Etika I.

Plan i program
Uvodno predavanje: to je etika
Moral i etika. Poeci helenske etike -
Etika u knjievnosti / Poeci znanstvene etike u Helena
Sofisti
Sokrat i sokratovci
Platon - Akademija
Aristotel: Filozofija etika blaenstvo vrline
Peripatetici skeptici Epikur
Stoika etika
Etika neoplatonizma
Helenistiko-rimska etika
Ranokranska etika
1
 Literatura
Platon: Drava
Platon: Menon, Lahet
Aristotel Nikomahova etika
__________________________________
Milo N. uri: Istorija helenske etike
Branko Bonjak: Grka filozofija ; Od
Aristotela do renesanse (FH MH)

2
 Etika i moral
Predmet etike = moralno djelovanje moral, dobro,
vrijednosti (vrednote), vrline (kreposti), dunost,
doputenost, trebanje, zahtjev, zabrana
Aristotel: djelovanje (prttein); injenje (poiein)
Struktura moralnog ina: prosudba odluka izvedba.
moralna refleksija = praktika refleksija - konstituira
moral
etika refleksija = teorijska refleksija
objanjava moral

3
 Etika = philosophia moralis
Etika u irem smislu : mit, religija, umjetnost / knjievnost
(drama, pjesnitvo)
Etika u uem smislu = filozofija morala / moralna
filozofija (philosophia moralis, moral philosophy,
Moralphilosophie)

Etika kao filozofijska disciplina:

Aristotel: episteme theoretike, episteme praktike (etika i politika),
episteme poietike.
Platonova Akademija : dijalektika, fizika, etika
Stoicizam : logika, fizika, etika
Britanska moralna filozofija 18. stoljea:
A.A.C. Shaftesbury: moral sense vs. refleksivne naravi morala
( D. Hume, F. Hutcheson)
Sokrat, Platon, Aristotel, Kant : Umsko-refleksivna narav morala
4
 Podrijetlo pojmova: etika i moral
1. Aristotel: 'etiki' (ik) etika pitanja: t ik etika.
Hrv. 'etika novolat. 'ethica'.
Gr. ik iz (thos) + (thos) ; 7. / 5.
/ etim. swethos = neto usvojiti, (etho) = naviknuti se (Homer,
Il.). (thos) (Homer, Hesiod)
Od V. st. pr. Kr. (ethos) = obiaj, navada.
2. lat. Ciceron: (thos) = mores : oba grka znaenja thos i
thos obiaj i karakter.
Stoa: ik (thika) = philosophia moralis.
Moral = ethos (obiaj)
Moralnost, udorednost = thos (karakter, kvaliteta djelovanja)
Dvojni karakter ethosa:
Nemoralan ovjek:
a) nekonvencionalna osoba (pre)slobodnog ponaanja (thos)
b) osoba pokvarena karaktera (thos)
5
 Moral = sveukupnost vaeih moralnih normi, prosudbi i institucija;
konkretni oblik ljudske slobode, normiran (pisanim ili nepisanim)
kodeksom ponaanja i djelovanja

Moralnost = skup normi i naela koji daje valjanost nekom odreenom

moralu ili opravdava neko moralno djelovanje; naelo ili skup naela koji
moralu daje obrazloenje i opravdanje.
Moral + moralnost = moralna kompetencija
Kolizije moralnih normi, moralne dileme, opravdanje moralnog djelovanja

Etika = filozofsko istraivanje i promiljanje morala = (moralna) filozofija

(morala)
Deskriptivna metoda: opisuje injenino moralno djelovanje, njezin je
predmet ono to jest.
Normativna metoda: postavlja mjerila prosudbe, odnosno vrednovanja
moralnoga djelovanja i njezin je predmet trebati, ono to treba da bude.

