje linih poreza zakompliciralo je utvrivanje porezne sposobnosti obvezni
ka, jer pravino oporezivanje pretpostavlja porezne procedure i postupke koji za
diru u privatni ivot poreznog obveznika. Stoga se porezni moral, kod primjene l
inih poreza, pojavljuje kao veliki problem kakav se ne susree kod objektnih po
reza, naroito ne onih koji se oslanjaju na administrativno utvrivanje porezne
sposobnosti (katastar).

Porez na dohodak uveden je najprije u Engleskoj 1798. godine za vrijeme rata s N

apoleonom, pod nazivom "Income Tax", ali kao vanredan porez, odnosno, izvor prih
oda za finansiranje tog rata. Tek 1842. godine uveden je u fiskalni sistem Engle
ske kao stalan, redovan porezni oblik. Pod utjecajem Engleske, vicarska i Njema
ke dravice postepeno uvode porez na dohodak. U drugoj polovini XIX i poetkom
XX vijeka ovaj porezni oblik se proirio na ostale evropske i druge zemlje.

Historija modernog oporezivanja dohotka u Njemakoj poinje sa pruskim Zakonom o

porezu na dohodak iz 1891. (Income Tax Act) koji je uveo sistematini na izvor
u zasnovani (source-based) pristup oporezivanju dohodak. Zbog tekog finansijs
kog tereta uzrokovanog Prvim svjetskim ratom ova legislativna mo (legislative p
ower - legislativno ovlatenje) je Vajmarskim ustavom iz 1919. prela na Njemak
i Reich.

