ANTIMIKROBNE TVARI IZ HRANE

1Prof dr Midhat Jai, 2Prof dr Mirsada Huki i, 3Prim dr Jasminka Jai

1Farmaceutski fakultet Univerziteta uTuzli
2Medicnski fakultet Tuzla Univerziteta uTuzli
3JU Dom zdravlja Srebrenik
 Cilj izlaganja

A. Revijalno prikazati najznaajnije antimikrobne

sastojke u hrani

B. Navesti studije o uticaju sastojaka hrane na

pojedine vrste mikroorganizama
 Sadraj

1.Uvod
2.Prirodne antimikrobne tvari
3.Antimikrobne tvari kao posljedica primjene tehnologija
4.Mehanizmi djelovanja
5.Dosadanje studije
6.Zakljuci
 1. Uvod

Koritenje antibiotika raste eksponencijalnom brzinom u svijetu.

esto i prekomjereno propisivanje antibiotika je jedan od

glavnih uzroka stvaranje rezistentnih mikroorganizama.

Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC) i Svjeska zdravstvena

organizacija (WHO) pokrenuli su akciju irokih razmjera
usmjerenu na dizanje svijesti o racionalnoj upotrebi antibiotika.

Prepoznata je potreba za novim efikasnijim antibioticima sa

drugaijim mehanizmima djelovanja, kao i za alternativnim
mikrobicidnim i imuno-modulatornim supstancama.
 1. Uvod

O emu se obino ne razmilja

Rezistencija
Nuspojave,
intereakcije

Troak
 1. Uvod

Savremene analitike metode su omoguila da se kvalitativno

i kvantitativno definiraju antimikrobni sastoci iz hrane, koji
mogu biti potpora u prevenciji bakterijskih i drugih upala.
Antimikrobni sastojci iz hrane prema porijeklu mogu se
svrstati u dvije osovne grupe:
1. prirodne antimikrobne tvari,
2. tvari koje su rezultat primjene tehnologija i uticaja
okolia u procesima proizvodnje hrane.
 2. Prirodne antimikrobne tvari

Prirodni antimikrobni sastojci iz hrane su:

mnogi spojevi iz voa, povra i itarica, kao to su polifenoli, alkaloidi,

saponini, glikozidi, tanini,
komponente mlijeka i jaja kao to su lizozim, laktoferin, mucin i drugi
posjeduju antimikrobna djelovanja
Koriste se u farmaciji i biljnoj medicini ali i u prehrambenoj industriji za
konzerviranje i poboljanje ukusa hrane.
 2. Prirodne antimikrobne tvari

Naroito su izraena antimikrobna djelovanja kod zainskog

povra i to spojevi kao to su: alicin u bijelom luku, kapsaicini
u ljutim paprikama, piperin u papru, cimet aldehid u cimetu,
eugenol u karanfiliima, karvakol u origanu, timol u majinoj
duici, alil izotiocijanat u goruici, oleuropein u maslinovom
ulju, katehini u zelenom aju i mnogi drugi.

Antimikrobno djelovanje zaina zasniva se na prisustvu

eterinih ulja koja sadre sumpor i alkaloide.
 2. Prirodne antimikrobne tvari
Zain/ biljka Priblian Antimikrobne Treba upotrebljavati svjee zaine, jer
sadraj komponente stari zaini su sa manje eterinih ulja, i
eterinog mogu nanijeti vie tete no koristi.
ulja (%)
Najjaa antimikrobna aktivnost zapaena
je kod karanfilia, cimeta, mukatnog
Bijeli luk 0,3-0,5 Alicin oraia i crnog luka.
Goruica 0,5-1,0 Alil izotiocijanat
Cimet 0,5-2,0 Cimetaldehid,
Eugenol

Karanfilii 16-18 Eugenol

Kadulja 0,7-2,0 Timol, Eugenol

Origano 0,8-0,9 Timol, Karvakol

Antimikrobne komponente zaina i biljaka

Izvor: Snyder OP. (1997.) Antimicrobial effects of spices and herbs
 2. Prirodne antimikrobne tvari
Dosadanje studije
Vrsta bakterija na koje ima Vrsta bakterija na koje ima
Naziv biljke efikasan uticaj Naziv biljke efikasan uticaj

Koriander(Coriandum sativum),Origano Gram-pozitivne i Gram-negativne Kim(Cuminum cyminum) Bacillus cereus,B.subtilis,