6
 Etiki i moralni pluralizam
autonomna i heteronomna etika Neil Levy, Moralni relativizam,
empirijska,eksplanatorna, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.
deskriptivna, normativna, F. M. Dostojevski, Demoni,
preskriptivna, socijalna,
Zloin i kazna
eudaimonistika, areteika etika
(etika vrline etika savjesti) Terorizam: 11. IX. 2001., IS,
utilitaristika, hedonistika, Zvonko Bui
konzekvencijalistika, formalna, Kontekstualizacija / kulturni
deontoloka (Kant), diskursna relativizam : Pitcairn (Bounty)
(Habermas) etika, etika
odgovornosti (Jonas), globalni
etos (Kng)
Primijenjena etika: poslovna,
novinarska, medicinska, ekoloka,
spolna, etika

7
 ZLATNO PRAVILO : umjetnost, filozofija
Homer, Odiseja, V 187-189.:
Ja ti nikakva zla ne pripravljam drugoga vie,
Nego ti mislim ono i govorim, to bih i sebi
Mislila samoj, i meni kad kakva bi nevolja dola; (Kalipsa Odiseju)
Hesiod, Poslovi i dani, 265: O zlu vlastitom radi, drugome o zlu tko
radi!
Tales i Pitak: ne ini ono zbog ega kori blinjega.
Solon: Ako smatra pravinim da ti drugi polau raun, pristani na
to i sam.
Herodot, Povijest III, 142: Ono to svojemu blinjemu
predbacujem ni sam koliko je u mojoj moi neu initi.
John Locke: prirodni zakon temeljen na umu (The Second Treatise
of Government, 1690.)
Immanuel Kant, kategoriki imperativ: Djeluj samo po onoj
maksimi za koju istodobno moe htjeti da postane opim zakonom
(Grundlegung zur Metaphysik der Sitten); Djeluj tako da maksima
tvoje volje vazda moe vaiti kao naelo opeg zakonodavstva
(Kritik der praktischen Vernunft)

8
 ZLATNO PRAVILO: religije
Konfucijanizam : to ne eli da drugi tebi ini, ne ini ni ti
drugome. Lun Yu XV 23, Razgovori / Analecta

Hinduizam : Neka se ne daje drugome to je nemilo sebi

samome! Mbh, 13, 114.8

Budizam : Ono to nije ugodno i drago meni ne moe biti ni

njemu; a kako mogu nekome drugome priutiti ono to meni
nije ugodno ni drago? Samyuttanikaya V 353.35 354.2

Judaizam : Ono to sam mrzi, ne ini blinjemu svome. To

je cijela Tora Rabi Hilel

Kranstvo: Sve to elite da vama ine ljudi inite i vi

njima. U tome je sav zakon i proroci , Matej 7, 12; Luka 6, 31.

Islam: Nitko od vas nije vjernik sve dok svom bratu ne poeli
ono to eli samome sebi. 40 Hadisa, an-Nawawi, 13.
9
 Podjela grke etike
1. Dofilozofijski dio:
a) Misterijske elegije
b) Etika u knjievnosti: ep, lirika drama
c) Poeci etike u filozofiji
d) Sofistika
2. Filozofijski dio: razvoj znanstvene etike

10
 Misterijske elegije
1. Eleusinske misterije
vii, duhovni sadraj ivota;
zavjet utnje duhovna obnova ovjeka
2. Orfiko-dionizijski kult
Dionizijske orgije ekstaza
Orfiki misteriji etiko produbljavanje
Orfiki moral: podrijetlo dobra i zla
Utjecaj orfizma na pretsokratovsku filozofiju i
religiju: asketska etika i religija spasenja

11
 Etika u knjievnosti
Homer
Hesiod
Jambografi (Arhiloh)
Elegiari (Tirtej, Mimnermo, Solon)
Melici (Alkej, Sapfo, Anakreont)
Korski lirici (Simonid iz Eulide, Bakhilid, Pindar)
Dramatiari (Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristofan)

12
 Sedmorica mudraca
Kalokagathia = lijepo i dobro
1. Tales iz Mileta
2. Solon iz Atene
3. Hilon iz Lakedemona
4. Pitak iz Mitilene
5. Bijant iz Prijene
6. Kleobul iz Linda na Rodosu
7. Perijandar iz Korinta /Platon: Mison iz Hena