U Njemakoj su se pojavili prvi porezi na dohodak izmeu 70-ih i 80-ih godina XI

X vijeka
U SAD porez na dohodak je uveden 16. amandmanom na Ustav 1913. godine.
esnaesti amandman na ustav osigurao je da kongres ima ovlast da razr
ezuje i ubire poreze na dohodak iz bilo kojeg izvora oni proizlazili.
Dohodak je prihvaen kao adekvatan kriterijum ekonomskog i socijalnog s
tatusa i fiskalnog kapaciteta poreskih obveznika.
Porez na dohodak je tradicionalno bio ogranien na mali broj obveznika
sa visokim dohotkom.
Drugi svjetski rat transformisao ga je u masovni porez, koji plaaju pr
aktino sva lica koja ostvaruju dohodak, to dravi obezbjeuje iroku
prihodnu osnovu.
U finansijskoj nauci oko pojma dohotka kao predmeta oporezivanja obrazo
vale su se razne teorije koje su dohodak shvatale ue (tzv. teorija sta
lnih izvora), ili ire (teorija poveanja iste imovine). Problem je u
tome:
a) da li e se kod poreskog obveznika oporezovati samo oni prihodi koji
proishode iz stalnih i u poreznom zakonu ve predvienih izvora; ili
b) da li e u dohodak ui sva godinja primanja po bilo kom osnovu, bil
o da dolaze iz redovnih izvora ili da su u pitanju sluajni prihodi koj
ima se obveznikova imovina uveava - raznim zgodicima, osiguranjem i ko
njukturnim dobitima ma koje vrste.
Dok se teoretiari nagaaju oko pojma dohotka, finansijska praksa pozaj
mljuje iz ekonomske nauke gotov pojam, onakav kakav njenim potrebama na
jbolje odgovara;
dohodak bi bio: zbir svih istih prihoda koje obveznik u odreenom peri
odu (obino godinu dana) ostvari ili dobije od svoje privredne ili drug
e delatnosti ili od imovine, i koje moe utrotiti a da tim troenjem n
e otete svoju imovinu (supstancu).
Razlikuju se dva pristupa obuhvatu dohotka koji e predstavljati opor
ezivu osnovicu, i to sintetiki i analitiki pristup.
Za sintetiki pristup karakteristino je da svi izvori dohotka ulaze
u osnovicu poreza na dohodak na koji se zatim primjenjuje propisana p
orezna stopa.
Analitiki pristup podrazumijeva razdvajanje svakog pojedinanog izvo
ra dohotka koji e se odrediti za poreznu osnovicu, te se za svaki po
doblik poreza na dohodak primjenjuju razliite porezne stope. Analiti
ki pristup koristi se u sistemu cedularnog oporezivanja dohotka.
Mjeoviti tip cedularnog oporezivanja uz nadoporezivanje primjenom ko
mplementarnog poreza bio je u primjeni u veini zemalja regiona, ali
se u procesu tranzicionih reformi nastojalo ostvariti prelazak na sin
tetiko oporezivanje dohotka. Porez na dohodak, dakle, kao kompementa
rni porez (complementary tax) postoji ili, pak, moe postojati u cedu
ralnom/analitikom sistemu oporezivanja dohotka. Ovakvi porezi se pri
mjenjuju radi osiguranja elemenata jae porezne progresije koja je in
ae ublaena (izbjegnuta) zbog optereenja razliitih izvora dohotka
odvojenim porezima. Pravilo je da se komplementarni porezi ubiru samo
ako ukupni dohodak premauje odreeni minimum.
Proporcionalni porez na dohodak - postojanje jedne porezne stope, ali
i izvjestan broj poreznih izdataka koje drava kroz sistem oporezivan
ja dohotka ini radi ostvarivanja ciljeva distributivne politike, sto
ga se krajnji efekat koji nastaje oporezivanjem smatra progresivnim.
Progresivno oporezivanje - primjenom progresivnih poreznih stopa na r
astue osnovice poreza na dohodak, osnovica poreza na dohodak se razd
vaja na izvjesne skale i razrede na koje se primjenjuje razliita por
ezna stopa. Ovaj oblik jedini cjelovito uzima u obzir dimenziju verti
kalne pravednosti u oporezivanju.
Progresivna tarifa poreza na dohodak opravdava se sa stajalita politik
e preraspodjele, pri emu se moe raditi o etiri oblika preraspodjele,
podjeljenih prema:
1.Faktorima proizvodnje, u kojem sluaju se radi o funkcionalnoj preras
podjeli dohotka,
2.Osobama, tj. pojedincima, obiteljima odnosno kuanstvima, kad se radi
o personalnoj preraspodjeli dohotka,
3.Privrednim granama, pri emu je rije o sektorskoj preraspodjeli doho
tka,
4.Regijama, pa govorimo o regionalnoj preraspodjeli dohotka;
Daljnje stajalite finansijske teorije o opravdanju progresivnog oporez
ivanja dohotka jest u tome da se njegovom primjenom kompenziraju regres
ivni uinci drugih (indirektnih) poreza, kako bi se na taj nain postig
lo da ukupno porezno optereenje bude proporcionalno.
Dualni porez na dohodak za razliku od sintetikog poreza na dohodak,
gdje se primjenom jednog poreza oporezuju svi oporezivi prihodi (dohoda
k) uz koritenje progresivne tarife oprezivanje se obavlja tako, da s
e dohodak poreznog obveznika dijeli na dva dijela (odatle i ime ovom na
inu oporezivanja dohotka) i to na
- dio koji ine (1) prihodi od kapitala i
- dio u kome su (2) ostali prihodi, time da se na prvi dio primjenjuje
proporcionalna stopa, dok se drugi dio oporezuje primjenom progresivne
tarife.
Ovaj podoblik poreza na dohodak podrazumijeva primjenu obje, odnosno ko
mbinaciju proporcionalnih i progresivnih stopa, s tim da se proporciona
lne zadravaju na odreenim vrstama dobiti, odnosno profita, a prihodi
koji ine dohodak od rada bivaju oporezovani progresivnom poreznom stop
om.
Pretpostavka za utvrivanje dohotka je zbrajanje svih oni
h ekonomskih veliina koje zajedno ine ekonomsku snagu,
koje su se stekle u jednom ekonomskom razdoblju, npr. unu
tar jedne kaledndarske godine, kod jedne osobe, ali uz u
zimanje u obzir osobnih svojstava odnosno okolnosti svako
g poreznog obveznika. Opeprihvaeno je rjeenje da se po
naelu enumeracije (nabrajanja) navedu oni pojedini priho
di, koji se u odreenoj zemlji u svojoj ukupnosti smatraj
u dohotkom.