(Origanum vulgare),Rumarin(Rosmarinus officinalis), bakterije,ukljuujui Listeria m. Clostridium b.,Listeria m.,
Pseudomonas fluorescens,
Salmonella enteritidis,
Bosiljak(Ocimum basilicum),Lovor(Laurus nobilis), Bacillus subtilis,Clostridium Staphylococcus aureus
Sjeme kima(Carum carvil),Matinjak(Melissa officinalis), botulinum,E.coli,Listeria m.,
Ruzmarin(Rosmarinus officinalis) i Salmonella typhimurium, Kopar(Anethum graveolens) Clostridium botulinum,
Kadulja(Salvia officinalis) Staphylococcus aureus Pseudomonas aeruginosa,
Staphylococcus aureus,
Karanfili(Syzygium aromaticum),Kadulja(Salvia Patogeni kao to su Bacillus s., Yersinia enterocolitica
Officinalis),Cimet(Cinnamomum zeylanicum) Clostridium botulinum,
Komora(Foeniculum vulgare) Bacillus cereus,
E.coli.,Listeria monocytogenes,
Clostridium botulinum,
Salmonella typhimurium, Salmonella enteritidis,
Staphylococcus aureus. Staphylococcus aureus,
Yersinia enterocolitica
Bosiljak(Ocimum basilicum),Lovor(Laurus nobilis) irok spektar antibakterijskog
Efekta protiv Gram-pozitivnih i Bijeli luk(Allium vineale) irok spektar antibakterijskog
. Gram-negativnih patogenih mo. dejstva protiv Gram-poz. i
Gram-neg. mo.
Kupina(Rubus spp.),Lovor(Laurus nobilis), Staphylococcus spp. Metvica(Mentha piperita) irok spektar antibakterijskog
Bosiljak(Ocium basilicum),Korijander(Coriandrum dejstva protiv Gram-poz. i
sativum seeds),Cimet(Cinnamomum zeylanicum), Gram-neg. patogenih mo.
Majina duica(Thymus vulgaris)
Crveni luk(Allium cepa) E.coli,Salmonella typhimurium,
Origano(Origanum vulgare),Kadulja(Salvia officinalis), Staphylococcus aureus i E.coli Shigella dysenteriae,
Majina duica(Thymus vulgaris) Staphylococcus aureus

Tajkarimi MM., Ibrahim S A., Cliver DO.(2010.) Food control 21: 1204
 2. Prirodne antimikrobne tvari
Alicin i alilizotiocijanat su
komponente koje sadre
sumpor.
Alicin, iz ulja bijelog luka,
smanjuje rast gram-pozitivnih
i negativnih bakterija.
Komponente koje sadre
sumpor su prisutne i u crvenu
luku, poriluku i vlascu.
Eugenol, karvakol i timol su
fenolni spojevi i nalaze se u
cimetu, karanfiliima, kadulji i
origanu.
Frakcija eterinog ulja kod
karanfilia je visoka, i eugenol
sainjava 95% frakcije.
Paster i drugi su pokazali da su
eterina ulja origana i majine
duice koja sadre timol i
karvakol su efikasna kao
fumiganti protiv gljivica na
uskladitenim itaricama.
Predloeno je njihovo
koritenje kao zamjena za
hemijske konzervanse pri
uvanje uskladitenih itarica.
3. Antimikrobne tvari kao posljedica primjene
tehnologija

U hrani se mogu nai i ostaci (rezidue) antimikrobnih tvari koje

su produkti tehnologije u procesima proizvodnje hrane.

Ovde pripadaju razliite rezidue veterinatskih lijekova, ali i

drugih sastojaka kao to su ekoloki kontaminanti, pesticidi,
aditivi, migrirajui spojevi iz ambalae, produkti prerade i
pripreme hrane, ostaci sredstava za pranje i dezinfekciju itd.

Ovi sastojci esto imaju antimikrobno djelovanje ali i tetno po

ljudsko zdravlje.
3. Antimikrobne tvari kao posljedica primjene
tehnologija

Ostaci od tretiranja ivotinja su najee: antibiotici,

antiparazitni lijekovi, hormonski pripravci, antiseptici,
dezinficijensi i sredstva za smirenje.

Antibiotici se daju ivotinjama, kao to su krupna stoka, sitna

stoka i perad (krave, svinje, kokoi itd) kako bi se sprijeilo
bolesti, ali i za neterapeutske svrhe kao to je poticanje rasta.