13
 Miletski hilozoizam
Tales (VII. st. pr. Kr.) Zlatno pravilo: Ne
initi ono to u drugih korimo
Anaksimandar (oko 610-546.): Imanentna
kozmika zakonitost:
prirodni poredak etiki poredak

14
 ZLATNO PRAVILO : umjetnost, filozofija
Homer, Odiseja, V 187-189.:
Ja ti nikakva zla ne pripravljam drugoga vie,
Nego ti mislim ono i govorim, to bih i sebi
Mislila samoj, i meni kad kakva bi nevolja dola; (Kalipsa Odiseju)
Hesiod, Poslovi i dani, 265: O zlu vlastitom radi, drugome o zlu tko
radi!
Tales i Pitak: ne ini ono zbog ega kori blinjega.
Solon: Ako smatra pravinim da ti drugi polau raun, pristani na
to i sam.
Herodot, Povijest III, 142: Ono to svojemu blinjemu
predbacujem ni sam koliko je u mojoj moi neu initi.
John Locke: prirodni zakon temeljen na umu (The Second Treatise
of Government, 1690.)
Immanuel Kant, kategoriki imperativ: Djeluj samo po onoj
maksimi za koju istodobno moe htjeti da postane opim zakonom
(Grundlegung zur Metaphysik der Sitten); Djeluj tako da maksima
tvoje volje vazda moe vaiti kao naelo opeg zakonodavstva
(Kritik der praktischen Vernunft)

15
 ZLATNO PRAVILO: religije
Konfucijanizam : to ne eli da drugi tebi ini, ne ini ni ti
drugome. Lun Yu XV 23, Razgovori / Analecta

Hinduizam : Neka se ne daje drugome to je nemilo sebi

samome! Mbh, 13, 114.8

Budizam : Ono to nije ugodno i drago meni ne moe biti ni

njemu; a kako mogu nekome drugome priutiti ono to meni
nije ugodno ni drago? Samyuttanikaya V 353.35 354.2

Judaizam : Ono to sam mrzi, ne ini blinjemu svome. To

je cijela Tora Rabi Hilel

Kranstvo: Sve to elite da vama ine ljudi inite i vi

njima. U tome je sav zakon i proroci , Matej 7, 12; Luka 6, 31.

Islam: Nitko od vas nije vjernik sve dok svom bratu ne poeli
ono to eli samome sebi. 40 Hadisa, an-Nawawi, 13.
16
 Pitagora iz Samosa (oko 582 oko 496.)

Matematiki oblik etikih pojmova

Ljestvica dobara:
4 pravednost
5 brak
6 oivljavanje
7 zdravlje
8 ljubav (oktava=najvia harmonija)
9 dobro
10 sveti broj (1+2+3+4)
Etika politika

17
 Elejska kola

Ksenofan iz Kolofona (580/587 485/480)

Politika vrlina i mudrost.
Panteistiki monoteizam vs. antropomorfnog politeizma: Bog, postojan poput elejskog
bitka.

Parmenid iz Eleje (oko 540 oko 480.)

Ontologija etika. Bitak / nebitak dobro / zlo
Etiko-politiki praktiar Elejski zakoni
parmenidski ivot

Zenon iz Eleje (oko 490 430.):

radikalna spoznajna i etika sumnja

Melis sa Samosa (V. st.)

etiki reformator

18
 Heraklit iz Efeza (544 oko 480.)
Dua vatra (vlaga/ar)
Etika = mjera boanske vatre: aristokracija uma i karaktera.
Najvii cilj moralnog djelovanja: predanost opem zakonu i
samonadilaenje
Empedoklo iz Agrigenta (oko 483 423)
4 pratvari (stihije). 2 kozmotvorne sile:
etiki pozitivna: spaja stihije (ljubav uzrok dobra)
etiki negativna: razdvaja stihije (mrnja uzrok zla)
Philia uzor kranske ljubavi (agape) spoj ovjekoljublja i erotike
Orfiki nauk o seobi dua pretea vegetarijanstva

Anaksagora (oko 500 428.)

ovjek etiko bie: duh = pravednost

Demokrit iz Abdere (oko 460 370.)