Dohodak poreznog obveznika predstavlja jedan od najboljih

, odnosno najmjerodavnijih pokazatelja ekonomske snage ob
veznika, dok se porez na dohodak smatra jednim od najpode
snijih oblik kojim se ta ekonomska snaga oporezuje. Primj
ena poreza na dohodak omoguava primjenu principa pravin
osti, u oba njena aspekta.
- Naelo ekvivalencije - primjenjuje se jednak tretman svih p
oreznih obveznika ne ulazei u njihove osobne ekonomske snage

- Naelo uzimanja u obzir ekonomske snage poreznog obveznika

-
Subjektni neto-princip mora se dopustiti da obveznik iznos
ostvarenog dohotka umanji za nezaobilazne nune trokove priv
atnog karaktera. Preien dohodak bio bi adekvatan izraz
ekonomske snage osobe koju treba podvrgnuti oporezivanju. Kal
us Tipke razlikuje ekonomsku (olienu u ostvarenom dohotku) i
poreznu snagu (olienu u preienom dohotku) obveznika u
kojoj vidi jedini istinski pokazatelj individualnog poreznog
potencijala.

Pod osobnim dohotkom podrazumijevamo ukupne primitke ili goto

vinu koje je neka osoba ili domainstvo/kuanstvo zaradilo to
ekom danog razdoblja (obino jedne godine).
Glavna sastavnica osobnog dohotka su zarade od rada, dohodak
od vlasnitva (kao to su rente, kamate i dividende) i transf
erna plaanja drave. Raspoloivi osobni dohodak jednak je os
obnom dohotku umanjenom za svaki plaeni porez.
Postoje tri kljuna problema, koja su razliito rijeena u modernim
poreznim zakonodavstvima:

- porezni tretman branog druga;

odredbe poreznog prava treba da prepoznaju sve uzajamne obaveze supr
unika koje, kao direktna posljedica stupanja u brak, umanjuju njiho
v individualni porezni potencijal;
- porezno optereenje treba odmjeravati na nivou zbirnog dohotka sup
runika tj. horizontalnu pravinost treba pomjeriti ka branoj zajed
nici, te
- stupanje u brak ne smije ni na koji nain imati za posljedicu nega
tivne porezne implikacije.

- porezni tretman djece obveznika;

- porezni tretman minimuma egzistencije.

Porez na dohodak onaj je porezni oblik, koji u sebi sadri izvanredn

e pretpostavke da ga se moe rabiti kao instrument za postizanje soc
ijalno-politikih i ekonomsko-politikih ciljeva koje moe, odnosno
mora ostvarivati moderna finansijska politika u savremenim dravama.
Obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije i nerezident koji ostvaruj
e dohodak, i to:
1) rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriju Federacije i izvan teritori
ja Federacije,
2) nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnoga mjesta poslo
vanja na teritoriju Federacije,
3) nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na teritoriju Federacije,

4) nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriju Federacije od pokretne i n

epokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala, il
i bilo koje druge djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je opo
reziv prema Zakonu o porezu na dohodak Federacije BiH

Rezidentom Federacije u smislu Zakona smatra se: fizika osoba koja ima preb
ivalite na teritoriju Federacije, fizika osoba koja na teritoriju Federaci
je neprekidno ili s prekidima boravi 183 ili vie dana u bilo kojem poreznom
razdoblju, fizika osoba koja ima prebivalite u Federaciji, a po osnovi oba
vljanja nesamostalne djelatnosti izvan podruja Federacije ostvaruje prihode
iz federalnoga prorauna i/ili prorauna Bosne i Hercegovine.
Nerezidentom, u smislu Zakona, smatra se fizika osoba koja na teritoriju Fe
deracije boravi manje od 183 dana.
Pod stalnim mjestom poslovanja podrazumijeva se mjesto gdje je djelatnost re
gistrirana
Porezom na dohodak oporezuju se dohotci (predmet oporezivanja) koje po
rezni obveznik ostvari od:

- nesamostalne djelatnosti,

- samostalne djelatnosti,

- imovine i imovinskih prava,

- ulaganja kapitala,

- sudjelovanja u nagradnim igrama i igrama na sreu.

Osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja razlika izmeu ukupni

h oporezivih prihoda steenih u jednom poreznom razdoblju i ukupnih od
bitaka koji se mogu priznati u vezi sa stjecanjem tog prihoda (prenese
ni gubitak, rashodi nuni za stjecanje tog prihoda i osobni odbitak).
Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja isplaeni dohodak.

Porez na dohodak plaa se po stopi od 10%

Obavezi obraunavanja i plaanja poreza na dohodak ne podlijeu sljedea f
izika lica koja imaju prebivalite na teritoriji Federacije:

1) efovi stranih diplomatskih misija,

2) osoblje stranih diplomatskih misija i lanovi njihovih domainstava, uk
oliko nisu dravljani Bosne i Hercegovine,
3) efovi stranih konzulata i konzularni funkcioneri ovlateni da obavljaj
u konzularne funkcije i lanovi njihovih domainstava, ukoliko nisu dravl
jani Bosne i Hercegovine,
4) funkcioneri i strunjaci programa za tehniku pomo Organizacije ujedin
jenih naroda i njenih specijaliziranih agencija, ukoliko nisu dravljani B
osne i Hercegovine,
5) profesionalni konzuli, pripadnici konzulata i osoblje konzulata, ako s
u ta lica pripadnici drave koja ih je odaslala,
6) poasni konzuli stranih drava za primanja koja dobijaju od drave koja
ih je imenovala za vrenje konzularnih funkcija, ako nisu dravljani Bosne
i Hercegovine,
7) fizika lica koja rade kao posluga u stranim diplomatskim i konzularnim
predstavnitvima i meunarodnim organizacijama, ukoliko nisu
dravljani Bosne i Hercegovine, i to na dohodak koji ostvare od svoje dra
ve ili meunarodne organizacije na osnovu plae i drugih nadoknada za svoj
u diplomatsku, konzularnu i druge aktivnosti.