Njihov prekomjerno koritenje moe rezultirati razvojem

bakterija koje su otporne na antibiotike i vie se ne mogu
koristiti u lijeenju bolesti kod ljudi.
Prvo su nam uzimali vunu potom, potom kotlete, a sad im
sluimo kao skladite antibiotika
Odgovornost vlade SAD
 4. Mehanizmi djelovanja

Kad je u pitanju zdravlje, ovi sastojci esto imaju dvostruko

djelovanje u organizmu:

A. Direktno u neposrednom kontaktu unitavaju ili inhibiraju

razliite forme mikroorganizama (putem destrukcije
fosfolipidne membrane, inhibicijom enzimskih reakcija i
djelovanjem na genetsku strukturu mikroorganizama)

B. Indirektno djeluju kao imunomodulatori.

C. Aktivni sastojci iz hrane ine pul hemijskih spojeva u

biosintezi odbrambenih komponenti.
 5.Dosadanje
5. Dosadanjestudije
studije

In vitro eksperimenti sa antimikrobnim sastojcima biljnog

porijekla su dobro opisani u literaturi.

Antimikrobna aktivnost biljaka i zaina moe varirati zavisno

od ispitivanog mikroorganizma ( Bagamboula, Uyttendaele, i
Debevere, 2003).
 5. Dosadanje studije
Campylobacter jejuni:

Campylobacter jejuni je osjetljivija na prirodne antimikrobne

sastojke u poreenju sa ostalim patogenim mikroorganizmima (
Sudjana et al., 2009)
Eterino ulje Origanum minutiflorum sa svojstvom
prehrambenog konzervansa je pokazalo viestruke antimikrobne
efekte protiv Campylobacter jejuni ( Aslim i Yucel, 2007).

Clostridium perfringens
Eterino ulje karanfilia ima inhibitorni efekat protiv Clostridium
perfringens pri koncentraciji 0,4% v/w ( Davidson i Naidu, 2000 ).
 5. Dosadanje studije
Listeria monocytogenes

Ulje rumarina je pokazalo jak antimikrobni efekat protiv

Listerie monocytogenes ( Gachkar et al., 2007 ).

Eterina ulja timola i karvakola su pokazala inhibitorne efekte

protiv L. Monoc. na 24C u mikrobiolokoj sredini pri 0,5-0,7
w/v i bili su bakteriostatski pri koncentraciji 0,5-1,0%; borneol
izdvojen iz kadulje i rumarina je takoe imao inhibitorni
efekat protiv L. monocytogenes pri koncentraciji 0,02-0,05%
( Davidson i Naidu, 2000 ).
 5.Dosadanje studije
Escherichia coli:

Ekstrakta guarane ( Majhenic et al., 2007 ), hloroform ekstrakta korijenja

biljke Abrus precatorious L.pri koncentraciji 84% ( Zore et al., 2007 ),
Eterinih ulja listova, peteljki i cvjetova biljke Salvia reuterana (
Esmaeili et al., 2008 ),
Ulja rumarina, oleuropeina izdvojenog iz ulja masline pri koncentraciji 0,4
mg/ml; eterinog ulja karanfilia pri koncentraciji 0,4% v/w; eterinih ulja
timola i karvakola pri koncentracijama od 5%, 10%, 15%, 20% i cimet
aldehida i eugenola izdvojenih iz cimeta i karanfilia pri konc. od 0,05% i
0,04% ( Davidson i Naidu, 2000 ),
Linalola i metil-kavikola izdvojenih iz bosiljka pri koncentraciji 0,25%;
ekstrakta i frakcija sirka ( Kil et al., 2009 ).
Ekstrakti i ulja ekstrakta razliitih zaina su imali zavisne inhibitorne efekte
na E. coli kako slijedi: goruica / senf > karanfili > cimet > bijeli luk >
umbir > metvica ( Sofia et al., 2007 ).
 5.Dosadanje studije
Pseudomonas sp.
Pseudomonas, posebno Pseudomonas aeruginosa su
najmanje osjetljiva grupa bakterija na djelovanje eterinih
ulja i bioaktivnih komponenti biljnog porijekla ( Burt, 2004;
Ceylan i Fung, 2004 ).
Bioaktivne komponente iz prirodnih antimikrobnih sastojaka
su relativno slabe protiv Pseudomonas spp. ( Ceylan i Fung,
2004 ).
Antibakterijska aktivnost ulja izdvojenog hidrodestilacijom iz
listova karanfilia je bila efikasna protiv Gram-negativnih
bakterijskih vrsta kao to je Pseudomonas fluorescens ( Raj et
al., 2008 )
 5.Dosadanje studije
Staphylococcus aureus. :
Ulje rumarina ( Gachkar et al., 2007 ),
Eterina ulja biljke Actinidia macrosperma ( Lu et al., 2007 ),
Oleuropein izdvojen iz masline pri koncentraciji 0,1% w/v je usporio rast
bakterija pri koncentraciji 0,4-0,6% w/v; eterina ulja karanfilia pri
koncentraciji 0,4% v/w ; eterina ulja timola i karvakola pri
koncentracijama 5%, 10%, 15% i 20%;
Cimet aldehid i eugenol izdvojeni iz cimeta i karanfilia pri
koncentracijama 0,03% i 0,04%, linalol i metil-kavikol izdvojeni iz bosiljka
pri koncentraciji 0,1%, listovi, kora i plodovi biljke Neolitsea fischeri.
Kurkuma ( Curcuma domestica ) i ( Curcuma viridiflora ) u omjerima 20/15
( Chen et al., 2008 ),
Eterina ulja cvjetova i listova biljke Santolina Rosmarinifolia L. ( Ionnouy
et al., 2007 ), i
Hidrodestilovana eterina ulja svjeih listova i zrelih plodova biljke
Pittosporum viridulum ( John et al., 2007 ).
 5.Dosadanje studije