1. i 2. tetralogija: Etiki spisi: 230 od 300 fragmenata.
Etika: eudaimonizam s hedonizmom i utilitarizmom
Blaenstvo / srea (eutimia) = trajna duhovna vedrina.
Uvjeti: 1. mjera, 2. ispunjavanje dunosti, 3. rad i napor, 4. stid i respekt
19
 Sofisti

Protagora: - humanizam antropocentrina etika: ovjek je mjerilo

spoznaje i etike
relativizam: nema apsolutnih etikih istina i vrednota.

Prodik: Etika Politika - pravda nastaje iz zakona - i podeava se

prema ovjekovu radu. Sree nema bez vrline, a vrline bez napora
etika volje (kinici)

Hipija: Ljudski zakon = konvencija meuljudski sporazum novovjeko

prirodno pravo

Gorgija: Gnoseoloki agnosticizam i nihilizam etiki nihilizam i

solipsizam. Vrlina = sposobnost vladanja ljudima. Prirodni zakon = zakon
jaega amoralistiki indiferentizam i oportunizam.
Gorgijina kola: 1. sofisti i uitelji retorike, te knjievni teoretici (Pol,
Likimnije, Protarh, Agaton, Isokrat, Alkidam, Likofron); 2. praktiki
politiari (Proksen, Menon, Kalikle, Trazimah, Kritija

Atenski sofisti: Damon, Antifont, Kritija, Hipodam, Falej

20
 Povijesni doprinos sofistike

skepsa subjekt.
kritiko-ispitivaki duh
etika pitanja: vs. religijske i moralne tradicije Kritika
tradicionalizma.
kriticizam, realizam, osporljivost svakog miljenja,
razvoj antitetikog duha, tenja za istoom, razgovjetnou i
dosljednou u miljenju podloga za razvitak znanstvenog duha:
dijalektika, gramatika, pedagogija, retorika
sustav obrazovanja (trivium /retorika, gramatika, dijalektika/ +
quadrivium /aritmetika, geometrija, muzika, astronomija/ = artes
liberales).
Utjecaj na umjetnost tragediju: Euripid
Utjecaj na historiografiju: Herodot, Tukidid: sofistiki nauk o pravu
jaega,

21
 Formalni principi Sokratove etike

1. Vrlina je znanje.
2. Sve vrline ine jedinstvo.
3. Vrlina je dostina jer se moe nauiti.
4. Nitko ne grijei namjerno: Poude su
slabije od uma
5. etiki intelektualizam.
6. Vjetina mjerenja: Intelektualna sposobnost
procjene, pravilan postupak u izboru
zadovoljstva i bola, dobra i zla.

22
 Materijalni principi Sokratove etike.

1. Spoznaja dobra.
2. Samousavravanje. Njegovanje due
(fuhes therapeia)
3. Blaenstvo. (eudaimonia) = najvie dobro.
Vrlina je samousavrenost kojom ovjek
ini sretnim i blaenim ne samo sebe nego
i druge.

23
 Sokratova socijalna / politika etika:

4 sfere grkog drutva:

obitelj
prijatelji
drava
religijska zajednica

24
 Sokratovci
Ortodoksni sokratovci: Ksenofont i Eshin
Jednostrani (mali) sokratovci:
- naelo znanja dijalektika:
a) Megarska kola
b) Elidsko-eretrijska kola
- naelo vrline etika:
a) Kinika kola
b) Kirenska kola
Pravi (veliki) sokratovci: Platon Aristotel
Kranski sokratizam
25
 Platon, Atena 427-347.
Spisi:
Sokratovski: odreivanje etikih pojmova (Apologija,
Kriton, Protagora, Ion, Lahet, Trazimah ili O pravednosti
= Drava I., Lisid, Harmid, Eutifron)
Prijelazni: etiko politika pitanja vremena (Gorgija,
Menon, Eutidem, Manji Hipija, Vei Hipija, Kratil,
Meneksen)
Zreli: nauk o idejama gnoseologija, metafizika,
psihologija, etika, politika, estetika (Gozba/Simposion,
Fedon, Drava II-X., Fedar)
Kasni: ontologija ideja etiki apsolutizam (Teetet,
Parmenid, Sofist, Dravnik, Fileb,Timej, Kritija, Zakoni,
Dodatak Zakonima, /Epinomis/?, Pisma I-XIII.)