Oporezivanju ne podlijeu fizika lica - rezidenti Federacije koja se nal

aze u radnom odnosu sa Uredom visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu
(Office of the High Representative - OHR)
Prihodi koji se, u smislu Zakona, nesmatraju dohotkom su:
1) prihodi na osnovu uea u raspodjeli dobiti privrednih drutava (div
idende ili udjeli),
2) penzija rezidenta, bilo da je steena u inozemstvu ili u Bosni i Herc
egovini,
3) pomoi i druga primanja ostvarena na osnovu posebnih propisa o pravim
a ratnih vojnih invalida i civilnih rtava rata, osim plae,
4) socijalne pomoi, primanja odnosno donacije koje fizika lica ostvaru
ju po osnovu darovanja pravnih i fizikih lica za zdravstvene potrebe (o
perativne zahvate, lijeenja, nabavka lijekova i ortopedskih pomagala),
koja nisu plaena osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osigura
njem,
5) djeiji dodatak i novana sredstava za opremu novoroeneta,
6) nasljedstva i pokloni na koje se porez plaa prema drugim federalnim
ili kantonalnim propisima,
7) prihodi od prodaje imovine koja je koritena u line svrhe,
8) nadoknada tete u sluaju elementarnih nepogoda,
9) isplata osigurane sume ili druge naknade tete nainjene na imovini u
iznosu koji je upotrijebljen za zamjenu ili popravku oteene imovine,
10) osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu, stvarima i/ili pravima z
a pokazano znanje u kvizovima i drugim slinim takmienjima,
11) prihodi zaposlenika na osnovu naknada, pomoi i/ili nagrada isplaen
i od poslodavca za jedan porezni period najvie do iznosa utvrenog Prav
ilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak,
12) nagrade za izuzetna dostignua u oblasti obrazovanja, kulture, nauke
i dr. koje dodjeljuju organi vlasti povodom obiljeavanja znaajnih datu
ma.
 Porez na dohodak ne plaa se na:
1) mjesene prihode na osnovu naknada za vrijeme nezaposlenosti i s
prijeenosti za rad koji su isplaeni na teret vanbudetskog fonda,
2) prihode invalidnih lica koja su zaposlena u privrednom drutvu,
ustanovi ili radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i
rehabilitaciju invalida,
3) prihode na osnovu naknada za tjelesna oteenja, umanjenu radnu
sposobnost i naknada za pretrpljenu neimovinsku tetu,
4) prihode na osnovu naknada teta zaposlenicima po osnovu posljedi
ca nesree na radu,
5) prihode na osnovu nagrada lanovima Akademije nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine i nagrada za tehniko-tehnoloke inovacije,
6) naknade osuenim licima za vrijeme odsluenja kazne u odgojno-po
pravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama,
7) mjesene prihode na osnovu stipendija uenika i studenata na red
ovnom kolovanju, a najvie do iznosa od 75% prosjene neto plae p
o zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku na
dlenog organa za statistiku,
8) prihode koje ostvare uenici i studenti putem uenikih i stu
dentskih zadruga u toku jedne kalendarske godine do iznosa od e
tiri prosjene mjesene plae zaposlenih u Federaciji prema posl
jednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku,
9) nagrade uenicima i studentima osvojene na takmienjima u okv
iru obrazovnog sistema i organiziranim kolskim i visokokolskim
takmienjima, do visine dvije prosjene neto plae po zaposlenom
u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadlenog or
gana za statistiku
10) naknade plaa isplaenih licima za vrijeme trajanja prekida
posla za koji zaposlenik nije kriv,
11) prihode na osnovu kamate na tednju u bankama, tedionicama
i tedno-kreditnim zadrugama, bankovnim raunima (iroraun,
devizni rauni i dr.) i kamate na dravne obveznice,
12) prihode po osnovu zateznih kamata na isplaene plae i razli
ke plaa po odlukama nadlenih sudova;
13) prihode fizikih lica po osnovu isplaenih premija ivotnog
osiguranja koji imaju karakter tednje, kao i isplaene prihode
po osnovu dobrovoljnog penzijskog osiguranja, koje isplauju dr
utva za osiguranje i reosiguranje koja imaju sjedite na terito
riji Federacije, a koji potiu od uplaenih premija na koje su p
laeni obavezni doprinosi i porez na dohodak.
14) dobici ostvareni ueem u nagradnim igrama koje organizuju
privredna drutva u propagandne svrhe, a koji se iskljuivo odno
se na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asor
timana, ukoliko trina vrijednost takvog dobitka nije vea od 1
.000,00
Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto pla
a koju zaposleniku isplauje poslodavac na osnovu ugovora
o radu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristi
ma, protuuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda za
rad;

1) dodatni prihodi na osnovu naknada, pomoi i sl. koje po

slodavac isplati zaposlenicima iznad iznosa utvrenih Prav
ilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak,
2) plae koje umjesto poslodavca isplati drugo lice,
3) zaostale plae odnosno razlike plaa koje se odnose na
protekle porezne periode, a koje se zaposleniku ili bivem
zaposleniku isplauju u tekuem poreznom periodu na osnovu
sudske presude osim iznosa zateznih kamata koje se u ovom
sluaju ne smatraju oporezivim prihodom od nesamostalne dj
elatnosti,
4) svi drugi prihodi na osnovu i u vezi sa nesamostalnom d
jelatnou.
Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne
podlijeu oporezivanju su:

1) pomo za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pom

oi po osnovu ozljeda i bolesti koje isplauje poslodavac zaposleniku
ili lanu njegove porodice do visine utvrene posebnim propisima,
2) hrana koju poslodavac osigurava zaposlenicima u svojim prostorijama
do vrijednosti naknade za topli obrok utvrene posebnim propisima,
3) smjetaj koji poslodavac osigurava zaposleniku na mjestu gdje se ob
avlja djelatnost, ako je neophodno koritenje smjetaja za zaposlenika
s ciljem obavljanja radnog zadatka,
4) smjetaj i plaanje trokova smjetaja osiguranog za javne dunosni
ke zaposlene u diplomatskim i konzularnim predstavnitvima u inozemstv
u i druge naknade isplaene do visine utvrene posebnim propisima,
5) poklon(i) koje poslodavci daju zaposleniku jedanput ili vie puta u
toku poreznog perioda povodom dravnih i/ili vjerskih praznika ili jub
ileja firme, ija ukupna vrijednost nije via od 30% prosjene mjesen
e neto plae
isplaene u Federaciji prema posljednjem objavljenom podatku nadlenog
organa za statistiku,
6) otpremnine u sluaju otkaza ugovora o radu u skladu sa lanom 100.
Zakona o radu i Opim kolektivnim ugovorom.
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fiziko l
ice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti
kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem s ciljem ostvar
enja dohotka.
U dohotke od samostalne djelatnosti
ubrajaju se dohoci od:
1) obrta i djelatnosti srodnih obrtu,
2) poljoprivrede i umarstva,
3) slobodnih zanimanja,
4) drugih samostalnih djelatnosti.

Slobodnim zanimanjima, smatraju se:

1) samostalna djelatnost zdravstvenih radnika, veterinara, advokata
, notara, revizora, poreznih savjetnika, samostalnih raunovoa, in
enjera, arhitekata, prevodilaca, turistikih vodia i druge sline
djelatnosti,
2) samostalna djelatnost naunika, knjievnika, izumitelja i druge
sline djelatnosti,
3) samostalna predavaka djelatnost, odgojna djelatnost i druge sli
ne djelatnosti,
4) samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportista.
 Drugim samostalnim djelatnostima smatraju se:

1) djelatnost lanova predstavnikih organa vlasti,

2) djelatnost lanova skuptina i nadzornih odbora privred
nih drutava, upravnih odbora, steajnih upravitelja i sud
ija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu,
3) povremene samostalne djelatnosti kao to su: povremene
djelatnosti naunika, umjetnika, strunjaka, novinara, sud
skih vjetaka, trgovakih putnika, akvizitera, sportskih s
udija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz
neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost.