Vibrio parahaemolyticus

Eterina ulja timola i karvakola pri koncentraciji 0,5% kao

cjelokupni zaini i 100 mikrograma / ml kao eterino ulje
( Davidson i Naidu, 2000 ),

Tanini, polimeri flavonola ( Yilmaz, 2006 ),

Curcuma domestica i Curcuma viridiflora u omjerima 18/15

su pokazale antimikrobnu aktivnost protiv Vibrio parahaemol.
( Chen et al., 2008 ) .
 5. Dosadanje studije

Gljivice i plijesni

Poznati efikasni spojevi protiv gljivica prisutnih u hrani, ukljuujui

Aspergillus niger, A. flavus i A. parasiticus su: ekstrakt guarane ( Majhenic
et al., 2007 ),
eterino ulje i ekstrakt metanola biljke Satureja hortensis ( Dikbas, Kotan,
Dadasoglu, i Sahin, 2008 ), koja sadri i karvakol i timol, oleuropein
izdvojen iz maslinovog ulja pri koncentraciji 0,2 mg / ml, eterina ulja
timola pri koncentracijama 500 mikrograma / ml, 100 mikrograma / ml i
1,0%, cimet aldehid i eugenol izdvojeni iz cimeta i karanfilia pri
koncentracijama 1,0% i 100 mikrograma / ml ( Davidson i Naidu, 2000 ).
Rast Aspergillus parasiticus i proizvodnja aflatoksina su zaustavljeni
pomou majine duice i limete, a menta, kukuta i estragon su zaustavili
samo rast gljivice, dok je kim kontrolisao proizvodnju aflatoksina bez
efekta na rast gljivice ( Razzaghi-Abyaneh et al., 2009 ).
 5.Dosadanje studije

Gljivice i plijesni

Hidrodestilovana eterina ulja peteljki, listova i cvjetova

karanfilia, razliiti ekstrakti majine duice ( Davidson i
Naidu, 2000; Nejad Ebrahimi et al., 2008 ), su djelovali protiv
gljivica i plijesni.

Oleoresin izdvojen iz cimeta i cimet aldehida, kao i eugenol

izdvojen iz cimeta i karanfilia je zaustavio proizvodnju
mikotoksina Aspergillus i Penicillium vrsta pri koncentracijama
2,0 w/v i 300 mikrograma / ml ( Davidson i Naidu ).
 Zakljuci

1. Potrebno je prouavati, dobro istraiti i iskoristiti antimikrobne tvari iz

hrane u potpori i lijeenju mikrobnih infekcija ljudi
2. Prekomjerno koritenje antibiotika u proizvodnji hrane esto ostaje
neprepoznato i rezultiratra razvojem rezistencije na antibiotike koji se
vie ne mogu koristiti u lijeenju bolesti kod ljudi.
3. Potrebno je vie raditi na podizanju svijesti o esto neprepoznatom
koritenju antimikrobnih tvari u primarnoj proizvodnji hrane i njihovom
moguem uticaju na razvoj rezistencije na antibiotike
4. Edukacijom stanovnitva o antimkrobnim sastojcima hrane mogle bi se
smanjiti potrebe za upotrebom antibiotika
5. U svijetu se vre intenzivna istraivanja o antimikrobnim sastojcima
hrane, zbog rizika rezistencije na antibiotike kako bi se razvili prirodni i
sigurni naini kontrole infektivnih oboljenja.
 Reference