26
 Trostruko znaenje ideja

Logiki, ontologijski i etiki idealizam

Etiki idealizam nauk o nadosjetilnom

svijetu i o besmrtnosti due
apsolutni optimizam neoplatonizam i
kranstvo
Ideje: teleoloki principi tenja za boljim
individualnim i socijalnim ivotom
utopijsko miljenje
27
 Akademija: podjela filozofije
(Ksenokrat iz Halkedona)

1. Dijalektika (gnoseologija i metafizika)

2. Fizika
3. Etika:
I. najvie dobro = cilj moralne djelatnosti
II. vrlina = dobro u pojedincu
III. drava = dobro u drutvenom ivotu

28
 I. Nauk o najviem dobru
1. Sokratovski intelektualizam: vrlina je
znanje
2. Dobro = ivotni cilj pravda
3. Nauk o idejama: ideje = hipostaze etikih
normi. Ideja dobra = ideja idej
demiourgos Bog

29
 Etiko usmjerenje ovjeka:

1. Uzdizanje due iz tjelesnosti prema nadosjetilnoj

besmrtnosti
zagrobni ivot
2. Ozbiljenje ideja u ovostranosti idealna drava = spoj
srazmjera (ljepote) i istine
Ljudsko dobro:
srodnost vjenoj prirodi
srazmjer, ljepota, svrhovitost
um
znanosti, umijea, ispravne predodbe
pravi i isti uici

30
 II. Nauk o vrlinama
I. vrlina = znanje
II. vrlina = uroena uzdizanje do znanja
- uvjet blaenstva
III. vrlina psihologija. 4 vrline: mudrost,
hrabrost, umjerenost i pravednost

31
 III. Socijalna / politika etika
Tri stalea: 1) vladari mudrost (sophia)
2) uvari hrabrost (andreia)
3) proizvoai umjerenost (sofrosine)
Drava pravednost (dikaiosine)
Pedagogia = odgoj za savrenu dravu
1-3: njega; 3-6: mitovi; 7-10: tjelovjeba;
10-13: pismo; 14-16: muzika; 16-18:znanosti
18-20: vojna obuka uvari prokrisis
20-30: znanstveno obrazovanje uprava;
30-35: dijalektika zapovjednici
35-50: theoria ideja dobra vladari

32
 Platonova Akademija
Stariji
platonizam: Stara, srednja, mlaa
Akademija (Speusip, Ksenokrat,
Heraklid, Eudokso, Filip iz Opunta,
Polemon, Krantor)
Helenistiko rimska filozofija: srednji
platonizam i neoplatonizam
Utjecaj Platonove etike i socijalne filozofije

33
 Aristotel, Stagira (384-322.)
400 knjiga / 445.270 redaka (Diog. Laert.) = 10-tak velikih svezaka
Licej 335 pK 529 AD

Peripatetika podjela:

Eksoterini spisi (logoi koinoi, exoterikoi)

Hipomnematiki spisi (hipomnemata)
Sinagogiki spisi (sinagogai, sintagmata) Politeia 158 /
Ustav Atenski
Ezoterini spisi (logoi akroamatikoi, esoterikoi)
Pjesme, 6 pisama
34
 Corpus Aristotelicum: Ezoterini spisi
(Andronik s Rodosa)

Logiki spisi: Organon (orue): Kategorije, O sudu i reenici,

Analitika prva - 2k, Analitika druga - 2k, Topika, Pobijanje
sofista.
Metafizika prva filozofija (prote filosofia) 14k.
Prirodoznantveni spisi (fizika, biologija, botanika,
astronomija, psihologija): Fizika - 8k, O nebu - 4k, O
postajanju i propadanju - 2k, Meteorologija - 4k, Istraivanja o
ivotinjama - 10k Anatomija sa slikama, O dijelovima ivotinja
- 4k, O raanju ivotinja, O dui 3k, Parva naturalia
Spisi za etiku, politiku i ekonomiju (Nikomahova etika 10
k, Eudemova etika 7k,., Velika etika 2k, Politika 8k)
Estetiki spisi: Retorika 3k. Poetika (I. Peri poetikos)

35
 Etiki spisi
Ethika Nikomaheia 10 k
Ethika Eudemeia 7 k
Ethika megala 2 k (Albert V. =Magna ethica)
Peri areton kao kakion (?)