Dohodak ostvaren koritenjem prirodnih bogatstava zemlje

i upotrebom proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnost
i smatra se dohotkom od samostalne djelatnosti u poljopriv
redi iumarstvu.
Fiziko lice koje ostvaruje dohodak obavljanjem poljoprivr
edne i umarske djelatnosti obveznik je poreza na dohodak
ako je, na osnovu ove djelatnosti, istovremeno i obveznik
poreza na dodatu vrijednost.
 Poslovnim prihodom-prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se svi
prihodi steeni iz bilo kojeg izvora, primljeni u gotovini, stvarima i
uslugama, koji su ostvareni samostalnim ili zajednikim
obavljanjem djelatnosti, bez obzira na to da li je fiziko lice regist
rirano ili ne za obavljanje te djelatnosti.
Ako je prihod ostvaren u vidu imovine (izuzev gotovine) ili usluga, iz
nos prihoda jednak je trinoj vrijednosti dobijene imovine ili izvre
ne usluge.
Trina vrijednost predstavlja iznos koji bi samostalni nepovezani kup
ac platio samostalnom nepovezanom prodavcu u isto vrijeme i na istom m
jestu za ista ili slina dobra i usluge pod uvjetima fer konkurencije.
Prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se i trine vrijednosti e
konomskih dobara i usluga izuzetih i datih bez naknade ili po cijeni n
ioj od trine cijene, a ije izuzimanje nije uslijedilo na osnovu ob
avljanja samostalne djelatnosti.
Poslovni rashodi - rashodi koji se mogu odbiti od prihoda su plaeni t
rokovi u toku jednog poreznog perioda koji su u potpunosti izriito i
direktno povezani sa obavljanjem te samostalne djelatnosti.
Fizika lica - obveznici poreza na dohodak koji obavljaju registrovanu
samostalnu djelatnost, obrtniku ili djelatnost slinu obrtnikoj, bil
o kao osnovno, dopunsko ili dodatno zanimanje, koja za obavljanje regi
strovane djelatnosti nabavljaju robu, odnosno materijal i sirovine, du
ni su na kraju
poslovne godine sa stanjem na dan 31. decembra, izvriti popis zaliha
robe, odnosno sirovina i materijala na zalihama odnosno u
gotovim proizvodima, i to: po nabavnoj vrijednosti sa uraunatim porez
om na dodatu vrijednost, ako nisu registrovani PDV obveznici; po nabav
noj vrijednosti bez poreza na dodatu vrijednost, ako su registrovani P
DV obveznici.
 Rashodi koji su predmet odbitka su i:
1) godinje takse ili obaveze plaene strunim udruenjima ili st
rukovnim komorama, ukoliko su vezani uz ekonomsku aktivnost porez
nog obveznika,
2) naknade za ishranu za vrijeme rada (topli obrok) zaposlenicima
u prostorijama poslodavca u iznosu koji ne prelazi visinu utvren
u posebnim propisima,
3) rashodi koji su nastali koritenjem automobila za obavljanje s
amostalne djelatnosti poreznog obveznika, ukljuujui gorivo i od
ravanje automobila,
4) plaeni doprinosi za zaposlenike i za sebe u skladu sa posebni
m propisima,
5) trokovi nastali u vezi sa edukacijom zaposlenika, kao i uenj
em stranih jezika,
6) koristi ili naknade date zaposlenicima koje su ukljuene u pla
e zaposlenika do propisanog iznosa,
7) plaena posebna naknada za zatitu od prirodnih i drugih nesre
a, opa vodna naknada, naknada za korienje opekorisnih funkci
ja ume i lanarina turistikih zajednica i druge naknade koje su
u vezi sa djelatnou poreznog obveznika, do visine utvrene pose
bnim propisima;
8) plaeni porez na imovinu i takse koji se priznaje prema ovom Z
akonu;
9) kamate na kredite i kamate na pozajmice u svrhu poslovanja,
10) nagrade zaposlenicima isplaene u skladu sa posebnim propisim
a;
11) trokovi putovanja u skladu sa posebnim propisima.
 Dohodak od imovine ukljuuje prihod ostvaren:
1) iznajmljivanjem nepokretne imovine (zgrade, zemljita i
dr.),
2) otuenjem nekretnina,
3) iznajmljivanjem opreme, transportnih vozila i druge pokr
etne imovine ukoliko iznajmljeni predmeti ne slue za obavl
janje samostalne djelatnosti.
Otuenjem nekretnina smatra se prodaja,
zamjena i drugi prijenos nepokretne imovine uz naknadu.
Izuzetno, u smislu Zakona, otuenjemnekretnina smatra se i
prijenos nepokretne imovine bez naknade (poklon i sl.) ukol
iko se na takav prijenos ne plaa porez na osnovu drugih fe
deralnih ili kantonalnih propisa.
Poreznu osnovicu kod otuenja nekretnina ini razlika izme