Peter S (1997). Antimicrobial Effects Of Spices And Herbs. Hospitality Institute Of Technology And Management St. Paul, Minnesota.
http://www.hi-tm.com/Documents/Spices.html

Ahlberg P (2000). New antimicrobial compound finds application in food processing

http://www.meatandpoultryonline.com/article.mvc/New-antimicrobial-compound-

Blackburn V. (2003.) What is a Mucin? http://www.wisegeek.com/what-is-a-mucin.html Accessed 26 July 2011

Abdalla, A. E. M., Darwish, S. M., Ayad, E. H. E., & El-Hamahmy, R. M. (2007). Egyptian mango by-product 2: Antioxidant and
antimicrobial activities of extract and oil from mango seed kernel. Food Chemistry, 103(4), 11411152

Angioni, A., Barra, A., Cereti, E., Barile, D., Coisson, D. J., Arlorio, M., et al. (2004).Chemical composition, plant genetic differences,
antimicrobial and antifungalactivity investigation of the essential oil of Rosmarinus officinalis L. Journal of Agricultural and Food
Chemistry, 52(11), 35303535.

Arques, J. L., Rodriguez, E., Nunez, M., & Medina, M. (2008). Inactivation of gram-negative pathogens in refrigerated milk by reuterin in
combination with nisin or the lactoperoxidase system. European Food Research and Technology, 227(1), 7782.

Aslim, B., & Yucel, N. (2007). In vitro antimicrobial activity of essential oil from endemic Origanum minutiflorum on ciprofloxacin-
resistant Campylobacter spp.Food Chemistry, 107(2), 602606.

Bagamboula, C. F., Uyttendaele, M., & Debevere, J. (2003). Antimicrobial effect of spices and herbs on Shigella sonnei and Shigella
flexneri. Journal of Food Protection, 66(4), 668673.

Bajpai, V. K., Rahman, A., & Kang, S. C. (2008). Chemical composition and inhibitoryparameters of essential oil and extracts of Nandina
domestica Thunb. to controlfood-borne pathogenic and spoilage bacteria. International Journal of Food Microbiology, 125(2), 117122.
 Reference

Becerril, R., Gomez-Lus, R., Goni, P., Lopez, P., & Nerin, C. (2007). Combination of analytical and microbiological techniques to study the
antimicrobial activity of a new active food packaging containing cinnamon or oregano against E. coli and S. aureus. Analytical and
Bioanalytical Chemistry, 388(56), 10031011.

Brandi, G., Amagliani, G., Schiavano, G. F., De Santi, M., & Sisti, M. (2006). Activity of Brassica oleracea leaf juice on food borne

pathogenic bacteria. Journal of FoodProtection, 69(9), 22742279.

Burt, S. (2004). Essential oils: Their antibacterial properties and potentialapplications in foods A review. International Journal of Food
Microbiology,94(3), 223253.

Burt, S. A., Der Zee, R. V., Koets, A. P., De Graaff, A. M., Van Knapen, F., Gaastra, W.,et al. (2007). Carvacrol induces heat shock protein
60 and inhibits synthesis offlagellin in Escherichia coli O157:H7. Applied and Environmental Microbiology, 73,44844490.

Ceylan, E., & Fung, D. Y. C. (2004). Antimicrobial activity of spices. Journal of RapidMethods and Automation in Microbiology, 12(1), 1
55.

Chen, N., Chang, C. C., Ng, C. C., Wang, C. Y., Shyu, Y. T., & Chang, T. L. (2008).Antioxidant and antimicrobial activity of Zingiberaceae
plants in Taiwan. Plant Foods for Human Nutrition, 63(1), 1520.

Chouliara, E., Karatapanis, A., Savvaidis, I. N., & Kontominas, M. G. (2007). Combined effect of oregano essential oil and modified
atmosphere packaging on shelf-life extension of fresh chicken breast meat, stored at 4 _C. Food Microbiology, 24(6),607617.

Daferera, D. J., Ziogas, B. N., & Polissiou, M. G. (2000). GC-MS analysis of essential oils from some Greek aromatic plants and their fungi
toxicity on Penicillium digitatum. Journal of Agriculture and Food Chemistry, 48(6), 25762581.

Davidson, P. M. (2006). Food antimicrobials: Back to nature. Acta Horticulturae, 709(ISHS), 2933.

Davidson, P. M., & Naidu, A. S. (2000). Phytophenols. In A. S. Naidu (Ed.), Natural food antimicrobial systems (pp. 265295). Boca Raton,
Florida: CRC Press.