36
 Aristotel Platon
realizam idealizam
racionalizam idealizam
imanentizam idealizam
energizam intelektualizam

37
 Dijelovi due i podjela vrlina:

Razumski/ razum, poslunost/: dianoetike /

razumske/ vrline spoznaja (vita contemplativa)
Nerazumski / vegetativni / poudni : etike vrline
volja (vita activa)

Etike vrline: svrhovitost = mjera i sredina

1. sklonost volje izboru
2. sredina prema vlastitoj naravi
3. prosudba razborita ovjeka
osjeaji, htijenje, djelovanje

38
 Aristotel: Popis vrlina

= nedostatak = sredina = pretjeranost

= plaljivost = hrabrost , = pretjeranost

= neosjetljivost = umjerenost = razuzdanost
, = krtost = dareljivost = rasipnost
= uskogrudnost = plemenitost = snobizam
= poniznost = ponos = oholost
= beae = asnost, obraz = astoljubivost
= mlitavost = blagost = gnjev
= mrzovolja = prijaznost = uliznitvo
= samopodcjenjivanje = ispravnost = razmetljivost
= krutost = susretljivost = rasputenost
= stidljivost = skromnost = bestidnost
= pakost, zloba = negodovanje = zavist
= injenje nepravde = pravednost = trpljenje nepravde
= samoa, usamljenost = prijateljstvo = mnotvo prijatelja

39
 pravednost ()
Eth. Nic., V.: kao moralna dispozicija
sjedinjuje u sebi sve vrline. ( Platon)
1. diobena (distributivna) p.
2.poravnavajua (komutativna) p.
P. = zakonitost u dravi
- -
Antigona:
Rawls: Justice as fairness

40
 Dianoetike (razumne) vrline
Razumni dio due Spoznaja istine
1. spoznajna funkcija (t pistmonikn)
Vrline: znanje (pistm), um (nous)
um + znanje = mudrost (sofa)
2. prosudbena (doxastikn)
Vrline: umijee (tn) poiein
razboritost (frnsi) prssein eupraxia

41
 Razboritost (frnsi)

1. Dobro promiljanje (euboula)

2. Rasudnost (sunesi)
3. Spoznatost, mnijenje (gnm)
4. Domiljatost (deint)

Umovanje (era) = najvia vrlina

42
 Blaenstvo (edamona)
Blaenstvo (edamona) = cilj ivota
1. Najvie dobro
2. Vlastito ispunjenje kojemu svi tee
3. Kontinuirana i savrena djelatnost
4. Odnosi se na cjelokupni ivot
5. Ni afekt, niti mo, nego nain ponaanja
kojim ovjek postaje dobar
6. Najbolje, najljepe, najugodnije

43
 Sadraj blaenstva
Ciljivota: ne mirovanje, nego djelovanje
Praktiki ivot umom obdarena bia
ivot u djelovanju
Djelatnost due prema umu
Cjeloivotno djelovanje due prema vrlini
Ima li vie vrlina, onda prema najboljoj i
najsavrenijoj

44
 Prijateljstvo () - NE, VIII., IX.
zajednika korist
uitak
moralno dobro
dobronamjernost, sloga, dobroinstvo
prijateljstvo drava / N. etika Politika
obitelj () opina ()
zadatak drave = moralni odgoj graana