u prihoda utvrenog prema trinoj vrijednosti nekretnine
koja se otuuje i nabavne vrijednosti uveane za rast proiz
voakih cijena industrijskih proizvoda.
Prihodi ostvareni davanjem u zakup i prodajom zemljita koj
e se moe koristiti u poljoprivredne svrhe ili za obavljanj
e poslova iz oblasti umarstva, a koje se do sada nije kori
stilo u ove svrhe, smatraju se dohotkom od imovine.
 ti u stvarnom iznosu.
Rashodi vezani za prihod od iznajmljivanja:
1) Porezni obveznik ima mogunost odbijanja stvarnih troko
va po principu blagajne ili priznavanja trokova u procentu
od ostvarenog
prihoda.
2) U sluaju kada se porezni obveznik odlui za procentualn
o odbijanje trokova taj metod mora se primjenjivati tokom
tekueg poreznog perioda i tokom pet narednih uzastopnih po
reznih perioda i to na sve dohotke od
iznajmljivanja imovine.
(8) Trokovi koji se priznaju u procentu od prihoda ostvare
nog na osnovu iznajmljivanja imovine iznose:
1) 30% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja nepokretne imov
ine (zgrade, zemljita i dr.) i pokretne imovine,
2) 50% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja stanova, soba i
kreveta putnicima i turistima za koje je plaena boravina
taksa.
Nekretninama se, smatraju zemljita, kue, stanovi i sl. Ne
oporezuje se dohodak ostvaren prodajom nekretnina koje su d
o otuenja sluile za stanovanje poreznog obveznika i/ili u
zdravanih lanova njegove ue porodice, kao ni dohodak ost
varen otuenjem nekretnina nakon tri godine od dana sticanj
a tih nekretnina.
Prihod od imovinskih prava ukljuuje prihode ostvarene otuenjem, odnosno p
rodajom, ustupanjem, zamjenom ili drugim prijenosom, uz naknadu, autorskih
prava, patenata, licenci, franiza i ostale imovine koja se sastoji samo od
prava.
Osnovicu oporezivanja dohotka od imovinskih prava ini razlika izmeu priho
da utvrenih prema trinoj vrijednosti imovinskog prava koje se prodaje, u
stupa ili zamjenjuje uz naknadu i nabavne vrijednosti uveane za rast proiz
voake cijene industrijskih proizvoda.
Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenih od vremenski ogranienog
ustupanja imovinskih prava iznose 20% od prihoda ostvarenog po tom osnovu.
Prihodi od ulaganja kapitala koji podlijeu oporezivanju su:
1) prihodi ostvareni na osnovu kamata od zajmova,
2) prihodi ostvareni od isplaenog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osigu
ranja (ivotnog, penzionog) uteenog od premija na koje
korisniku osiguranja nisu obraunati i plaeni obavezni doprinosi i porez n
a dohodak.
Dohodak od nagradnih igara i igara na sreu ini vrijednost svake pojedina
ne nagrade ili dobitka ostvarenog ueem u nagradnim igrama i igrama na sr
eu koji je dobitniku isplaen u novcu, proizvodu/ ima,
uslugama i/ili u pravima, osim nagrada i dobitaka ijapojedinana vrijedno
st ne prelazi iznos od 100,00 KM.
Osnovicu za obraun poreza na dobitke iz ini svaki pojedinano
ostvareni dobitak ija je vrijednost vea od 100,00 KM, odnosno dobitak ost
varen ueem u nagradnim igrama u skladu sa
lanom 6. stav (1) taka 14) Zakona, ija je pojedinana vrijednost vea od
1.000,00 KM.
Ako se dobici sastoje od stvari, usluga i/ili prava, osnovicu poreza ini
trina vrijednost stvari, usluga i/ili prava u momentu ostvarenja dobitka.
 Lini odbitak - lan 24.
Rezidentnim poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog
dohotka umanjuje se za osnovni lini odbitak u visini od 3.6
00,00 KM za porezni period za koji postoji obaveza plaanja
poreza. Ako je
porezni period krai od kalendarske godine, osnovni lini od
bitak se srazmjerno umanjuje i rauna se u korist poreznog o
bveznika na puni mjesec.
Obveznici mogu odbiti i lini odbitak:
1) 0,5 osnovnog linog odbitka za izdravanog branog druga
, kao i za biveg branog druga kojem plaa alimentaciju,
2) 0,5 osnovnog linog odbitka za izdravano prvo dijete,
3) 0,7 osnovnog linog odbitka za izdravano drugo dijete,
4) 0,9 osnovnog linog odbitka za izdravano tree i svako
sljedee dijete,
5) 0,3 osnovnog linog odbitka za svakog drugog izdravanog
lana ue porodice,
6) 0,3 osnovnog linog odbitka za utvrenu vlastitu invalidn
ost, kao
i za utvrenu invalidnost svakog lana ue porodice koje por
ezni obveznik izdrava.