Dikbas, N., Kotan, R., Dadasoglu, F., & Sahin, F. (2008). Control of Aspergillus flavuswith essential oil and methanol extract of Satureja
hortensis. International Journal of Food Microbiology, 124(2), 179182.
 Reference

Fisher, K., & Phillips, C. (2006). The effect of lemon, orange and bergamot essentialoils and their components on the survival of
Campylobacter jejuni, Escherichia coli O157:H7, Listeria monocytogenes, Bacillus cereus and Staphylococcus aureus in vitro and in food
systems. Journal of Applied Microbiology, 101, 12321240.

Gachkar, L., Yadegari, D., Rezaei, M. B., Taghizadeh, M., Alipoor Astaneh, S., & Rasooli, I. (2007). Chemical and biological characteristics
of Cuminum cyminum and Rosmarinus officinalis essential oils. Food Chemistry, 102(3), 898904.

Gaysinsky, S., & Weiss, J. (2007). Aromatic and spice plants: Uses in food safety. Stewart Post Harvest Review, 4(5), 19.

Grosso, C., Ferraro, V., Figueiredo, A. C., Barroso, J. G., Coelho, J. A., & Palavra, A. M. (2008). Supercritical carbon dioxide extraction of
volatile oil from Italian coriander seeds. Food Chemistry, 111(1), 197203.

Gutierrez, J., Barry-Ryan, C., & Bourke, P. (2008a). The antimicrobial efficacy of plant essential oil combinations and interactions with
food ingredients. International Journal of Food Microbiology, 124(1), 9197.

Holley, R. A., & Patel, D. (2005). Improvement in shelf-life and safety of perishable foods by plant essential oils and smoke
antimicrobials. Food Microbiology, 22(4), 273-292.

Ionnouy, E., Poiata, A., Hancianu, M., & Tzakou, O. (2007). Chemical composition and in vitro antimicrobial activity of the essential oils
of flower heads and leaves of Santolina rosmarinifolia L. from Romania. Natural Product Research, 21(1), 1823.

Jai M. (2010). Bioloki aktivni sastojci hrane, dodaci prehrani, funkcionalna hrana i fortifikacija hrane. Univerzitet u Tuzli. Tehnoloki
fakultet. Tuzla. ( materijal uz predavanja)

Jai M.(2007). Tehnologija voa i povra. Univerzitet u Tuzli. Tehnoloki fakultet. Tuzla

John, A. J., George, V., Pradeep, N. S., & Sethuraman, M. G. (2008). Composition and antibacterial activity of the leaf and fruit oils of
Pittosporum neelgherrense Wight et Arn. Journal of Essential Oil Research, 20(4), 380382.

Kil, H. Y., Seong, E. S., Ghimire, B. K., Chung, I. M., Kwon, S. S., Goh, E. J., et al. (2009). Antioxidant and antimicrobial activities of crude
sorghum extract. Food Chemistry, 115, 12341239.

Kim, S., Kubec, R., & Musah, R. A. (2006). Antibacterial and antifungal activity of sulfur-containing compounds from Petiveria alliacea L.
Journal of Ethnopharmacology, 104, 188192.
 Reference

Kim, J., Marshall, M. R., Cornell, J. A., Preston, J. F., & Wei, C. I. (1995). Antibacterial activity of carvacrol, citral, and geraniol against
Salmonella typhimurium in culture medium and on fish cubes. Journal of Food Science, 60, 13641374.

Lambert, R. J. W., Skandamis, P. N., Coote, P. J., & Nychas, G. J. E. (2001). A study of the minimum inhibitory concentration and mode of
action of oregano essential oil, thymol and carvacrol. Journal of Applied Microbiology, 91(3), 453462.

Lopes-Lutz, D., Alviano, D. S., Alviano, C. S., & Kolodziejczyk, P. P. (2008). Screening of chemical composition, antimicrobial and
antioxidant activities of Artemisia essential oils. Phytochemistry, 69(8), 17321738.

Lopez, P., Sanchez, C., Battle, R., & Nerian, C. (2007). Vapor-phase activities of cinnamon, thyme, and oregano essential oils and key
constituents against food borne microorganisms. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 55(11),43484356.

Lopez-Malo vigil, A., Palou, E., & Alzamora, S. M. (2005). Naturally occurring compounds plant sources. In P. M. Davidson, J. N. Sofos, &
A. L. Branen (Eds.), Antimicrobials in food (3rd ed., pp. 429446). Boca Raton, Florida: CRC Press.