45
 Peripatetika kola:
1. generacija Aristotelovih uenika: specijalizacija i razvoj pozitivnih
znanosti i njihovo odvajanje od filozofije.
Teofrast iz Eresa (372-287): Karakteri (hrv. 1880, 1947.) - deskriptivni
moralni nauk. O politici za date trenutke - sukob morala i politike
Eudem s Rodosa,
Aristoksen iz Taranta,
Dikearh iz Mesane

2. generacija - Teofrastovi uenici:

a) Demetrije iz Falera:
b) Straton iz Lampsaka

46
 Helenistika etika
Stoa
Epikur
Skepticizam
Neoplatonizam

47
 Stoa
Stara stoa (300-130). Zenon (336-262) iz Citije s Cipra.
320. Atena, 301. - filozofska kola na Atenskoj agori
Oslikani trijem ( ) uenici ():
Kleant (331-232), Sfer,
Krizip (282-204): 'drugi osniva stoike kole.

Srednja stoa (helenistiko-rimsko razdoblje: 130 50)

Panecije s Rodosa (189-109), Poseidon (135-51)

Kasna stoa (50 pr.Kr.-III. St. AD):

Lucije Anej Seneka (4. pr.Kr. 65. AD),
Epiktet (50-138.)
Car Marko Aurelije (121-180.):
161. AD stupio na tron Platonov san o filozofu-
vladaru ( )
48
 Stoika kola

Filozofija: fizika, logika, etika (Ksenokrat)

fizika (kozmologija, teologija, antropologija) m. monizam

logika (dijalektika /l + gramatika/, retorika) - senzualizam

etika

49
 Stoika etika
Zenon: ivot u skladu s prirodom = umom
Vrlina = usavrenost ovjekove naravi:
mudrost, hrabrost, umjerenost, pravednost
Porok = prekomjerni nagoni:
ojaenost, strah, pouda, naslada
Moralno dobro = apsolutna vrijednost
Dunosti prema izboru uma

50
 Stoiki mudrac

so alo
prokptonte usavravanje
Etiko savrenstvo taraxa, a

51
 Epikur sa Samosa (341-270)
Epikurejci vrtni mislioci
Tit Lukrecije Kar (97-55.) De rerum natura (hrv. 1938, 1952)

52
 Epikurova filozofija:
Filozofija je djelatnost koja razmiljanjima i istraivanjima
ostvaruje blaeni ivot.
1) Kanonika (logika+dijalektika) = gnoseologija = uvod u fiziku
fizika = uvod u etiku Gnoseologijski aposteriorizam.
2) Fizika = Nauk o prirodi: atomizam.
3) Etika (Poslanica Menekeju) Individualni hedonizam srea
Uitak : mirovanje ( ) i
kretanje ( ).
Vrhunac uitka: uklanjanje boli
Vrline:
razboritost (frnsi) ; umjerenost, samosvladavanje (sfrosn)
hrabrost (ndrea) ; pravednost (dikaiosn)

53
 Skepticizam
= obazirem se, prosuujem, dvoumim
1) Stariji skepticizam
Piron iz Elide (360-270): mudrac po katalya
taraxa
Timon iz Fliunta (320-230): fasa, taraxa

2) Skeptici srednje i novije Akademije

Arkesilaj iz Pitane (315-240)
Karnead iz Kirene (214-129)

3) Kasna skepsa (dijalektiki skepticizam).

Enesidem iz Knosa na Kreti (I. st. pr.Kr.)
Sekst Empirik (II. st. AD)
54
 Neoplatonika etika
Filon, Aleksandrija (25. pr. K. 40 AD)
Plutarh (46-120)
Plotin (205-270): Eneade
- Jedno
- Um
- Dua kozmika / svjetovna
- Materija ne-bie

55
 Plotinova etika

Teorijamoralne vrline (I. Eneada, 2.)

1) Arethai politikai: umjerenost, hrabrost,
pravednost, razboritost
2) Arethai kathartikai proienje due
3) Arethai katharsis : mudrost i razboritost =
promatranje umskih vrlina
4) Arethai paradeigmatikai inteligibilna vizija
Jednog

56
 Plotinovi sljedbenici

Tirenski (233. 305.)

Porfirije
Imablikus (330.)
Proklo Diadohus (410.- 485.)

57