Lu, Y., Zhao, Y. P., Wang, Z. C., Chen, S. Y., & Fu, C. X. (2007). Composition and antimicrobial activity of the essential oil of Actinidia
macrosperma from China. Natural Product Research, 21(3), 227233.

Majhenic, L., Skerget, M., & Knez, Z. (2007). Antioxidant and antimicrobial activity ofguarana seed extracts. Food Chemistry, 104(3),
12581268.

Mandalari, G., Bennett, R. N., Bisignano, G., Trombetta, D., Saija, A., Faulds, C. B., et al. (2007). Antimicrobial activity of flavonoids
extracted from bergamot (Citrus bergamia Risso) peel, a byproduct of the essential oil industry. Journal of Applied Microbiology, 103,
20562064.

Mohsenzadeh, M. (2007). Evaluation of antibacterial activity of selected Iranian essential oils against Staphylococcus aureus and
Escherichia coli in nutrient broth medium. Pakistan Journal of Biological Science, 10(20), 36933697.

Moriera, M. R., Ponce, A. G., Del Valle, C. E., & Roura, S. (2007). Effects of clove and tea tree oils on Escherichai coli O157:H7 in
blanching spinach and minced cooked beef. Journal of Food Processing and Preservation, 31, 379391.

Naidu, A. S. (2000a). Overview. In A. S. Naidu (Ed.), Natural food antimicrobial systems (pp. 116). Boca Raton, Florida: CRC Press.
 Reference

Nejad Ebrahimi, S., Hadian, J., Mirjalili, M. H., Sonboli, A., & Yousefzadi, M. (2008). Essential oil composition and antibacterial activity of
Thymus caramanicus atdifferent phenological stages. Food Chemistry, 110(4), 927931.

Oleszek, W. A. (2000). Saponins. In A. S. Naidu (Ed.), Natural food antimicrobial systems (pp. 295325). Boca Raton, Florida: CRC Press.

Patrignani, F., Iucci, L., Belletti, N., Gardini, F., Guerzoni, M. E., & Lanciotti, R. (2008). Effects of sub-lethal concentrations of hexanal and
2-(E)-hexenal on membrane fatty acid composition and volatile compounds of Listeria monocytogenes, Staphylococcus aureus,
Salmonella enteritidis and Escherichia coli. International Journal of Food Microbiology, 123(13), 18.

Periago, P. M., Conesa, R., Delgado, B., Fernndez, P. S., & Palop, A. (2006). Bacillus megaterium spore germination and growth
inhibition by a treatment combining heat with natural antimicrobials. Food Technology and Biotechnology, 44(1),1723.

Ponce, A. G., Roura, S. I., Del Valle, C. E., & Moreira, M. R. (2008). Antimicrobial andantioxidant activities of edible coatings enriched
with natural plant extracts: In vitro and in vivo studies. Postharvest Biology and Technology, 49(2), 294300.

Proestos, C., Boziaris, I., Kapsokefalou, S. M., & Komaitis, M. (2008). Naturalantioxidant constituents from selected aromatic plants and
their antimicrobialactivity against selected pathogenic microorganisms. Food Technology andBiotechnology, 46, 151156.

Raj, G., George, V., Pradeep, N. S., & Sethuraman, M. G. (2008). Chemical compositionand antimicrobial activity of the leaf oil from
Syzygium gardneri Thw. Journal ofEssential Oil Researches, 20(1), 7274.

Raybaudi, R. M. M., Rojas-Grau, M. A., Mosqueda-Melgar, J., & Martin-Belloso, O.(2008). Comparative study on essential oils
incorporated into an alginate-based edible coating to assure the safety and quality of fresh-cut Fuji apples. Journal of Food Protection,
71, 11501161.

Razzaghi-Abyaneh, M., Shams-Ghahfarokhi, M., Rezaee, M. B., Jaimand, K., Alinezhad, S., Saberi, R., et al. (2009). Chemical composition
and anti aflatoxigenic activity of Carum carvi L., Thymus vulgaris and Citrus aurantifolia essential oils. Food Control, 20, 10181024.
 Reference
Razzaghi-Abyaneh, M., Shams-Ghahfarokhi, M., Yoshinari, T., Rezaee, M. B., Jaimand K., Nagasawa, H., et al. (2008). Inhibitory effects of
Satureja hortensis L. essential oil on growth and aflatoxin production by Aspergillus parasiticus. International Journal of Food
Microbiology, 123(3), 228233.

Rota, M. C., Herrera, A., Martinez, R. M., Sotomayor, J. A., & Jordan, M. J. (2008). Antimicrobial activity and chemical composition of
Thymus vulgaris, Thymus zygis and Thymus hyemalis essential oils. Food Control, 19, 681687.

Sabulal, B., George, V., Pradeep, N. S., & Dan, M. (2008). Volatile oils from the root, stem and leaves of Schefflera stellata (Gaertn.)
Harms (Araliaceae): Chemical characterization and antimicrobial activity. Journal of Essential Oil Research, 20(1), 7982.

Sandasi, M., Leonard, C. M., & Viljoen, A. M. (2008). The effect of five common essential oil components on Listeria monocytogenes
biofilms. Food Control, 19(4), 10701075.

Santos, F. A., & Rao, V. S. N. (2001). 1, 8-Cineol, a food flavoring agent, prevents ethanol-induced gastric injury in rats. Digestive
Diseases and Science, 46(2), 331337.

Silva, F. G., Oliveira, C. B. A., Pinto, J. E. B. P., Nascimento, V. E., Santos, S. C., Seraphin, J. C., et al. (2007). Seasonal variability in the
essential oils of wild and cultivat Baccharis trimera. Journal of Brazilian Chemical Society, 18, 990997.
Skocibusic, M., Bezic, N., & Dunkic, V. (2006). Phytochemical composition and antimicrobial activities of the essential oils from Satureja
subspicata Vis. growing in Croatia. Food Chemistry, 96(1), 2028

Sofia, P. K., Prasad, R., Vijay, V. K., & Srivastava, A. K. (2007). Evaluation of antibacterial activity of Indian spices against common food
borne pathogens. International Journal of Food Science and Technology, 42, 910915.

Stefanello, M. E. A., Cervi, A. C., Ito, I. Y., Salvador, M. J., Wisniewski, A., Jr., & Simionatto, E. L. (2008). Chemical composition and
antimicrobial activity of essential oils of Eugenia chlorophylla (Myrtaceae). Journal of Essential Oil Research, 20(1), 7578.

Sudjana, A. N., DOrazio, C., Ryan, V., Rasool, N., Ng, J., Islam, N., et al. (2009). Antimicrobial activity of commercial Olea europaea
(olive) leaf extract International Journal of Antimicrobial Agents, 33, 461463.
 Reference

Svoboda, K., Brooker, J. D., & Zrustova, J. (2006). Antibacterial and antioxidant properties of essential oils: Their potential applications in
the food industries. Acta Horticulturae, 709, 3543.
Tan, M., Zhou, L., Huang, Y., Wang, Y., Hao, X., & Wang, J. (2008). Chemical composition and antimicrobial activity of the flower oil of
Russowia sogdiana(Bunge) B. Fedtsch. (Asteraceae) from China. Journal of Essential Oil Research,19(2), 197200.

Tajkarimi MM. Ibrahim SA. Cliver DO. (2010.) Antimicrobial herb and spice compounds in food. Food control 21: 11991218

Turker, A. U., & Usta, C. (2008). Biological screening of some Turkish medicinal plantextracts for antimicrobial and toxicity activities.
Natural Product Research, 2(2), 136146.

Viuda-Martos, M., Ruiz-Navajas, Y., Fernandez-Lopez, J., & Angel Perez-Alvarez, J. (2008). Antibacterial activity of different essential oils
obtained from spices widely used in mediterranean diet. International Journal of Food Science andTechnology, 43(3), 526531.

Winward, G. P., Avery, L. M., Stephenson, T., & Jefferson, B. (2008). Essential oils forthe disinfection of grey water. Water Research,
42(89), 22602268.

Yilmaz, Y. (2006). Novel uses of catechins in foods. Trends in Food Science andTechnology, 17(2), 6471.

Yoshida, H., Katsuzaki, H., Ohta, R., Ishikawa, K., Fukuda, H., Fujino, T., et al. (1999).Antimicrobial activity of the thiosulfinates isolated
from oil-macerated garlic extract. Biosciences Biotechnology Biochemistry, 63(3), 591594.

Zaika, L. L. (1988). Spices and herbs: Their antimicrobial activity and itsdetermination. Journal of Food Safety, 9(2), 97118.

Zore, G. B., Awad, V., Thakre, A. D., Halde, U. K., Meshram, N. S., Surwase, B. S., et al.(2007). Activity-directed fractionation and isolation
of four antibacterial compounds from Abrus precatorius L. roots. Natural Product Research, 21(10),933940